Židov

odgoj svoga djeteta. Ali se pobrinulo, da se njegova životna zadaća, gospodarstvo liiepe forme nastavi. Fmncusko-engleski sporazum o granicama Palestine. U svezi sa određenjem palestinsko-sirske granice sadržaje francusko engleski sporazum i ustanove gospodarsko i državopravne naravi obzirom na pitanja, koja se nadaju iz toga sporazuma. II ugovoru se radi o tome, da se odaŠalju stručnjaci za ispitanje pitanja, koja se tiču iskorišćenja jordanskih i jannučkih voda, da se dobije hidroelektrana sila za Palestinu. Čuje se, da će se za označenje granice postaviti komisija. Nesporazuma, koji bi nastali u svezi s radom komisije bit će podastrti na odluku Vijeću Saveza Naroda. Žid. sudstvo u Palestini- Jerusalemski korespondent J. 0. B. piše, da treba jedno od najvažnijih pitanja jišuba riješiti: pitanje žid suda. Kako je poznato nastoji jišub od duljeg vremena postići autonomiju u sudbenim stvarima. Praktično je ova autonomija tako djelovala, da je bio jedan relig. rabinski sud i svjetovni, mišpat hašalom za one, koji se ne htjedoše podvrći religioznom sud. postupku. Oba suda nijesu bila oficijelna, nijesu bila zakonom priznata i djelovala su samo dragovoljnim priznanjem stranaka. To će se sada promijeniti kao dio sudstva. Vlada je sazvala za 14., 15. i lb. adara skupštinu od 71 rabina i 35 lajika u Jerusalem, koja će pomoći urediti žid. sudstvo u stvarima porodičnoga prava. (Skupština će osim toga imati zadaću, da vladajuću anarhiju unutar rabinske uprave dokrajči i da izabere 2 nadrabina za Palestinu fHahambaši]). Porodično pravo imalo je u Palestini zaseban položaj. U svim pitanjima baštinstva, tutorstva i slično odlučivao je za turskoga vladanja muslimanski religiozni zakon. Židovski stanovnici Palestine podpadali su pod sudbenost kadije. U istinu ga ali nijesu toliko trebali, i rješavali su svoje prijepore ih pred Bet-dinom ili pred svojim konsulom. Sada. otkada su kapitulacije uki nute nema više sudstva stranih konsula, i kako su od ulaska Engleza tisuću muslimana postali palestinski građani, to je vlada vidjela da je nemoguće ove dalje pod sudbenosti kadije i njegovog muslimanskog zakonika ostaviti i misli o tome da za Židove jednu posebnu sudbenu instanciju stvori. Vladu je pomislila na rabinske Bet-Din a i po sebi bili bi nereligiozni krugovi Jišuba skloni da se sudbenosti rabina u porodičnim stvarima podvrgnu samo da ne izlože opasnosti autonomiju židovske sudbenosti. Ali tu se pojavljuju nepremostive zapreke: Određenja židovskog pravnog zakonika. osobito položaj žene unutar istoga. Naprednim židovskim krugovima Jišuba se čini nemogućom tražbipom, da se podvrgnu jednom zakonu koji potječe iz posve drugih vremena, koji dozvoljava brak djeci, koji ženi ne dopupušta naslijediti po smrti svoga muža ili da svojoj djeci bude skrbnikom i koji nekim udovicama zabranjuje da se opet udađu iz uzroka koji danas ni u

čemu niiesu opravdani, i da se prije sveta žena ne pripušta kao svjedokinja pred sud. Kako argumentiraju ovi krugovi? Mi smo se borili za aktivno i pasivno izborno pravo žene pa sad da priznademo zakonik koji ženi ne dozvoljava najprimitivnija prava novoga doba. Rabini bi sa svoie strane bili skloni da daju koncesije ali oni sami ne nalaze nikakova puta da izmijene naslijeđeni pravni zakonik. Iz naprednih krugova jišuba stavio se je zahtjev, da vlada postavi židovski sudbeni stol koji se ne sastoji od rabina. Ovima bi bilo lakše da kodeks potrebama novog doba prilagode. Jer u tome su sve stranke složne da vršenje pravde mora biti vezano jednim pisanim zakonikom i da mi nesmijemo bez daljnjega naš pravni zakonik zabaciti, koji prikazuje jedno od najvećih naših duševnih tvorevina. Od kratkog vremena postojeća organizacija za ravnopravnost židovske žene započela je živahnu agitaciju a obratila se je na vladu i memorandumom opskrbljenim sa stotinu potpisa, koji iziskuje svjetovni židovski sudbeni stol. Još sada se ne može zaključiti kako će se ovo pitanje urediti. Na 22. februara bit će u Jeruzolimu velika skupština za svjetovni židovski sudbeni stol koja je sazvana od radničke organizacije i organizacije žena. Poslovni izvještaj iz Palestine. Poslovna kriza još traje. Stigle su velike količine gradjevnog materijala, te su uzrokovale pad cijena. Cijena je cementu prolazno poskočila, jer je nenadano izostala pošiljka cementa. Trgovina sa umjetnim gnojivom, koji liferuje belgijsko-egipatsko društvo, bila je u početku sezone nešto živahuija. Velike pošiljke građevnog drva stigle su iz Austrije i Rumunjsko. Suvišci žitarica iznašat će ove godine. ne bude li nevremena 800.000mq, a komušarica 100.000mq. Ovo je izvanredno obilje za zemlju od 40.000 kvadratnih kilometara. Željeznička mreža postigla je sad duljinu od 1000 km. Palestinska vlada zaključila je, da započne sa sađenjem pamuka u nizini Bet—Sean uz Jordan. Promet stranaca u Palestinu u zadnje je doba silno porasao, tako, da prekoračuje sada postojeće mogućnosti ukonačenja. Tako je doveo nedavno jedan amerikanski parobrod 700 palestinskih posjetnika u Egipat, kod čega su se ipak, budući da jerusolimski hoteli istodobno samo 500 ugosti primiti mogu, mc rali odreći, da istodobno posjete Jeruso lim. Palestiua. 24. februaja održala se u Jeruzolima skupština zastupnika svih trgovačkih komora pod predsjedanjem Samuelovim. Samuel je u svojem pozdravnom govoru izrazio svoje veselje, da vidi ovdje skupljene sve zastupnike. Komora, koje imaju gotovo 6000 članova Trgovačke organizacije, koje se u zemlji razvijaju, za razvitak t rgovine od eminentne su koristi. Da vlada misli da provede obzirom na trgovinu s Egiptom neke reforme. Da svaki predsjednik trgovačke komore uzmogne trgovcima podijeliti dopuštenje za putovanje, da se

