Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Dr. Hugo Spitzer

(Prigodom dvadesetipetgodišnjice predsjednikovanja u jevrcjskoj bogoslovnoj općini u Osijeku.) Dana 24. siječnja o. g. podićit će se jcvrejska općina u Osijeku time, da je# dvadeset i pet godina stoji na čelu dr. Hugo S p i t z e r. Čitavo jevrejstvo Jugoslavije, koje Je nedavno na kongresu Saveza Općina izabralo dra. Spitzera prvakom svojega predstavništva, saučestvovati će kod ove slave, a Jcvreji izvan naše kraljevine, koji su rame uz rame s njim radili za jevrejsku stvar, čestitat će .levrejima Jugoslavije, da djeluje u njihovoj sredini Čitavo djelo dra. Hugona Spitzera protfkano je nepatovrenom i iskonskom ljubavi za jevrejstvo. Davno prije nego što se razmahao mladojevrejski pokret, on je kao vodja svoje općine visoko nosio stijeg jevrejske samosvijesti i obnove jćvrejskih vrednota, te je prema zahtjevima ovih misli vodilja udesio svoj rad u općini. Stari njegovi općinari, koji pamte početak njegova djelovanja, uvjeravaju, da su njegova energija, ljubav za stvar i požrtvovnost i danas isto tako snažni kao i prije dvadeset i pet godina. Svojoj općini dao je dvoje: snažnu svoju ličnost i vanrednu ustrajnost svojega rada. Sjajna govornička vještina uz sadržajnu dubljinu, koncilijantncet i dobrohotno razumijevanje za svačije tegobe i brige, požrtvovnost u radu za opće interese bez sjenke egoističnog kompromisa, nesmiljena protivština prema nepravdi. bilo komu nanesenoj sve su to svojstva, koja su učinila, da njegovi Općina ri u njemu ne poštuju samo svog izabranog predstavnika, nego i oca i savjetnika. Njegovu širokogrudnost i trpeljivost prema načelnim protivnicima najbolje karakterizuju riječi, koje je rekao pozdravnim cidaslanfctvima prigodom svoje desetgodišnjice predsjednikovanja; »Ja bezuvjetno pristajem uz cijonlstička načela. Ali jedno Vam obećajem: tako dugo, dok budem stajao kao predsjednik na ovome mjestu, a pretežna većina općine ne bude pristajala otvoreno uz cijonistički pokret, ne znam, kada će to biti tako dugo ne ću nabaciti pripadnost k cijonizmu predmetom raspravljanja. tako dugo ne će ovo pitanje uplivisati na moj rad kao predsjednika općine«. Dr. Spitzer ostao je i danas vjeran tome načelu, te je njegova stroga parlamentarnost upravo poslovična u krugovima njegovih načelnih protivnika. Široka koncepcija njegova duha nije se zadovoljila radom u općini. Dosljedan svome shvaćanju narodnoga jedinstva, on se borio 25 godina, da stvori zako-

nito predstavništvo Icvreja u svojoj domovini. Savez levrejskih Veroispovednih Općina njegovo je djelo, jer rad oko osnutka ovoga Saveza iza prevrata, tek je nastavak njegove borbe za savez općina predratne Hrvatske i Slavonije. Divnom ustrajnošću njegova je borba bJa okrunjena uspjehom iza dvadeset i pet godina. Dr. Hugo Spitzer rodio se 1858. od oca nadrabina, pa je tako upravo sa materinjim mlijekom u sebe primio jevrejsku tradicija. Otac mu dr. Samuel Spitzer (prvi nadrabin osječki), bio ie odličan učenjak, te je njegova rasprava »O pismu u različnih naroda- i danas još cijenjena u naučnim krugovima. Srednju školu svršio je odličnim uspjehom, pa se godine 187 b, upisao na pravni fakultet bečke univerze. U isto vrijeme je bio pravnikom u Reču i Teodor Herzl. Iz njegovih studentski! vremena spominje se jedna epizoda, koja nam dobro prikazuje karakterna svojstva mladoga Spitzera. Dr. Spitzer bio je pravnik u trećem semestru, pa je jednom na večer prelazeći preko dunavskog kartala opazio jednu djevojčicu, gdje se utaplja. Rez predomišljanja skočio je u vodu, da spasi djevojku, koja si je sama htjela skončati život. Spašena djevojka bila je sedamnaestgodišnja Jevrejka. Za ovaj čin dobio je odlikovanje. Godine 1884 otvorio je u svom rodnom gradu odvjetničku pisarnu, a 1897. izabran je predsjednikom jevrejske bogoštovne općine. Cijelom svojdm spremom i predanošću k jevrejskoj stvari bacio se odmah na posao. Izradio je općinski statut, koji je s jedne strane imao osigurati autonomiju općine, jer onda još nije bilo ovo pitanje zakonski utvrdjeno, a s druge strane uredjivao je pravednim socijalnim razumijevanjem nutarnje prilike općine, naročito općinskih službenika. Osobitu pažnju posvetio je jevrejskoj školi, pa je nastojao da u njoj skladno spoji naučanje jevrejskoga znanja sa zahtjevima moderne peđagogike. U tu svrhu proveo je potpunu reformu tadašnje konfesijonalne škole Dom jevrejske općine u Osijeku sazdan je njegovom inicijativom i nastojanjem. Kao onda, tako još i danas posvećuje veliki dio svoga vremena općinskim poslovima. Čim je postao predsjednikom općine, potaknuo je misao, da se stvori Savez sviju općina Hrvatske i Slavonije, ktjji bi bio zakoniti predstavnik i tumač opravdanih težnja jevrejstva kraljevine, U tom cilju pregovarao je s tadanjim predsjednikom zagrebačke općine gradit. Josipom Siebenscheinom, koji je tu stvar držao neprovedivom. No dr. Spitzer nije popustio. God. 1898. i opet ponovo 1899.

