Židov

toga pretrpi i da svom snagom poradi na razvitku zemlje. Uvećanje židovskoga žiteljstva u Palestini bit će i na korist Arapa. Hebrejske školske knjige. Pomanjkanje hebrejskih školskih knjiga je bila jedna od najvećih zaprjeka razvitku hebrejskog odgoja u Palestini. Om? je prouzrokovalo gotovo nesavladivih poteškoća kako za učitelje tako i za učenike. ' Učitelji morali su da troše mnogo energije za pripravu naučnog materijala i zadaću tako, te su bili odvraćeni od ispunjavanja dužnosti njihova zvanja od obučavanja. Učenici pako trošili su poslije obuke mnogo vremena na pisanje diktata i prepisivanje bilježaka, učinjenih za vrijeme obuke- Time je djeci oduzeto vrijeme za tjelovježbu i igru. Dr. Josip Luria, ravnatelj nastavnog odjela Gijonističkc Egzekutive, nastoji svim silama, da ovim nedostatcima učini kraj. Nastavni odsjek radi sada na izdavanju više hebrejskih školskih knjiga, od kojih su slijedeće već priredjene za tisak : Povijest hebrejske književn,o,s,t i, izdana po Jakobu Fišmanu i dru. A. Zifroniu. Fišrhan je hebrejski pjesnik i spisatelj, a dr. Zifroni je učitelj. Knjiga sadržat će tri dijela staru, srednjevijeku i novovijeku književnost. Prvi dio ct>sizat će hebrejsku literaturu do inkluzive talmuda. Knjiga će najprije izaći u svescima. Prvi dio i nekoliko svezaka drugoga dijela izdat će se stalno još ove godine. Hebrejska književnost od A. Barasha, opsežna knjiga već je spremljena za publikovanje. S i f r e j M o f e t, antologija hebrejske literature. I ova će knjiga izaći u svescima, te će sadržati pjesme, pripovijetke i rasprave. Ova će knjiga ojisizati hebrejsku literaturu od drugoga hrama do današnjeg dana. Ovu će knjigu izdati Fišman, I. H. Ralnick? i Sh. Ben-Zion troskom fonda »Kupat-sefer«. Zemljopis. Dru. B. Bugrachovu na višoj pučkoj školi u Tel-avivu, povjereno je izdavanje zemljopisne knjige za -gornje razrede spomenute škole. Mineralogija. R. Sverdlov, učitelj na gimnaziji u Tel-avivu, izdao je knjigu mineralogije prema knjizi Sebastijo.na Schmidta. O p ć a povijest: »Doir«, naVladno društvo, izdati će prijevod Robinsonove »Povijest srednjega i novega vijeka«. Uvaženi učitelji izjaviše, da će ova knjiga biti veoma podesna za palestinske . ‘’kole. Knjigu će na hebrejski prevesti dr. Perlman. Isto nakladno društvo izdat će »Povijest Židova« od dra- Simhonia za gornje razrede gradjanskih škola u Pale stini. Nakladno društvo »Hohelet« priređuje izdanje knjige biologije, što ju je na njemačkom jeziku napisao proi. Werst, koji je dugo vremena bio učiteljem na učiteljskom Kolegiju Hilfsvereina u Jeruzalemu. Na hebrejski prevest će je P. Auerbach, ravnatelj djevojačke škole u Jafi. Sitne vijesti. Kako »Haarec«, javlja, obavijestili su arapski mornari u Jafi, -Slavni krivci majskih nemira u Jafi. koji su se stručavali da iskrcaju židovske publike, guverneru Jafe, da su pripravni

preuzeti od sada iskrcavanje židovskih emigranata, kao i prije. Žale dogadjaje a Jafi i mole, da se ladje s imigrantima ne dirigiraju više u Hajfu. već da se kao i prije dopusti iskrcavanje u Jafi.

