Židov

stvo, socijalnu skrb, zdravstvo i prvu brigu za emigrante odredjene. Četvrtak u jutro izvješćuje profesor dr. Otto Warburg o skom Narodnom Fondu«. Fond je imao do kraja jula 1020. samo 18.000 dunama, koncem 1920. već 22.000 dunama, a to je kupnjom u Emek Jezreelu naraslo na 72.000 dunama. (Pri koncu sjednice stigao brzojav o kupnji velikog zemljišta grčkog patrijarha. Op. ured.) Oovornik zaključuje da režijski troškovi Ž. N. F-a ne iznose niti potpuna dva % dohotka. Rikard L i c h t h e i m izvješćuje o »radu departmana za Pa 1 e s t ina-i migraciju lon d o uske e g-7. e kuti v e« i govori o različitim poteškoćama, koje su se javile kod pitanja useljivanja. Od februara 1919. do maja 1920. uselilo se oko 14.000 Židova u Palestinu. Iza toga dolazi referat o Koren H a j e sod u«. Berthold F e i w e 1 govori o pitanjima konstitucijo fonda za izgradnju Palestine koja će se moći urediti tek na kongresu. Iz izvještaja Kosova razabere se, da je fond do sada primio 154.000 funti. Od toga iz Amerike 83.700 funti, iz Besarahije 13.020 funti, iz Kanade 12.000 funti, od Rusa u inozemstvu 12.500 funti, iz Njemačke 11.000 funti, iz Poljske 10.600 funti, iz Engleske 7200 funti, iz Cehoslovačke 3700 funti, a ostalo iz drugih zemalja. Od dohodaka dn sada je izdano 27.000 funti i to gotovo samo na radove u Palestini. TT Udruženim Državama se do sad upisalo do. 5,000.000 dolara. Generalna debata. Na_ Weitzmannov i Sokolow referat nadovezala se generalna debata, u kojoj su mnogi govornici zauzeli svoje stajalište prema aktuelnim cijonističkim problemima. Dr. Reich, Trietsch, Jean Fischer i Rosov oštro su kritikovali politiku vodstva. U svome odgovoru Weitzraannu odbije sve napadaje na vodstvo i izvješćuje o pregovorima s Cburcbillom. O Herbert Samuelu rekao, da se nalazi u stanju opojanosti i okružen je od jedne klike, osim toga postoje diferencije izmedju Londona i Jeruzalima. U londonskim krugovima vlada još uvijek nejasnoća o sadržaju i važnosti Balfourove deklaracije. Prošlo je vrijeme izjava i deklaracija, moramo tražiti djelovanje i činjenice. Traži odstranjenje odnosno umanjenje garnizone u Palestini i radikalnu ,promjenu u sastavu činovnika. Dobra, pouzdana i poštena policija više bi vrijedila nego garnizona, koja bi postala suvišna, a otpali bi time i prigovori, da vlada uzdržava skupocjenu vojsku za Palestinu. VVeitzmann traži uspostavu židovske legije. Otklanja za sad stvaranje reprezentativnih korporacija. Nadalje želi podjeljivanje valikih koncesija, potvrdu agrarne banke i uredjenje useljeničkog pitanja. Sarauela treba podupirati u Londonu, kako bi mogao u Palestini provesti drugu politiku. Prelazi zatim ponovno na svoj put u Americi, te istine, da Amerika sama može namaknuti

Keren Hajesodu potrebitu svotu. Spočitava prijašnjem vodstvu, da je vršilo sabotažu i dalo se voditi asimilatorskim tendencijama. Po njegovu mišljenju morali bi u Ameriku poći najugledniji ljudi naše organizacije, jer bi iz Amerike mogli dobiti godišnje 20 milijuna dolara. Iz Amerike dobit će do u jesen mjesečno 50.000 dolara pored već doznačenih 200.000 dolara. Konačno izjavljuje, da je pripravan poći na godinu dana u Ameriku. Svoj program rezimira ovako; svijesna sistematska politika u arapskom pitanju, riješenje agrarnog pitanja i ustanovljenja minimalnog programa za palestinski rad. II nastavku generalne debate daje Sokolow ponovne izjave o političkoj situaciji, govorio je o pitanju granica, arapskoj politici i potrebi organizovanja židovske samoobrane. Prema njegovim informacijama ne namjerava Herbert Samuel sazvati parlamenat u Palestini, već samo proširiti odnosno reorganizovati državno vijeće. Nadalje izjavljuje, da je Ligi Naroda predložio opširan memorandum o položaju u Palestini. Jabotinsky u zaključnoj rijeci naglašuje, da je ključ situaciji u Palestini vojnički položaj. Vojni zapovjednici ni jesu prijateljski raspoloženi prema nama, a to izrabljuju Arapi. Moramo se brinuti za obranu Židova, a jedini je put uspostava englesko-židovskih bataljuna. Kad je bilo u Palestini 5.000 židovskih vojnika, bio je mir u zemlji. Govornik zatim razlaže niz pojedinačnih pitanja, koja su u vezi s tim pitanjem. Sjednica se Akctjonog Komiteja nastavlja četvrtak u noći. Debatira se o palestinskom radu, o pitanju useljivanja i Keren Hajesoda. Sjednica se u petak nastavlja i izabire se komisija za izradbu rezolucija. 1 subotu se obdržavala noćna sjednica, koja je potrajala do 2 sata u noći. Dr. Hantke referirao je u ime organizacijone komisije o pripravama za XII. kongres. Odobrava se zaključak egzekutive gledf» saziva kongresa. Kongres započinje 1. rujna u Karlovim Varima, s ovim dnevnim redom: 1. dan: Pozdravni govor Weitzrnanna i Sokolowa. - Poslije podne izbor biroa i druge formalnosti, po mogućnosti početak generalne debate, jer će delegati dobiti tiskani izvješaj egzekutive. 2. i 3. dan: Generalna debata. 4. i 5. dan: Palestinsko pitanje. Slijedećih će se dana držati referati o financijama, financijalmm institucijama, Keren Hajesodu, i organizaciji. U nedelju se kongres zaključuje. U legitimacijom odbor izabrani su dr. Margulies, Kober, dr. Kahn. dr. Ohlschwanger i Locker. Veliki Akcijom Odbor sazvan je za 31. augusta u Korlove Vary. Sjednica Akcijonog Odbora zaključena je nakon prihvata rezolucija o politici i palcstinskome radu