on opet traži od zagrebačke općine, da kao prva općina u kraljevini uzradi oko ostvarenja saveza. Ova t(astojanja dra. Spitzera izjalovila su se uvijek radi duha, koji je onda vladao u zagrebačkoj općini. God. 1904., kad je počeo rad oko urcdjenja interkonfesijonalnih odnosa u krilu zemaljske vlade, a bez pitanja ili saradnje Jevreja, opet vidimo, gdje dr. Spitzer energično traži od zagrebačke općine, da ustane na obranu jevrejskih interesa. Opet bez uspjeha God. 1909. uspjelo mu je u sporazumu s g. Siebenscheinom sazvati predstavnike općina u skupštinu, kqja se održala u Zagrebu, a već prije toga izradio je osnovu za statut saveza. Uslijed izigravanja i pasiviteta od strane tadašnjeg predstojnika zagrebačke općine i opet je akcija dospjela na mrtvu točku. Medjntim je došao rat i prevrat. Dr. Spitzer opet započinje akciju, a Jevreji iz svih krajeva Jugoslavije radosno je prihvaćaju u ispravnim razumijevanju jevrejskih interesa. U julu 1919. zaključuju predstavnici sviju općina Jrgoslavije navkongresu u Osijeku osnutak saveza, a u novembru 1921. sastale se 1/a potvide statuta po ministarstvu prvi kongres Saveza Jevrejskih Općina, te izabire dra. Spitzera svojim predsjednikom. Nastojao sam u glavnim crtama prikazati djelovanje dra Spitzera kao predstojnika svoje općine. Ostavio sam po strani svu njegovu djelatnost kao cijonističkoga prvaka 5 radnika za dobro grada Osijeka, pravnika ; promicatelja humanitarnih ustanova, jer bi bilo suviše teško u jednom novinskom članku prikazati sadržaj života jednoga muža, koji se odlikovao gotovo u svim granama javnoga rada, gdje se mogu očitovati ćudoredne i socijalne vrline pojedinca. Svijesni Jevreji proslavit će ovu slavu osnutkom »Jaar Jugoslavia«, a svi oni, kojima je dano da uživaju plodove rada svečareva, zaželit će mu, da još dugo djeluje na boljitak jevrejstva.

Dr. Nikola Tolnauer.

Izvješće Saveznog Vijeća

11. dan dne 26. decembra 1921. U 10 sati prije podne otvara predsjednik 111. sjednicu Saveznog Vijeća Čitaju se naknađ-' - ' no stigli brzojavni pozdravi. Čita se izvještaj nadzornog odbora, po kojem su revizori pregledali sve račune, te iste našli u potpunom redu. Predsjedatelj podjeljuje riječ dru. U r b a ehu prije dnevnoga reda. Govornik navadja, da bi Židove u Vojvodini veoma lahko mogli pređo biti za cijonistički rad, kad bi im dali smjernice za politički rad. Predlaže, da im se dadu smjernice i ,to za jevrejsku politiku, jer to je polje, na kojemu možemo da ujedinimo sve Židove Vojvodine, jer su na tom pitanju svi zainteresirani. Glede mjesnih organizacija predlaže, da se kod reorganizacije istih uzmu u obzir žene i dje-

GOD. VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 20. januara 1922. 20. tebeta 5682.

I PRETPLATA : GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGOD. i K 30, POJEDINI BROJ K 4.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 4-5.