Židov

Jad Hašalom, a nastavljena su u Tiberiasu, gdje se i sada još provadjaju. Grad Tiberias odabran je iz raznih razloga. Ponajprije, jer je židovski sinhedrion na početku galuta preložen u taj grad i odavde izvršen utjecaj na židovsku literaturu i umjetnost sve do 11. vijeka, zatim stoga, jer se iskapanja u Tiberasu mogu provesti pod vrlo povoljnim uvjetima uslijed rada židovskih useljenika, koji su zaposleni u Galileji kod gradnje ceste, te su pouzdan elemenat, koji je stvari vrlo odan. Iskapanja u Tiberiasu donijela su vrlo povoljan rezultat. U udaljenosti ođ 100 metara od sumpornih kupka grada, u blizini grobnog spomenika Rabi Meira, nadjeni su ostaci židovskoga hrama, čiji se zidovi prema propisu protežu od juga prema sjeveru, a podovi su od mramora s mozaikom. Nadjeni su mramorni stupovi s uklesanim jevrejskim amblemima, kao što su to menorc i šofar, stupovi, na kojima vidimo korintijski upliv s menorom i magen davidom.-Drugi uresi služe se motivom plodova, i daju nam točnu predodžbu o tadanjoj flori u zemlji. Druga iskapanja otkrila su jedan dio stare kanalizacije Tiberiasa, a postoji nada, da će se na taj način moći rekonstruirati slari plan građa U 7. vijeku poslije Krista razoreni je Tiberias uslijed potresa, a novi je grad nešto sjevernije ponovno izgradjen. Tu je nadjeno veliko židovsko groblje, pa mnogi misle, da je tu pokopano 24.000 učenika ili privrženika' RaM Akide, dok su ovdje u istinu pokopani veliki učitelji one epohe.

Iz Jugoslavije SJEDNICA RADNOGA ODBORA S.C. J.

Na sjednici R. 0-a., održanoj dne 1. o. i;ij. izvijestio je iza riješenih tekućih stvari član David Spitzer o stanju akcije za prikupljanje Šckalim i priloga za zemaljsku organizaciju. Iz dosada primljenih obračuna proizlazi, da se akcija općenito ne provadja onim intenzitetom i pospješenjem, kako bi to iz već opetovano naglašenih razloga bilo poželjno. Dok su neka mjesta uzorno akciju provdjala i s povoljnim uspjehom već zaključila, ima oveći broj mjesta, gdje akcija sporo napreduje, a mnoge mjesne organizacije nijesu još ni izvijestile o stanju akcije. Ispoljava' se neugodna činjenica, da su mišljenici nerado plaćaju razmjerno niski godišnji prilog za zemaljsku organizaciju. Iščekuje se sa stalnošću, da će svi mjesni odbori sklonuti sumišljenike njihovih mjesta na vršenje dužnosti. Dr. Beno Stein, dr. Alfred Singer, Rikard Herzer i dr. Otto Braun izvijestili su o radu i prilikama u po njima posjećenim mjesnim organizacijama u Požegi, odnosno Beogradu, Zemunu i Koprivnici. Lav Stern izvijestio je o stanju akcije za übiranje šekalim i doprinosa za zem. organizaciju u Zagrebu, kao i o akciji za Keren hajesod. koja je u danima boravka dra. Stcmberga uz njegovu i sarađnju neko'icine članova R. O-a. u Zagrebu preduzeta i vrlo dobro uspjela. Akcija će se sa svom intenzivnošću nastaviti. Iza toga tretirano je pitanje halucim, napose mogućnosti njihova odaslanja u Palestinu. Definitivni zaključci o tome

pitanju nijesu stvoreni, već će se R. O. skorih dana sastati na sjednicu, da vijeća i donese zaključak o mogućnostima što bržeg i po halucim povoljnog riješenja. Pal. uredu stavljeno je u zadatak da prikupi u tu svrhu sav potrebiti materijal, napose da se stavi i sa halucim, koji borave izvan Zagreba, u kontakt. Iza pročitanja izviještaja Egzekutive o vijećanju Akcijonog komitea o izgledima skorog prihvata mandata nad Palestinom po Savezu nareda zaključena je sjednica.

KEREN HAJESOD U ZAGREBU.