olakša trgovački promet. Uz pomoć trgovaca i vlade možemo se nadati i oče kivati zlatnu epohu. Vaad Hazirim osnovao je fond, koji stoji pod osobitom upravom, a koji bi imao da omogući žid. halucim, i a si po trebnu opremu, kao pokrivala za krevete i orudie nabave, da se zadružnim grupama, koje preuzimaju poslove, uzmognu priključiti. Otplaća na obroke sama grupa, u čiji posjed stvari prijeđu. Društveni magazini, koje isto Vaad Hazirim financira, pružaju radnicima i predmete, koji su za osobnu potrebu a sredstva da se nabave, pruža jednako radnička banka, koja je posebno u tu svrhu osnovana. Stanica za useljenike. Obzirom na nedostatne mogućnosti ukonaćenja u Jafi i Haiti, koje samo 500, odnosno 350 useljenika konak pružaju, snuje vlada da uredi veliku stanicu za useljenike u Jafi, koja će služiti kao postaja za doćekivanje svih osoba, koje stignu u Pa lestinu, useljenika kao i putnika i hodočasnika. ' Put baruna Jamesa Rothschilda u Palestinu. Barun James 'Rothschild otputovao je u Palestinu. Njegov put isto tako kao i Sokolowov stoji u svezi sa boravkom Churchillovim u Egiptu. Sastanak Churchilla i Herborta Samuela bio ie određen za 16. marta u Kairu. Herman Struck putuje u Palestinu. Kako misrahistićno glasilo »Jird. Presse* javlja, kani poznati vođa njemačkih misrahista. slikar H, Struck naskoro putovati u Palestinu, da sve pripremi za svoje preseljenje. IZ PALESTINSKOG UREDA. Halucgrupa »Haavoda«. Nakon likvidacije farme u Bjelini smještena j« grupa, koja če istom za četiri do pet nedjelja moći da ode. na malom imanju »Jankomir« kraj Zagreba. Posjednicima gg. Griinfeld. Beri i Schlesinger, koji su nam kod toga išli na ruku, ide svaka hvala. Halucim ove grupe izobraženi su u svakom poljoprivrednom poslu, dok u Bjelini nijesu imali prilike izučiti vrtlarstvo. Sada će svoju izobrazbu u tom smjeru moći da upotpune, jer je sada glavna sezona u vrtlarskom radu. .

Iz Jugoslavije

Akcija za Keren Hajesod u Jugoslaviji* Dne 28. marta stigao je u Zagreb g. Julius B e r g e r od centrale za Keren Haiesod za centralnu Evropu. G, Berger kani ostati u Jugoslaviji tri nedelje, te provesti u zajednici sa kuratorijem Keren Hajesoda za Jugoslaviju organizaciju u prilog Keren Hajesoda. je stigao u Zagreb krenuo je g. Juliu« Berger u provinciju sa predsjednikom kuratorija za Jugoslaviju g. Šimom Spitzerom. Prvi njihov posjet bio je namijenjen Banjaluci, gdje su bili veoma svečano primljeni. Potanji izvještaj nemamo, tek nam je saopćeno, da je uspjeh akcije veoma povoljan. Iz Banjaluke krenula su gospoda u D ob oj, gdje im se pridružuje nadrabin g. dr. Mbritz Levy iz Sarajeva. Tajnik organizacije g. Rikard Herzer sa članom R, 0. g. dr. Alfredom Singerom zaputili su se u stvari Keren Ha>esoda u P akrac i Daruvar.

BROJ 11.

.ŽIDO Vc (HAJHUDI)

5