Židov

b Ijnost najodlučnije epohe u životu našega naroda. Govornik je vjerno orikazao našu historiju od propasti židovske države, te razvoj našeg palestinskog ideala do danas. Predočio je jasno, kako je cijonizam najčistiji izraz i doKaz za naše iskrene težnje za obnovom čovjeka u nas, obnovom našega naroda i obnovom syijeta. To je uvjerenje veiiKim i teškim našim istoričnim životom i razvojem stečeno. Da u slobodnom nacijonalnom životu našega naroda leži jedina mogućnost osiguranja našega bivanja, ovo je pitanje temeljno za svaki narod, te tako i temelj obnove cijeloga svijeta. Do svakog je Židova, u koliko ćemo si moći da stvorimo dostojnu bolju budućnost. Naša ideja sadržava u sebi prošlost, sadašnjost i budućnost židovskog naroda i iz te veze crpimo mi svoju snagu. Danas, gdje mi ne trebamo više. da branimo svoje pravo na Palestinu, gdje je to nama dano, dužnost je svakoga Židova, da činom omogući potrebnu promjenu našeg položaja u svijetu. Nama se prvi i zadnji puta vjerovalo i naš prestiš traži, da obnovimo svoj narod izgradnjom Erec Jisraela, ostvarenjem bazelskog programa. Govorniku se zahvalio dr. Kramer, te nakon odgovora na nekoja pitanja po dru. Lichtu zaključio skupštinu. Drugi dan bio je ispunjen posjetima kod pojedinih odličnih gradjana, koji su se jednako odazvali pozivu na potpis obveznica za Keren Hajesod, kao i sva u tu svrhu po dru. Lichtu i dru. Krameru, kao zastupniku mjesnog kuratorija pozvana gospoda. Akcija u nas nije dovršena radi kratkoće vremena i otsutnosti nekih gradjana. P.-tporom mjesnog kuratorija dovršit će je u jednoj od slijedećih nedjelja odaslanici Centralnog povjereništva. Već dosadanji uspjeh zajamčuje nam, da ne će akcija u našem mjestu nimalo zaostati za najljepšim uspjesima u ostalim mjestfma. Amerikanski milijuni za Keren-Hajesod. 23. aprila otvoren je Keren-Hajesod bureau za Ameriku. Radni odbor iastuji iz odadanika manjine amerikanske cijonističke egzekutive, poalecijona, mizrahija, ceirecijona i reda b’ nej cijon. Židovski trgovci Brooklyna obvezali su se, da će skupiti milijun dolara. Nadalje je cijonistički disriktni komitet velikog New Vorka uzeo na se, da će sabrati 3 milijuna dolara. Keren-Hajesod bulletln. Od konca aprila izdaje Keren-Hajesod centrala zajedno sa Ojonlstičkom Organizacijom u Londonu pet puta na Ijedan jedan builetin na francuskom, engleskom, jevrejskom i židovskom jeziku. Njemačkim jezikom izlazi „Zionistlsche Korresponđenz“ (tjedno) i ,Daj Neue Palastina“ (mjesečno), koje izdaje Keren-Hajesod, odio za centralnu Evropu.

Iz židovskog svijeta

Židovska politika ministra Skuiskia u poljačkom svijetlu. „Kurier Poljski" objelodanjuje odulji članak o židovskom pitanju u Poljskoj, u kojemu pisac izražava mnijenje, da će antisemitizam poljačkoga društva prije ili kasnije morati da kapituliše pred razumnim shvaćanjem židovskog pitanja u Poljskoj. Iza toga nastavlja pisac: „Antisemitsko stajalište ministra unutarnjih djela Skuiskia umanjuje ali naš optimizam p emda bi se on imao da identifikuje prema vani sa novim smjerom u politici prema