Prigodom bgravka g. dra. Fritza Sternberga iz Frankfurta n. M. u Zagrebu stavila su mu se na raspolaganje gg. dr. Aleksandar I.icht, Lav Stern i dr. Alfred Singer, da u našemu gradu ponovno povedu akciju u korist Keren Hajesoda U malo sati postignut je vrlo lijep uspjeh. Potpisano je 24 novih obveznica na ukupno K 506.000. — Imade i necijonista, koji vrlo rado potpisaše obveznicu. Rezultat je tiir povoljniji, što su gotovo sve te obveznice plative do konca ove godine, a velik dio je (Kimah i isplaćen. Uvjerili smo sc, kako je lahko raditi kod nas za Keren Siajesod. jer je razumijevanje za stvar veliko. Sve zavisi o tome, da se taj rad organizira, i da se svakom Židovu pristupi. U Zagrebu taj rad ne smije više prestati. ZAGREBAČKI SEKELSKI POVJERENICI! Radi organiziranja daljnjeg sabirnog rada u Zagrebu da što prije uzmognemo pristupiti reorganizaciji zagrebačke mjesne cijonistioke organizacije, molim Vas, da vaš rad odmah dovršite i da mi odmah vratite šekel blokove sa obračunom i novcima. Raspačajte odmah blokove, što ste ih preuzcl'! Ne odgadjajte posao, ns gubite nijedan dan. ne izostavite nijednoga znanca. Lav Stern. Prinosi za Mjesnu Cijonističku organizaciju Zagreb. Na ovogodišnjoj zabavi Makabija sa-kviniše u korist M. C O. zagrebačke gdjica Dragoner i gosp. Lav Stern K 3120.—. ISKAZ DOSAD UNIŠLIH ŠEKELA 1 PRINOSA ZA ORGANIZACIJU. Mitrovica za haluce K 70. Tuzla za 40 šekela 1600. prinosi 800.- K 2400.Vukovar za organizaciju K 5000. Bitd'j za organizaciju ostatak šekel 5681.- K 600.Đakovo za 10 šek. 400. prinosi 950.- K 1350Hercegovac za organizaciju K 120. Ludbreg za 5 šekela 200. prinosi (00.- K 800.Gradačac ostatak za šekele K 130. Sanski most, ostatak za šekele K 150. Pakrac-Lipik, 20 šekela 800.— prinosi 900.- K 1700Đakovo 10 šekela 400.—, prinosi 1110.- K 1510 Oiina, 20 šekela 800.-, prinosi Q7io. K 10580.Bnko, 53 šekela 2120. prinosi 19*0. K 4080Zagreb, 38 šekela K 2280. za zcma.jsku organizaciju K 10.640 K 12920. (Nastavit će se). t

Glina, mala varošica, u kojoj živi šačica Židova, svijesnih, dobrih Židova. Malo kad čitalo se ime ovoga mjesta u iskazima darova za Židovski Narodni Fond i to tek sa neznatnim iznosima, malo kad izušteno je ili napisano ime ovoga mjesta u vezi sa bilo kakovim pitanjem židovstva. Idilskim mirom živi ondje nekoliko židovskih obitelji, u bratskoj slozi sa tamošnjim življem dijeleći dobro i zlo, ugodu i neugodu malovaroštkog života. Ne taru si glave o riješavanje velikih problema, koji drže ostali »veliki svijet« u napetom dahu, borba o svagdanji hljeb ispunjava u glavnome njihov rad i njihove misli. A ipak u njih drijema topli osjećaj za sva plemenita nastojanja, što pokreću svijetom u cilju poboljšanja stanja toli napaćenog ljudstva, u prirodno i za bolju sudbu svojih sunarođnika. Tek treba da se taj prividno uspavali osjećaj probudi, treba tek jedan impuls spolja i zadrijemali osjećaj cživljuje, preobražaje se u stvaralačke energije, probudjenom svijesti dobivaju plemenita nastojanja novik, svježih,, stvari odanih suradnika u moralnom i materijalnom pogledu... I naša braća u Glini primivši po jednom našem mladom vrijednom sumišljeniku ovaj impuls trgoše se iz sna, pregledaše i vidješe, kako vijekovima napaćeni židovski narod uzima u svoje ruke pripravljanje bolje svoje budućnosti, gradjenje svoje domaje na svojoj grudi. I Ž i d ovi u Q 1 inip l a t i še rado i ponosno šekel, najpripravnije platiše prilog za zemaljsku cijonističtk u organizaciju, svaki premašujući propisani iznos, neki premašujući ga desetke puta . . . Ugledali se i ostali Židovi u nje! Predavanje dra. Frifza Sternberga. U subotu dne 29. aprila držao je jj. dr. Fritz Sternberg zadnje svoje predavanje o socijalnoj izgradnji Palestine. Predavač je prije svega naglasio, da je prvi uvjet socijalne obnove promjena gospodarske strukture židovskoga naroda, te da kod svih pokušaja riješenja socijalnog obnovljenja valja uvijek uvažiti potrebu samostalnosti Židova. Prelazeći zatim na zađrugarstvo promatra isto u vezi sa zemljišnom reformom, kod koje igra narodni ljišnom reformom, kod koje igra Narodni Fond najveću ulogu. Narodni Fond, koji svojinu židovskoga naroda, koje 1 daje Jevrejima u nasljedni zakup. Time bi nestalo zemljišnog posjeda i spekulacije sa zemljištem, a ujedno bi bio riješen problem proletarijata. Narodni fond protegnut će svoje djelovanje i na grad te će davati nasljedno gradjevno pravo na gradilišta i time riješiti problem nedostatka stanova. Pitanje zemljoradničkog proletarijata nije samo pitanje sela, već znatno upliviše i na razvoj industrije. Naše će nastojanje dakle biti, da i kod industrije sačuvamo zajednici mogućnost, da upliviše na razvoj iste time, što elektrifikacija ne će b'ti u privatnom gospo darstvu već u mješovitom, a isto tako djelovat ćemo i na selo povodnjivanjem Vraćajuć se na zadrugarstvo ističe predavač, da su kvueot u zajednici sa hamašbirom stvorile nešto, česa zapadne države još nemaju. Kvueot prođavaju izravno hamašbiru svoje produkte, a hamašbir

6

»ŽIDOV«

BROJ 20.