Iz Jugoslavije

Odgovor Egzekutive na pozdravni brzojav Saveznog Vijeća. Od cijojiističKe Egzekutive primio je Savez cijonista ovo pismo: ✓ »The Zionist Organisation, Central o.fice London, W. C. 1. 26 januara 1922. Savezu cijonista Jugoslavije, Zagreb Velecijeniena gospodo sumišljenid! Primili smo Vaš dujpis od 26. decembra i zahvaljujemo Vam srdačno na izjavi povjerenja koju ste zaključili na Vašoj godišnjoj konferenciji. Budite uvjereni, da Egzekutiva neumorno nastoji, da ostvari želje, koje sačinjavaju drugi dio Vaših rezolucija. Nadamo se, da ćemo Vam u naredno vrijeme moći javiti povoljnije vijesti o uredjenju imigracije u Palestinu. U ostalom je politički položaj u ovom času skroz povoljan Engleska vlada bez sumnje ustraje u politici, koju je do sada proslijedila. Sada zavisi sve o tome, da ii će židovski narod iskoristiti šansu, koja ma se pruža, te velikom žrtvom doprinijeti materijtlna sredstva za kolonizaciju. Ako to ne će uslijediti, tad postoji opasnost, da će naša po’it'čka situacije vremenom postati slabija, jer šansa, koju smo dobili, dana nam je u uvjerenju, da ćemo je iskoristiti gospodarskim djelima. I riješe nje emgiracije od okova, u koje je sada sapeta, bit će samo onda od koristi, kad ćemo emigrantima moći da stvorimo u zemlji radne mogućnosti- Zadnje vijesti, koje smo primili iz Palestine, kažu nam s neprikrivenom jasnošču. da je položaj na radnom tržištu vrlo ozbiljan ida samo namaknućem velikih kapitalija možemo da predusretnemo stalnoj i rastućoj besposlici. Na kongresu u Karlovim Varima zaključen je kolonizacijoni program, koji prvi puta pruža jasnu osnovu za rad narednih godina Ovaj kolonizacijoni program izrazuje se brojčano u budžetu, koji je kongres zaključio, a koji je Vama dobro poznat. Sto prije svega trebamo, jest novac za osnutak kreditnih instituta u gradovima i na selima, za gradnju kuća, poljoprivredu kcjlon'zaciju, financiranje Rutenbergovog projekta, podupiranje imigracije i naravno za uzdržavanje našega školstva i zdravstva. Naše prve korporacije pripravne su na to, da provedu taj program, ako im se stave na raspolaganje sredstva Uvjereni smo, da će i Vaš Savez svoj ohol doprinijeti, i da ste i Vi potpuno svijesni velike odgovornosti, koja nas tereti. Pored kolonizatornih zadaća u Palestini naravno ne smijemo da zaboravimo i na važnost naše cijonistićke svjetske organizacije. Uvijek iznova mora da si predočimo, da je samo cijonistička ideja kadra da za Palestinu namakne ijude i sredstva. Cijonistička organizacija je nositeljica te ideje, pa valja prije nju uzdržati. Za to ne trebamo neizmjerne svote, kao za kolonizaciju. Ne traži se za to ništa drugo, no malo shvaćanja za

važnost organizacije i volju, malim novčanim žrtvama, kcfl’e pojedinac gotovo ni ne osjeća, doprinijeti uzdržavanju ove organizacije. Dobit ćete d» c kora od nas apel za šekel-akciju. Tražit ćemo od Vas pored toga u smislu zaključka Akcijonog Odbora u Beču. da medju članovima Vašega Saveza provedete akciju za übiranje posebnih prinosa pojedinih cijonista za svjetsku organizaciju. Poznato je, da se novci Keren Hajesoda upotrebljavaju isključivo za Palestinu. Organizacija nema drugih prihoda do šekalim, koji ne dostaju da pokriju, pored čisto administrativnih izdataka i brojne izdatke za propagandu i organizaciju, koje mora praviti Egzekutiva, Svim cijonistima mora da je jasno, da ne mogu tražiti od njihova vodstva niti velike politike s vlastima, ni priprave kolonizacije, niti uzdržavanje svjetske organizacije, ako vodstvu ne daju za to nužna sredstva. Zato moraju cijonisti dati prinos za svjetsku cjrganizaciju. Ovim jmnosom i šekelom ima da se namire svi izdaci, osim kolonizatornoga rada u Palestini To bi značilo financijalno ozdravljenje organizacije i mi se nadamo, da će i Vaš Savez imati za to potpuno shvaćanje. S cijonskim pozdravom i veleštovanjem Egzekutiva cijonističke Organizacije Dr. Lichtheim v. r. Vjenčani dar Jevreja Jugoslavije svome kralju. (Žid. Svijest, Sarajevo). Saznali smo, da je u toku jedna akcija, da svi Jevreji kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prilikom vjenčanja Nj. V. kralja Aleksandra sa princezom Marijom, Visokom paru i na vidljiv način iskažu svoju privrženost i na doličan način dadu izražaja svojim osjećajima radosii prigodom log značajnog dana. U krugu odbornika Saveza Jevrejskih Opština tretira se za sada još neoficijelno, koji bi bio najdoličniji način, za izvršenje te akcije. Do sada su nam u tom smjeru poznata četiri predlogaj jedan od tih potekao je iz Sarajeva, pa ćemo svojedobno izvjestiti našu javnost o stanju stvari. Poziv Jevrejima u Vojvodini, da se organizuju u polhičku stranku. »Judisches Volksblatt« u Novom Sadu donosi u broju od 3. februara o. g. na uvodnom mjestu članak dra. Julije Dohany-a pod natpisom »Eisbrecher«. Pisac objelodanjenog članka u oči općinskih izbora u Vojvodini, iz dubine svoga uvjerenja zove sve Jevreje u Vojvodini, da se svi bili oni cijonište ili ne nađjn kao jedinstvena poilitička grupa na okupu > da kao takova stupe u javni život. Prikazujnć uvodno finom ironijom nama predobro pqznati mentalitet madžarskih Jevreja asimilanata, koji su još i pod najbrutalnijim fizičkim i moralnim udarcima »Magjara, koji se bude«, vikali: »Mi smo Magjari. upravo onakovi kao i ostali, kao naši neprijatelji«, konstatuje sa zadovoljstvom pojav prvih trakova osvita u pravcu jevrejsko-nacijonalnog osviještavanja magjarskih Jevreja. Bura mržnje, veli pisac članka, bila je jača no snaga duševne tromosti. Mržn j i uspjelo je da proizvede ono, česa nijesu mogli da postignu žarka ljubav k jevrejstvu, najljepši govori i djela jevrejskog nacionalizma. Magjarski levreji pristupaju svojoj političkoj organizaciji u jednu »jevrejsku

BROJ 8.

»Ž I D O V«

5