Keren Hajesod

OSNIVANJE KEREN HAJESODA. (London, juli 1920.) 1. Osniva se tond za imigraciju i kolonizaciju s imenom »Keren Hajesod*. Fond ima da bude turistička osoba. 2. Konferencija odredjujc, da sc iznos od 25 mil. engl. funti, što se ima da zatraži kao temelj za izgradnju židovske nacijonailne' domaje u EreC Jisraelu osigura u roku od jedne godine. Ona se obraća na cjelokupni židovski narod, da ispuni svoju dužnost te izvede, dajući od imetka i prihoda, akciju za Keren Hajesod do kraja. Uzorom ima da služi maaser, stari narodni porez. 3. Za svaki se prinos Keren Hajesodu izdaje certifikat. 4. 20% dohodaka Keren Hajesoda pripada Žid. Nar. Fondu. 5. Od preostaloga se dohotka smije najviše jedna trećina upotrijebiti u svrhu tekućih izdataka t socijalne skrbi, staranja oko imigranata i sličnih javnih potreba za izgradnju židovske domaje u Erec Jisraelu, dok se najmanje dvije trećine imaju upotrijebiti za trajna nacijonajna dobra. Od toga se fonda ne će izdavati novac za troškove cijonističke organizacije, ili potpore i zajmovi privatnim poduzećima, u koliko ne .stoje u vezi s općenim interesima. 6. Svake se godine ima javnost izvjesfiti o primicima i izdacima fonda. 7 - Vlasnici certifikata imaju udjela u upravi fonda i dobicima po fondu osnovanih gospodarskih poduzeća. Egzekutiva će odlučiti o formi toga udjela, no tako, da kamati produktivno uloženoga kapitala ne prekoračuju prim erene visine. Untermayer i Marshall. Budući da je g. Samuel Cntormaver primio vodstvo Koren Hajesoda za Ameriku, a Louis MarB h a 11 sudjeluje vrlo aktivno u tome radu, iznosimo, ovdje pisanje američkoga židovskog tjednika »Senlinel : Samuel se TJntermayer nalazi moriju najbogatijim Židovima i najznatnijim Juristima američkim. 1 TJntermaver i Ma.rsball veoma su popular ni u svima krugovima njujorškoga židovstva, premda je Marshall konzervativne, a Untermayer umjereni radikal. Odmah iza prvog apela na Židove New\ orka za Keren Hajesod upisano je 3 milijuna dolara. Prvi je puta u povijesti njujorškoga židovstva, da se sve partaje, i svi krugovi sjedinjuju u zajedničkom radu za općeni cilj. Tolika je ljubav svib Židova ovoga grada za Palestinu, te se med ju upi šivači ma n’alaze milijarderi i jednostavni radnici, bogataški klubovi i siromašna radnička društva, ortodoksi i reformirani, konzervativan i radikali. Treba čestitati dru. Weizmanmi, da mu je pošlo za ni kom ovu dvojicu odličnih ljudi predobiti za Palestinu i Keren Hajesod. Konferencija minoriteta amerikanskih eijonista. I T Pitsburgu održala se konferencija manjine eijonista, koji stoje pod vodstvom Brandeisa i Mačka. Na konferenciji zaključeno je osnovati Palestine Development Association, fond za obnovni rad u Palestini, s kapitalom od 5 milijuna dolara, od koje je svote na samoj konferenciji supskribirano 250 hiljada dolara. U svom govoru istaknuo je Louis B r a n d e i s, da je sad ekonomski rad u Palestini mnogo važniji od političkog. Nova organizacija ne će da se povuče od cijonističke organizacije, već otkla nja učestvovanje u vodstvu do časa, kad će se njezini principi usvojiti.

4

»ŽIDOV. (HAJHUDJ)

BROJ 24.

Dužnost je svakoga cijoniste da s mjesta uplati šekel.