Židovima. Njegovo najranije naređjenje o pravu opcije, koje je na osnovu članka pariškoga utanačenja predložio ministarskom savjetu, dokazuje, da Skulski ne shvaća duha vremena. Skulski hoće da postigne, da u novo pripojenim krajevima bude umjesto opcije uvedeno individualno naturalizovanje, kako bi time Židovima otešćao postizavanje poljaćkog državljanstva. Skulski ne će, da se porastom židovskog pučanstva u novim krajevima poveća broj židovskih parlamentarnih mandata, naprotiv bi se na osnovu njegove nove izborne aritmetike imao ovaj broj da smanji. Savezno s time tretira pisac razloge, s kojih Skulski hoće. da po mogućnosti isključi Židove iz Sejma, i dolazi do mnijenja, da Skulski želi biti bolji katolik od pape. Nastavljajući veli: „Želi li Skulski, da razvije zastavu antisemitizma baš u času, kad je Dmowsky, koji ima bolji politički nos od njega, pušta iz ruku ? Skulski mora da si položi račun o tome, da njegova nastojanja križaju svu reformatornu akciju, što ju je kabinet u kojemu on sjedi, započeo u cilju postignuća kompromisa u židovskom pitanju. Želi li, da uzdrži svoj položaj u kabinetu, morat će jamačno, da se izjavi solidarnim sa ostalom vladom, koja je zaključila židovsko-poljačku akciju sporazuma, te će i u tom smjeru morati da udesi svoje djelovanje." Židovski nacijonalc] u Brnskotn općinskom vijeću. Iz Brna javljaju „M. Ztg.: U vijećanju o budžetu grada Brna uspjelo je obim židovsko nacijonalnim gradskim zastupnicima, da ishode znatne subvencije za židovske institucije. Tako je uvršteno u budžet za institucije židovsko socijalne skrbi K 84000* — i za židovske škole dječje zabavište, pučku i srednju školu K 126,000* — Ovaj uspjeh nije toliko važan radi iznosa, koji dolazi u obzir, koliko radi toga, što je u brnskom općinskome vijeću principijelno priznata opravdanost židovsko-nacijonalnih zahtjeva na subvencijonisanje židovskih institucija kao takovih. Po želji židovskih asimilanata, koji sjede u raznim partijama brnskog općinskog vijeća, imale bi se subvencije za židovske institucije socijalne skrbi i školstva uvrstiti u budžet pod naslovom „za kulturne svrhe" . . . Ž’dovski gradski zastupnici napose gradski zastupnik dr. F e 1 d ma nn ishodiše prama židovskonacijonalnim zahtjevima zaključak gradskog vijeća, po kojemu subvencije nijesu uvrštenje u budžet pod pod jednim maskiranim naslovom, već kao doprinos općine za židovske institucije. Češka većina brnskoga općinskoga vijeća priznala je u skladu sa principima priznanja židovske narodnosti, pravo ovog zahtijeva proti kojemu su ustali „Izraelićani" sviju partija. Židovska emigracijona konferencija u Berlinu. Židovski pomoćni komitet u Skandinaviji preuzeo je inicijativu za saziv jedne emigracijone konferencije u Berlin radi dogovora u pitanjma židovske emigracije iz Rusije. Na ovu konferenciju bit će pozvane sve židovske pomoćne organizacije u Evropi. Debata o Židovima u rumunjskoj komori. Iz Bukarešta nam javljaju: U sjednici komore n;pao je u oduljem govoru zastupnik đr. Straucher zaključke rumunjskog djaštva, prema kojemu

židovski djaci ne mogu biti članovima saveza rumunjskih studenata. Pod neprestanim prekidima i upadicama antisemitskih zastupnika mglasuje dr. Straucher nezakonitost tog zaključka i upozoruje na opasnost toga stajališta. Zadaća je vlade, da djeluje na djačtvo, te da ga s jedne strane upućuje na štetnost i nezakonitost toga stajališta, a s druge strane, da svim sredstvima stane na put hajki protiv Židova. Vlada trebala bi to tim prije učiniti, jer je u više maha naglasila, da želi voditi pravednu I pomirljivu politiku. Antisemitski zastupnik Cu za branio je zaključak rumunjskoga djaštva, te je na najnedoličniji način napadao na cijelokupno židovstvo, uslijed čega ga je predsjednik morao nekoliko puta pozvali na red. Weiztnann ) Einstein začasnl gradjan] New-Yorka. Senat države New-York zaključio je jednoglasno, Weizmannu i Einsteinu podijeliti pravo začasnoga gradjanina države New-York. Jedna počast dru. Einsteinu. London 7. maja (Wolff.) »Times« javlja, da je profesor Einstein proglašen izvanrednim dlanom »Roval Society-a«. Hebrejski za britske činovnike u Palestinu Odgojni departement palestinske vlade osnovao je prije kratkog vremena hebrejske i arapske tečajeve za britske činovnike u Palestini. Prvi ispiti apsolvenata obdržavali su se koncem aprila.

Iz cijonističkog svijeta

Velike manifestacijone skupštine u Americi. Američke novine donose opširne vijesti 0 grandioznim skupštinama dne 10. i 11. travnja u Metropolitanskoj operi i Atmurdvorani. Razumije se. da se ne možemo osvrnuti na sve poiedinosti, pa ćemo iznijeti samo važnije dijelove pojedinih govora. Oiob to su oštro govorili Šmarja Levin 1 Usiškin. Bezuvjetno moramo se osvrnuti na pozdravno pismo predsjednika Har dinga, potpredsjednika Collindgea i na važnije rečenice Louisa Marschalla. Predsjednik Harding duboko žali, što ne može uslijed važnih državnih posala da prisustvuje skupštini, te da visoke goste lično pozdravi. Podsjeća na velike zasluge, koje je stekao jevrejsfci narod u svako doba i u svim zemljama za sveukupno čovječanstvo. Podpređsjeđnik Collidge piše: „Bilo bi za mene osobito veselje, da osobno prisustvujem na pozdravnoj večeri u čast slavnih ličnosti, prof. E i nsteina i đra. Weizmanna, od kojih je svaki na svom polju tako čuven. Mi ih pozdravljamo kao zastupnike znanosti i zastupnike naroda, koji je u svim zemljama neprestano težio za slobodom. . Mi ih pozdravljamo kao zastupnike rase, koja je toliko zaslužna za ekonomski i komercijalni razvitak naše zemlje u miru, kao i za vrijeme rata. Ml ih priznajemo, da sa nosioci stare i vječne civilizacije. Marschall je izjavio, kakogod su mišljenja o cijonizmu i o Palestini bila, da danas ne bi smjelo biti Židova, koji svoj narod ljubi i koji se njegovom povješću ponos?, koji bi bio ravnodušan ili se držao na strani. Velika je riječ od naroda svijeta izrečena Židovima i dana im je prilika da san svojih ambicija realiziraju. Mi moramo svijetu svoju slogu pokazati. Jao onima, koji šire nezado

4

.ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 16.