Židov

voljstvo u sadanje ozbiljno doba, koje je tako veliko i tako teško za židjvski narod i kada je tako neophodno potrebna sloga. Došlo je vrijeme, kad se naša djela polažu na tezulju, a on je uvjeren, da će Židovi izdržati iskušenje. Kako daljnje vijesti pokazuju, u Americi se uvijek još ne napušta nada, da će ipak doći do sporazuma s egzekutivom. Čuje se, da je Weizmann sklon da popusti zahtjevu Mackovu, po kojem bi KerenHajtsod imao biti samo darovni fond. Naprotiv, da Mack još uvijek zahtijeva posebnu američku kontrolu, na koju Weizmann ne će da pristane. Američka egzekutiva izjavila je na zahtjev Weizmanncv, da je pripravna, da imenovanjem članoaa u egzekutivu u Londonu, do kongresa preuzme na sebe dio odgovornosti. Weiztnann je i u Waschingtonu imao podulji dogovor sa Brandeisom, o čijem rezultatu jcš nije ništa poznato. Rad za Kerentdajesod u Americi napreduje medjutim bez udijela oficijelnog vodstva vrlo lijepo. Neda se poreći, da je židovske mase New-Yorka obuzelo silno oduševljenje i zavisit će gotovo samo o daljnjem radu, kako dugo će ovo oduševljenje potrajati i kakove će plodove donijeti. Njemačka. Skupština delegacija „Zionistiše Vereinigung fur Deutsch'and 44 , koja se 13. o. mj. otvara, odredjena je za 4 dana. Na dnevnom redu je referat člana egzekutive Riharda Lichtheima o „stanju u cijonistićkom svijetskom pokretu 4 *, referat predsjedatelja Z. V. f. D. dra. FeJiksa Rosenblutha o „cijonistićkom radu u Njemačkoj' 4 , nadalje referati o ~Paleslini 44 od prcf. Warburga, Davisa Tritscha, Jakoba Wolfa i Wallera Mosesa, koji su svi nedavno bili u Palestini i proučavali pritike. Cijouistička pokrajinska konferencija za istočnu Galiciju. Lavov, 5. maja (privat.). Jučer je bilo svečano otvore nje cijonističke pokrajinske konferencije za istočnu Galiciju u velikoj dvorani halucimskog doma. Preko 140 odaslani ka iz cijele istočne Galicije prisustvovalo je konferenciji. Pozdravni govor držao je predsjednik galicijanske pokrajine organizacije dr. Leon R e i c h Poslije mnogobrojnih pozdravnih govora od kojih osobito valja istaci onaj, što ga je držao jedan od cijonistički raspoloženih bjegunaca iz Ukrajine referirao je generalni sekretar He 11 e r o radu organizacije, osvrčući se na to, da je uslijed ratnog stanja u istočnoj Galiciji cijonistima ove godine rad bio veoma otešćan. Nato je dr. L. Reich izvijestio o političkom položaju, te je u tančine razložio židovski problem u istočnoj Galiciji u vezi sa savremenim političkim stanjem. Useljavanje židovskih radnika iz Soluna u Palestinu. Solunski nadrabin Bencion Uziel saopćio je Vaadu Hacirimu, da u Solunu vlada veliki pokret medju židovskim radnicima za useljavanje u Palestinu, te je zamolio Vaad Haciritn, da proširi ovaj pokret.

Iz Palestine.

Nemiri u Jafi. (Službeni vladin izvještaj). London 6. maja. (Žid. dopisni ured). High Commissioner Sir Herbert Samuel odaslao je državnom sekretaru za kolonije ovu brzojavku: Dne 1.

