Židov
čije, kojoj je pribivao i dr. Lev i n. O radu Židovskog Narodnog Fonda izvijestio je Rabi Z1 otn i k te istakao, da su doprinosi znatno porasli. O radu za Haclasu izvjestila je gdja. Freimann. Blagajnik Keren Hajesoda, A. L e vi, konstatirao je u svome izvještaju, da obveze za Keren Hajesod iznose 322.599 dolara. Dr. Levin upravio je na kanadske cijoniste topli apel, da očuvaju svoju reputaciju i da za obnovni rad Erec Jisraela doprinose tako velike žrtve kao i dosad. Ova godina mora donijeti 2 puta veći iznos od prošle godine. Konferencija zaključila je, da se započne s akcijom za Keren Hajesod 15. januara i to ponajprije u zapadnoj Kanadi, a zatim u istočnoj, da se poslije završi u centralnoj Kanadi. Amerikanski cijoniste za preseljenje Keren Hajesoda u Palestinu. Newyorški zastupnik židovskog dopisnog ureda doznaje, da se u krugovima amerikanskih cijonista pokazuje velika želja za preseljenjem glavnog ureda Keren Hajesoda u Palestinu. Egzekutiva američkog Keren Hajesoda i Cijonističke organizacije stvorile su rezoluciju, u kojoj traže, da se čim prije obavi preseljenje. Amerikanski cijoniste uvjereni su, da će cjelokupno židovstvo pozdraviti ovo preseljenje i da će time sabirni rad dobiti novog poleta.
iz židovskog svijeta
Umro Vladimir Medeni. Nakon duge bolesti umro je poznati židovski radnički vodja Vladimir M e d e m u dobi od 44 godine. S Modemom iščezava jedan od najmarkantnijih vodja radničkog pokreta i židovskog života. Rodio se kao sin pokrštenoga židovskoga vojnog Ijekara u Mincku i odgojen u hrišćanskoj vjeri. Radi učestvovanja u pokretu za slobodu relegovan je sa universiteta. Kasnije postao je vodja socijalističkog židovskog radničkog pokreta i jedan od osnivača >Bund«-a. Mnoge godine je trpio od progona carističkih -oblasti. Nakon uspjelog bijega živio je neko vrijeme u Beču, a kasnije u Poljskoj. Velik dio svoga života proveo je u carističkim tamnicama., dok nije g. 1915. po njemačkim četama oslobodjen. Iza toga pošaoi je u Ameriku, gdje je imao velik ugled i saradjivao je u židovskim radničkim listovima. Brojni su njegovi spisi o socijalizmu, a u židovskom kulturnom pitanju bio je odlučni zastupnik jidišista. Njegova smrt izazvala je potresan dojam u poljsko židovskim radničkim krugovima. Mnoge organizacije obustavile su u znak žalosti rad. Apel ministra za prosvjetu na židovske sveučilištarce. Iz Bukarešta javlja židovski dopisni ured: Ministar za prosvjetu Anghelescu javlja u jednoj proklamaciji sveučiiištarcima, da će se sveučilišta ponovno otvoriti. Naročito pozivlje židovske sveučilištarce, da se povrate na predavanja, jer im je uslijed obećanja vodja djaštva, da se ne će više ponoviti an-
tisemitski nemiri, osiguran nesmetani studij. Zatvaranje sveučilišta i gubitak jednoga semestra bila im je velika nauka, koju ne će tako lako zaboraviti. Nadalje saopćuje ministar, da je vlada otklonila, da se bavi pitanjem numerus claususa, jer n Rumunjskoj imaju jednaka prava svi gradjani bez razlike vjere. Na koncu veli ministar, da će se vlada baviti s pitanjem inskripcija stranaca na rumunjskim sveučilištima i da će izdati kasnije u toj stvari novu naredbu. Rekviriranje židovkih sinagoga u Varšavi. Zdravstveni odsjek magistrata u Varšavi naredio je registriranje svih sinagoga i bate midrašim, da se nakon 1. jula l)rčdaju za stanovanje onima, koji traže stanove. U obrazloženju ove odredbe veli se, da sinagoge služe,samo za pobožnost na subotu. Medju Židovima Varšave vlada velika uzrujanost radi te odredbe magistrata, koja je očito antisemitska, pa je protiv nje uložen prosvjed kod nadležnih vlasti. Pogromska panika medju Židovima Manekena. (.1. C. B.) U Miinchenu zaredali su teroristički akti protiv pojedinih Židova, što je prouzročilo paniku u židovskom pučanstvu, koje ostavlja grad. Karakteristično je za ozbiljnost situacije, da je nacijoualno socijalistička stranka izdala službenu izjavu, u kojoj otklanja svaku odgovornost za terorističke akte protiv židovskih sugradjana. One članove, koji će se ogriješiti protužidovskim izgredima, isključit će se iz stranke i objelodanit će se njihova imena u'dnevnicima.