Židov

Mi ćemo imati prilike, da za tu farmu još zasebice apelujemo na srca naših Židova, uzdajući se, da je primjer požrtvovnosti, što ga je na Saveznom Vijeću u Novome Sadu dao jedan plemeniti, tihi čovjek, ali ustrajni radnik za pripravu ljudi za Palestinu, najjači podstrek svima da učine isto. Radnome je Odboru naloženo izvedenje toga plana s time, da se unaprijed odobrava, što on u tome pogledu odluči. On ima da nosi odgovornost, te će se ovaj plan izvesti u što kraće vrijeme po načelima nacijske kolonizacije. Da to uzmogne, ne stoji samo do njega, već u prvome redu i opet o mjeri požrtvovnosti cijonista prije svega, a i svih Židova Jugoslavije. IV. Za vršenje zadataka cijonističke Egzekutive ona nema na raspoloženje drugih sredstava osim šekeia. Funkcije su Egzekutive tako razgranjene i mnogostruke i toliko rastu sa zadacima, da sam redovni šekel ne može pokrivati svih izdataka Egzekutive. Od toga štetuje organizacija. Pored najveće štednje nije se moglo s redovnim šekelom izaći na kraj, stavke budžeta za Egzekutivu morale se sniziti a uz to ipak uzimati pozajmice. Ovako stanje ne smije da potraje, već stoga što krnji ugled i skučuje slobodu kretanja predstavnicima organizacije. Toga radi uveden je kao redovni doprinos pored šekeia još zlatni šekel u iznosu od jedne engleske funte. Skrećući pažnju mjesnim organizacijama na zaključak Saveznog Vijeća u Novome Sadu o zlatnom šekelu, mi ih i ovdje pozivamo, da sastave listine onih koji imaju da daju taj zlatni šekel i da nam ih u najkraće vrijeme pripošalju. Uz to neka mjesne organizacije primaju neposredno plaćanje zlatnoga šekeia. Mi smo dužni da smanjujemo brige Egzekutive, koja se bori s novčanim teškoćama, i da joj povratimo akcijonu slobodu kretanja. Nema za cijelo nikoga medju nama, koji ne bi spoznao, koliko i o tome zavisi napredak rada i jačina stava našega, organizacije prema spoljašnjim činiecima, naročito prema mandatarnoj vlasti. V. Ako j© Savezno Vijeće u Novome Sadu dokazalo oduševljenu jednodušnost cijonista u našoj državi, a uz to širenje cijonizma, koji je »nažno predobijao Židove u svim pokrajinama, ono je podjeđno pružilo dokas, kolike još postoje mogućnosti, da se naš Savez organizatorno izgradi. Nema u nas mjesta, u kojemu nema cijonista, ali je velik broj mjesta u kojima nema mjesne organizacije. Mi smo češće naglašivali važnost tih ćelija cijonističke organizacije iz čijeg vodjenja i rada se u istini sumira sav onaj materijalni i moralni materijal, koji organizaciji služi za izvadjanje programa i planova cijonizma. Važno je dakle, da vodjenje mjesnih organizacija bude u rukama ličnosti koje spoznaju odgovornost i imaju volju za sustavan rad. Jednako je važno i odlučno, da se orgauizuju sve sile koje mogu da se nadju, naročito i žene i mladež, pa da svaka mjesna organizacija bude živ organizam sa sopstvenom inicijativom te se ne bi dešavalo, da nestašicu svoga rada ispričava nestašicom dobivenih poticaja. Pobude i poticaji danas se više nego ikad same sobom nameću. Radni će Odbor obavješćivati mjesne organizacije o onome, što se dešava i onome, što ima da se radi. On će u okviru svojih sredstava i sila i lično po svojim izaslanicima, napose po svome sekretarijatu, dolaziti u neposredni dodir s mjesnim organizacijama. No on moli i poziva one, koji hoće da se posvećuju izvjesnim dužnostima da se i stave na raspoloženje, Samo tako, zajedničkom saradnjom, radom svih i voljom svih, da svaki uzme na se svoju mjeru dužnosti, nama će uspjeti da stvorimo veliki i nepokolebljivi tabor cijonistički, solidaran i jak, otvoren svima, a primjerom nesebične predanosti i vedro ponosnog židovskog ispovjedanja idejno i idealno ona jezgra oko koje će se okupljati sveto više Židovi naše države, dok u njemu doista bulu svi kojima, uz njihovo židovsko osjećanje za sad ne dosta sama jasna spoznaja o sredstvima < držanja i o potrebi preporoda židovskog, da bi se našli u našemu taboru. ♦ Zaokupljeni izloženim radnim zadacima, mi ne smijemo da smetnemo s uma ostale zadatke savremenog židovstva oličene u cijonizmu. Da je cijonizam mogao postići moralne uspjehe o koji su jedinstveni za narod bez države i vlasti, to blagodarimo jednome pripravnome radu oko osvještavanja židovstva. Duševne i emocijone vrednote jednoga naroda u istinu su najodličniji pokretaoci i stvaralački faktori. Ako u cijonizmu ne bi bilo duboke i jake cijonističke svijesti osnovane na židovskim vrednotama, on bi bio u opasnosti da se razvodni u filantropizam, kojega i onako ima dosta u njemu ondje, gdje ta svijest nije stigla da ojača. Narodi se ne preporadjaju čovjekoljubivim sentimentalnostima. Samo ondje gdje postoji izgradjena ideologija, primanje u se svih vrela naroda, gdje se u pojedincu kao u malome svijetu oličaje veliki svijet narodne cjeline, dani su temelji kojima vrijeme ne će da naudi. Značilo bi podcijeniti sposobnost i volju cijonista kad bismo prezali pred tim da od svakog tražimo izgradnju sopstvene ličnosti u punoći židovstva. No prije svega mi treba da mladeži damo svaku priliku i svaku mogućnost duševno kulturnoga vaspitanja. Da š.rimo uz to gimnastiku i sport, koji će čeličiti židovsku muževnost, apo tome i duše. Da širimo žido vsk u pjesmu. Nada sve i prije svega jevrejski jezik, vez, koji veže svom sadržinom narodne duše do u dno njezina korijena i do najsitnijih razgranaka i cvatova njezina debla. Samo ovako mi ćemo, ne stigavši sami do punog židovskog razvitka ličnosti, bar pripremati naraštaj koji će predstavljati vezanjem, puniju a po tome i jaču stvaralačku energiju i čija će ledja moći da podnesu svako breme, a da im se duše ne će lomiti pod težinom bremena. Ako smo o tome uzeli da govorimo na kraju svoga proglasa, mi to činimo, kako bi u dušama svih kojima je upravljen ovaj aoel ostalo usječeno osjećanje, da sve što preduzirnamo i sve što hoćemo i svaki materijalni prinos i svaki fizički čin biva posvećen neprolaznim idealima što živu u narodu, a koje je na novij piam upalila sveta cijonska misao! U Zagrebu, dne 30. šivana 5683. Predsjednik Saveza Cijonista Jugoslavije Dr. Hugo Spitzer v. r. Radni odbori: Dr. Aleksandar Licht, v. r. predsjednik Dr. Alfred Singer, v. r. tajnik Dr. Hugo Bauer, v. r. Dr. Marko Horn, v. r Šime Spitzer, v. r. Dr. Otto Braun, v r. Albe»t Ozmo, v. r Dragutin Steiner, v. r. Rikard Herzer, v. r. David Spitze , v. r. Lav Stern, v. r.

2

»ŽIDOV«

BROJ 25.