Židov

cijative. Oni se pri iomu rado pozivaju na iskustva u Americi, gdje tobože stoje svi krugovi, koji su pripravni, da rade na pojedinim konkretnim poduzećima u Palestini na temelju privatne inicijative, u opreci naprama Keren Hajesodu. Stoga je važno, da se dozna, da to nipošto nije slučaj. Jedno od najaktivnijih društava u Americi, koje nastoji u zadnjim mjesecima, da sakupi židovsko-araerikanski kapital za promicanje privatne inicijative u Palestini, je »American Palestine Company«. Ovo društvo, čiji je glavni utemeljitelj i sadašnji tajnik poznati inžinir S. B e n d e r-1 y, osnovalo je već dva poduzeća; The Mortgage Bank (ne ona po Keren Hajesodu osnovana General Mortgage Bank of Palestine) i industrijalno kreditno društvo. 19. decembra 1921. održali su osnivači i dioničari American Palestine Co. u hotelu Astor, Newvork, banket, kojom je zgodom odlučeno, da »se dioničari obvezuju, da će poraditi na industrijalnoj obnovi Palestine stvaranjem zdravih gospodarskih i financijalnih institucija u Palestini, što će razvitkom privrede, industrije i trgovine omogućiti svim stanovnicima, da zaradjuju toliko, koliko im treba za život«. Učesnicima ankete društva za unapredjivanje privatne inicijative predložena je brošura American Palestine Co., u kojoj se potsjeća na dužnost američkih Zidova da potpomognu obnovno djelo u Palestini novcem i poslovnom organizacijom. U toj brošuri ima jedan pasus o Keren Hajesodu, a koji glasi; »U prvom redu potreban je Palestini veliki darovni fond. Cijonistička organizacija nazvala je taj fond Keren Hajesod ili temeljni fond. Odgoj, zdravstvo, socijalna pomoć, podupiranje emigranata, prije no što nađu zaradu, pošumljivanje, podupiranje kolonista, gradnja velikog universiteta sve to mora da se osnuje poglavito velikodušnim darovima američkih Židova. Nadamo se, da ne će nijedan Židov dopustiti, da njegovo ime ne bude na počasnoj listi Keren Hajcsoda. Keren Hajesod skupština u Pragu. Prošle nedjelje održala se u velikoj dvorani židovske vijećnice u Pragu skupština. kojom je započela nova kampanja zar obnovu Paestinc, koja treba da zahvati sve židovske krugove našega grada. Skupštinu sazvao je pripravni odbor, koji se sastojao iz gospode Robert F u c b s, prof. dr. Egmont M ii n z e r, direktor Ludvig Elišak, dr. Fridrih Kaufmann, financijalni savjetnik dr. Pictk, Leopold Sachs, Gustav S t e i n e r, David T r o 11 e r, Fridrih Winterberg. Naikon pozdrava gospodina F u c h s a govorio je prof. dr. Egmont Miinzer o izgradnji Palestine. Iza njega referirao je dr. Artur Hantke o sadanjem stanju ob■ novnog djela, te je u stvarnom prikazu razvio veliku sliku obnovnoga djela. Oba predavanja ostavila su dubok dojam na brojne slušatelje. Sabiranja za Keren Hajesod. koja su kod cijonista gotovo sasvim dovršena, započela su i kod necijonista. Prve obveznice pokazuju nam. da Židovi Praga ne će zaostati za Židovima u drugim djelovima svijeta. Rad židovskih žena za Keren Hajesod u New-Yorku. 15. marta započet će u New-Yorku velika gradska kampanja za Keren Hajesod. koja je pripravljana sa osobitom brižljivošću. Neumorni organizatori amerikanskog Keren Hajesoda naišli su u zadnjim nedjeljama na nove po

inagače, kojih se saradnja ne može dosta procjeniti. Mislimo židovske žene ovog velegrada, koje žele evo opet, da poka žu svemu svijetu svoju primjernu pripravnost, da stupe u židovsku službu. Već je u februaru osnovan u New-Yorku komitej žena. Cilj članova bio je. da se sakuplja hiljadu žena. koje će neposredno nakon otvorenja kampanje polaziti u ži- • dovske gradske četvrti kao dobrovoljne pomoćne s.le, kako bi podsjećale pojedine porodice na ispunjenje njihove ma aser-dužnosti. Na čelu komiteja stoje najpoznatije članice židovsko-amerikanskog društva. One su se složile bez razlike pripadnost; stranaka, kako bi rad za 'Keren liajesod u gradu tako organizirale, da njihovi uspjesi bitno pridonesu promicanju izgradnje Palestine. Sredinom mjeseca februara održalo se u hotelu »Pensylvanlr« veliko »Popodne za Palestinu«, a javlja se. da j e ova nova vrsta priredbe naišla na veliko odobravanje. Dobar početak osokolio je komitej na više ponavljanja: židovska kazališta stavit će se besplatno na raspolaganje, dok se židovski umjetnei posvećuju sa revnošću stvari Kercn Hajesoda. »Popodne za Palestinu«, već je tako popularno, u Ne\v-Yorku, da obeća je postati stalnom uredbom. (Ziko).