maja napala je grupa židovskih komunista jednu židovsku radničku skupštinu, koja se održala u hebrejskom predgradju. No oni su opet bili natrag potisnuti, u onaj dio grada, u kom pomiješani živu Židovi i Arapi, a iz kog su bili i došli, da omete spomenutu skupštini. Dogadjaji, što su neposredno zatim i slijedili, nijesu još objašnjeni.. Distriktni guverner sakupio je čete, te je iz Ludza odaslao jednu satniju pu kovnije »Princa Wellingtonskog« i 50 R. A. F., a iz Jeruzalima nekoliko oklopljenih automobila. Poslije njihova dolaska nemiri su prestali i u gradu je cijelu noć vladao mir. Danas izjutra (u ponedjeljak) počeše medjutim nemiri nanovo. Poginulo je mnogo Židova i Muslimana. Prispjelo je još više vojske i policije kao i daljnja dva oklopljena automobila. Na moj zagovor pošao je sekretar za civilne poslove odmah poslije primitka prvih vijesti u Jafu, državni činovnici prolazili su u pratnji židovskih i arapskih prvaka ulice grada, gdje su bili nemiri i njima je uspjelo, da narod umire. U gradu već nekoliko sati vlada mir. Na svoju žalost moram javiti, da je životom nastradalo oko 40 osoba, od toga 30 Židova i 10 Arapa i da se u bolnici nalaze 142 Židova i 37 Arapa, dok je 28 Židova i 20 Arapa u bolnici povijeno i pušteno kući. Neki su dućani opljačkani. Drži se, da vojska nije morala pucati te da nije pretrpjela nikakovih gubitaka. Nije se osjetila ni potreba, da se proglasi ratno stanje. Uapšeno je 60 osoba. U prijeko potrebnim slučajevima poduzet će se sudbena istraga. Inače u cijeloj pokrajini vlada mir. Nemiri u Jafi. Jeruzalim (Jud. Korr. Bur) Zionist Commission saopćuje slijedeće o izgredima u Jafi: Ophod židovskih radnika na 1. maja bio je od oblasti dozvoljen. Manifastacije su prošle posve mirno. Ipak je pokušala jed ia šaka komunista da izazove nemire. Arapi su iskoristili ovu priliku za napadaj protiv Židova i za pljačkanje jevrejskih dućana. Oni su navalili na useljenički dom i übijali žene i djecu pri čemu su upotrijebili noževe, puške i samokrese Arapska je policija aktivno učestvovala pri übojstvima Poginulo je 27 jevreja, ’l5O ranjeno. Tel Avio su branili demobilizovani Židovski legionari. U uforak u jutro ponovili su se izgredi Arapa, ali su biii odmah ugušeni. U zemlji vlada sada mir. Bivši komandant židovske legije Colonel Margulin organizirao je židovsku samoobranu. Vlada je uspostavila izvanredni istražni sud. Prema posljednjim vijestima iznaša broj mrtvih Ž'dova trideset i dva. Već su sahranjeni. Manifest cijonističke organizacije. Egzckudva cijonističke organizacije izdala je apel ni židovski narod da ostane miran, netbaziruči se na nemire u Jafi. Britska vlada ne će se dati buniti "djelima nasilja i smetnjama mira. Sir Herbert Sainuel posjeduje nepokolebivo povjerenje cijelog židovskog naroda i svih miroljubivih elemenata u Palestini. Cijonistička je stvar na čvrstim temeljima. Događaji u Jafi će židovski narod u njegovoj volji da dalje vodi ponovnu izgradnju Palestine samo ojačati.

Svaki cijonista i svaki Židov mera uvidjeti, da se ovaj događaj ne bi bio desio kad bi bih moguće hiljade Židova, koji čekaju, dovesti u zemlju. Na nesrećni slučaj u Jsfi mora židovski narod da odgovori s doprinosom dobrovoljnih novčanih sredstava, snažno rastućim useljivanjem i sigurnosnim mjerama. Jevrejski književnik J. H. Brenner pao. Jevrejski pisac J. H, Brenner, koji je pri gradnji cesta u Galileji nalazio se slučajno u Jafi, gdje je našao smrt. J. H. Brenner, kojeg je u tako tragičnim okolnostima snašla smrt, spadao je među najprominentnije talente hebrejske literature i bio je osobit novelista i majstor u pisanju. Njegovim dubokim psihološkim načinom i snagom opisivanja, kojima je on znao figure iz geta prikazivati i onim osebujnim pesimizmom, kojim su njegova prikazivanja odlikovala, obogatila se je nova jevrejska literatura za jednu novu notu. Književnički gias je stekao kad je o za svojih mladih dana za vrijeme prve ruske revolucije izdao u Londonu svoj „Hameaver" i ~Wecker“. U tome su glasilu vrlo vrijedne radnje iz njegova pera izašle. Brenner se je docnije preselio u Palestinu da nastavi svoju literarnu djelatnost u razvijajućem se životu hebrejskog jeziku. U njegovom je stvaranju nastaia pauza kada se je posvetio publicistici. Postao je urednikom ~Haadama“ glasila palestinskog , Poale Cion“ pokreta. Ovom se je pokretu, imajući jak socijalni osjećaj, pjesnik priključio. U posljednje je vrijeme Brenner marljivije producirao. U njegovom posljednjem romanu „Šhol vekišaran*pohvaljen je radi osobitih odlika. Jedna je novela još u tiskff. Brenner je povukao konsekvence iz svojih naziranja, te je zajedno s.-halucima radio pri gradnji cesta. Zla ga je sudbina, dok je slučajno boravio u Jafi, u ranim godinama usred stvaralačke snage pokosila. Mlada, nova hebrejska liieratura gubi s njime jednog od svojih najboljih zastupnika.

Iz Jugoslavije

Upozorenje I Pozivaju se povjerenici, koji provadjaju šekel-akciju, da bezodvlačno pošalju obračun uplaćenih šekela i popis platioca šekela. Očekujemo stalno, da će se povjerenici, koji još nijesu priposlal obračuna, ovomu pozivu odmah odazvati. Ističemo ponovno, da o broju uplaćenih i pravodobno centrali u London doznačenih šekela najkasnije do 25. maja zavisi broj delegata, što ćemo ih moć odaslati na svjetski cijonistički kongres. Još preostalo kratko vrijeme treba najintenzivnije izrabiti za prikupljanje što većeg broja šekela. Savez cijonista Jugoslavije Radni odbor: Za tajništvo: Za blagajnu: R. Herzer v. r, David Spitzer v. r. Akcija Anitte Muller. Jugoslavensko židovstvo već dugo velikom simpatijom prati akciju gdje. Anitte Muller, koja uživa i u cijelom židovskom svijetu najveću simpatiju. Već lanjske godine, kad smo proveli čednu akciju, smještajući jedan dio siromašne židovske djece iz Beča u pojedina mjesta naše kraljevine, željeli smo, da nas lično posjeti i potanje uputi u veliko

BROJ 16.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

5