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Rezultat popisa pučanstva u Palestini. Kolonijalni ured objelodanio je rezultat zadnjeg popisa pučanstva. Prema istome stanuju u Palestini danas; 589.564 muhamedanaca. 83.794 Židova, 70.026 hrišćana, 7028 Druza, 163 Samarićana, 1454 Hindusa, ukupno 755.858 duša. Palestina 3 otonianski dug. Zastupnici Palestine (engleski mandat) i Sirije (francuski mandat) su prema vijesti švicarskog dopisnog ureda predali predstavku lozans.koj konferenciji, u kojoj traže, da mogu učestvovati istim pravom kao i samostalne države kod izradbe diobnog plana otomanskih dugova. Oni ne uskraćuju preuzimanje garancije i plaćanje otomanskog duga, ali traže da mogu učestvovati kao interesenti, jer će mače smatrati stvorene zaključke diktatom. koji ne će prihvatiti. Potvrda pravila Vaad Leumia. Palestiska vlada potvrdila je statui Vaad Leumia, osim odredbe, da je Vaad Leumi ovlašten, da übire od židovskog pučanstva poreze. Vlada je mišljenja, da prinosi za Vaad Leumi treba da baziraju na principu dragovoljnosti. Pošto se ovdje radi o jednoj kardinalnoj ustanovi, koja je
prema mnijenju Vaad Leumia bezuvjetno nužna za opstanak i dobro funkcionisanje zastupstva palestinskog židovstva, to će Vaad Leumi i nadalje nastojati, da od vlade dobije pravo oporezovanja. Legat od 2000 funti za hebrejski universitet. Nedavno preminuli dr. lsaac Q e-1 i b I e r ostavio je u svojoj oporuci jednu kuću, mnoge medicinske instrumente i svoju biblioteku u vrijednosti od 2000 funti hebrejskom universitetu u Jeruzolimu. Napredak n Efronu. U trgovačkom izvješću, što ga izdaje palestinska vlada, Izvješćuje nadzornik za trgovinu i industrijuo napredku židovske kolonije Efron slijedeće: Ova židovska kolonija, koja leži jugoistočno od Jafe na pruzi Jafa-Jeruzolim; 5 kilometara od stanice Naana, osnovana 1882. po .1. C. A. Prvi koloniste, koji su došli iz Rusije, bavili su se žitarstvom. Kolonija danas ima preko 13 tisuća dunarna zemljišta, na kojem se siju sve vrsti pšenice, ječma, sezama, grožđa, mandule i masline. U zadnjim godinama pravio se pokušaj sadjenja duhana te se na 12 dunama zemljišta dobilo preko 1000 kila duhanskih listova i nešto havana listova, koji se mogu upotrebiti za produkciju cigara. Kvalitativno ova prva žetva naravno još nije najbolja, no obećaje, da će nova privredna grana imati dobrih uspjeha. Mlin sa 20 konjskih sila dnevno producira 4 tone brašna. U Efronu živf danas 60 obitelji s ukupno 350 duša. Gradski zajam Tel-Aviva. Judge R o senbl a t h, koji u Americi ima da plasira gradski zajam Tel-Aviva, brzojavio je, da bez velikih poteškoća u Americi plasira zajam. Jedna hrišćanska banka preuzela je zadužnice za 3000 funti. Tokom ovoga mjeseca uslijedit će doznaka prvog obroka zajma u visini od 25.000 funti šterlinga, a ostatak doznačit će se u narednom mjesecu. Kampanja za HadaSu u Americi. Obzirom na veliko restringiranje redovitih sredstava Hadase, započela je u Americi kampanja za posebne doprinose Hadasi. U pozivu traži se. da se s radom čim prije počinje. Kao prvi doznačio je Natan Straus Hadasi 20.000 dolara, pošto je prije nekoliko tjedana na zamolbu gdjice. Alice Seligsberg Hadasi doznačio 1000 dolara Radno tržište u novembru 1922. Izvješće kontrolora rada označuje stanje radnog tržišta glede neizučenih ili manje izučenih radnika nepromijenjenim. Za sad nije nitko bez posla, no početkom zime mogli bi neki, ako se obustave gradnje, ostati bez posla. Nedostaje još uvijek izučenih radnika u svim granama trgovine. Pekari, koji su štrajkovali u Jafi, svi su našli posla, a još se uvijek traže izučeni radnici te struke. Mali štrajk radnika u kamenolomu kraj Jeruzolima završen je obraničkim sudom.
6
»ŽIDOV.
BROJ 3.
o o Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća iste bez otkaza nCbJUNARODNA BANKA b. b. ZfIQREB NIKOIIĆEVA 7 TERAZIJE 23 BCOQR4D o o