Iz židovskog svijeta

Cijoniste za jedinstven« židovsku politiku. Prošlog tjedna vijećalo je u Var šavi Cijonističko zemaljsko vijeće, koje se naročito bavilo političkom situacijom Nakon opširnog referata zastupnika G r ii n b a u ni a o narodnoj politici stvoren je cijeli niz političkih rezolucija, koje se odnose na izbore. Vijeće poziva cijonističke članove židovskog narodnog vijeća, da odmah započnu prosvjednu kampanju protiv izbornog zakona, koji Židovima otešćava da dobiju onaj broj mandata, koji odgovara jakosti židovskog pučanstva. Nadalje se predlaže saziv opće židovske konferencije, na kojoj bi bile zastupane sve židovske stranke, da ustanove jedinstvenu izbornu politiku i izbornu listinu. Konačno se traži osnutak jedinstvenog židovskog kluba za Sejm i senat. Židovski zastupnici u rumunjskom parlamentu. Osim doktora Strauchera izabrani su u rumunjski parlamenat kao židovski zastupnici doktor F i 1 d e rmanii Lerner, dr. Kogan Berns t e i n, te dr. Adolf S t e r n. Doktor S t e r n izabran je na listini seljačke stranke i to kao zastupnik Bukurešta. To je prvi slučaj da Bukarešt imade židovskog zastupnika sa židovskim programom. Stern je najstariji borac za židovsku jednakopravnost u Rumunjskoj. Imade velikih zasluga za rumunjsko židovstvo, za koje je neumorno radio. Prigodom izbora izjavio je uredniku »Lupta« medju ostalim ovo: »Veselim se naročito da dolazim u parlament na listini one stranke, koja židovstvo priznaje jednakopravnom narodnošću i ne traži od Židova da zataje svoju narodnost*. Na pitanje, kako si zamišlja svoj rad u parlamentu, odgovorio-je; »Zastupat ću u komori rumunjsko židovstvo- ne u savezu seljačke stranke, s kojom smo sklopili izborni pakt, premda ću u komori s njom uzdržavat prijateljstvo, jer je ona jedina

demokratska politička organizacija u zemlji. Borit ću se prije svega za ustavno osiguranje jednakopravnosti Židova. Tražit ću, da se u ustav prime članci Saint Germainskog mirovnog ugovora, koji govore o zaštiti narodnih manjina. I ako je rumunjski parlament već ratificirao mirovni ugovor, ipak je nužno, da se ugovor primi i u ustav države«. Take Jonescu o zahtjevima rumunjskih Židova. Take Jonescu izjavio jc svoje stajalište o židovskim zahtjevima u jednoj izjavi priposlanoj udruženju rumunjskih Židova. U toj se izjavi veli, da prema njegovom mišljenju nema posebne vrijednosti, da se u ustav primi članak o pravima narodnih i vjerskih manjina iz mirovnog ugovora, jer je Rumunjska u članku prvom ugovora od Saint Germaina priznala, da članci 2 do 8 vrijede kao fundamentalni zakoni Ru munjske. Ti članci ugovora vrijede više nego članak ustava, koji se može jednostrano promjeni ti, ctok to ne može da uslijedi kod medjunarodnih obveza. Naravno, da on nije protivnik, da se u ustav primi ovakav članak. Vrlo je pako važno zajkonsko priznanje židovskih općina, jer samo na taj način mogu židovske općine da vrše svoj socijalni i karitativni rad. Država je dužna da podupire židovske škole i da im omogući subvencijama opstanak. Do sada je država ostala dužna ove subvencije, pa sad mora da plati svoj dug, tim više, što bi inače svi tereti školstva pali na državu. American Joint Distrlbution Committee i pomoćna akcija za Beč. Židovski đop sni ured iz Ziiricha javlja, da je na zadnjoj sjednici egzekutive .lointa odredjen za potporu iznos od 380.000 dolara. Najveći iznos, 100.000. — dolara, odredjen je za akciju prehrane u Beču, koja će taj novac primiti po Rellief Comm V teeu u Beču. Nadalje je Joint proširio svoju akciju za skrb oko siročadi, te jc adoptirao 300 siročad? iz Karpatske Rusije. Za siročad u Palestini odredjen je mjesečni iznos od 500 egipatskih funti, a osim toga podijeljen je iznos od 3125 funti za organizaciju rada za siročad u Palestini. Iz temelja ima se reorganizirati medic uska pomoć u Palestini, pa je u tu svrhu dopitano 70 000.— dolara. Za narednu godinu odredjeno je za pot portu izbjeglicama 400.000. dolara, a osim toga 100.000. dolara za rad izbjeglica u Kubi. Za unapređjivanje obnovnog rada u L. cavskoj votiran je iznos od 120.000. dolara, a za poljske zajmovne zadruge dozvoljen je zajam od 30.000. dolara. Povišenje odredjenih svota zavisit će o uspjehu kampanje, koja ima maknuti 14 milijuna dolara. Konferencija židovskih pomoćnih organizacija u Istočnoj Galiciji. Iz Lavova javljaju; Židovski komitej za potporu naročito ukrajinskih izbjeglica održao je u Lavovu konferenciju. Dr. Silberstein izvijestio je o dosadašnjem radu i razložio smjernice za budući rad. Komitej raz vio je, kako se iz izvješća vidi, veliku akciju za izbjeglice. Pored novčanih potpora i potpora u naravi pružena je izbjeglicama i pravna pomoć. Komitej stavio se se u kontakt s drugim pomoćnim organizacijama, a naročito sa Jointom. Židovska deputacija kod madžarskog poslanika u Americi. Madžarski poslanik

4

>Ž 1 D O V«

BROJ 14.