Židov

Židovski rektor na jednom njemačkom sveučilištu. (Prag 22. juna IJ. C. B.l). Njemačko sveučilište u Pragu izabralo je dr. Samuela Steinherza, profesora historijskih pomoćnih znanosti rektorom za naukovnu godinu 1922./23.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Ruthenberg o svom projektu. New-York, 16. juna (J. C. B.) Organ amerikanske cionističke federacije »New Palestina« objelodanjuje članak inž. Ruthenberg a, koji sad boravi u Americi, o njegovom planu za iskorišćivanje vodene snage Jordana. Prema njegovim izvodima namjerava inž. Ruthenberg da ponajprije iskoristi vodopad Jordanov južno od liberijskog jezera za produkciju električne energije, i to s razloga, što je Tiberijsko jezero samo po sebi naravni vodeni rezervoar u veličini od 170 kvadratnih kilometara, te što je ondje nalazeća se količina vode i snaga vodopada u stanju, da poda više električne energije, no što je to za sad u Palestini potrebno. Za izvedbu ovog djela plana potrebna je izgradnja Jedne razmjerno malene i lako gradjene brane na mjestu, gdje Jordan napušta Tiberijsko jezero. Od osobite je važnosti, da u blizini gradilišta prolazi željeznička pruga HajfaDamask, tako da je dovoz materijala znatno olakšan. U svojim daljnim izvodima piše Ruthenberg, da bi izgradnja ovog dijela plana osigurala otprilike 100 milijuna kilowatsati električne snage, koja bi imala da posluži dijelom za sad nerazvitom stanju Palestine, a dijelom induslrijalnom i poljoprivrednom razvitku Palestine. Palestinska je vlada zaključila, da pomoću ove vođene snage provede elektrificiranje željezničke pruge Jafa—Jeruzalim, a ako se ovo pokaže korisnim, pristupiti će elektrificiranju i ostalih pruga u Palestini. Ruthenberg drži, da bi za izvedenje prve hidro-električne stanice na Jordanu bio potreban kapital od 5 milijuna dolara, od kojeg je već u Evropi sakupljeno preko jednog milijuna Anticijonistička kampanja Arapa. (Jerusalem 22. juna IJ. C. B.l). Egzekutiva arapskog kongresa zaključila je, da pošalje jednu palestinsku deputaciju u Meku sa isključivom zadaćom da prigodom općeg muslimanskog hodočašća propagira i širi anticijonistički pokret medju muslimanima. List al Magnes« žestoko napada egzekutivu radi tog koraka, jer je on poduzet bez prethodnog sporazuma sa arapskim pučanstvom. Put Jabotinskog u Palestinu. (London 22. juna. (J. C. B.l) Vladimir Jabotinsky povratio se ovamo sa svoje Keren-Hajesod turneje po Sjedinjenim Državama. Ovdje će se zadržati samo nekoliko dana, da se što prije ukrca za Palestinu.

Židovsko useljenje u Palestinu. (Jerusalem 22. juna 1). C. 8.1. Prema službenoj statistici uselilo se u Palestinu u maju 799 Židova, ođ kojih je bilo 227 neoženjenih, a 175 došlo je sa porodicama.

Iz Jugoslavije

MJESNIM ORGANIZACIJAMA! Dva tjedna još je otvoren rok za übiranje šakalim. Valja stoga iskoristiti svaki čas i nastojati od svakoga Židova, 'koji priznaje bazelski program, übrali šekcl, legitimaciju za -izbor k godišnjoj konterenciji, koja će se održati u mjesecu augustu u Beču. O broju übranih šekela zavisit će, kako će naša zemaljska organizacija biti zastupana na godišnjoj konferenciji, a ujedno time dajemo svjetskoj organizaciji sredstva, da uzmogne izvršiti svoj rad. U ovome času, gdje neprijatelji cijonizma i židovskoga naroda upinju sve sile, da umanje naš uspjeh i da potkopaju temelje obnovnog rada, dužnost je svakog svijesnog Židova, da plaćanjem šekela doprinese, što vclebnijoj manifestaciji nepokolebive volje židovskoga naroda za osnutkom svoje narodne domaje. Do mjesnih je organizacija da razvit kom najagilnijega i najaktivnijeg rada prikupe onoliki broj šekalim, koji odgovara broju Židova prožetih idejom obnove Erec Jisraela. Upravljamo stoga pred skori završetak šekelakcije na sve mjesne odbore apel, da mobilišu sve sile, koje će zajamčiti sigurni i potpuni uspjeh ove u tom času nada sve važne akcije. Upozorujemo, da se šekel-akcija ima dovršiti i obračunati do 10. jula. jer smo dužni. ,da uručimo šekelski novac i obračun Egzekutivi u London najkasnije do 15. jula. David Spitzer, povjerenik akcije za übiranje šekalim za Jugoslaviju. Novosadska židovska škola. Kako smo već javili, vodila se sa strane svijesnih Židova u Novom Sadu borba za uzdržanje židovske škole odnosno da bogošlovna općina od vlade zatraži židovsku državnu školu. Tim više nas veseli, da danas možemo javiti, da je konačno i bogoštovna općina zaključila, da zatraži židovsku državnu školu. Na sjednici školske komisije izvjestio je njezin pročelnik dr. I. u st i g o svom zadnjem beogradskom putu, te je morao priznati, da se ne ćc moći dobiti dozvola za konfesijo nalnu školu, a osnutak privatne škole skopćan je tolikim poteškoćama da se jedino može od vlade zatražiti državna židovska škola. Školski odbor zaključio je, da u prvom redu zatraži državnu židovsku školu, a kad to ne bi bilo moguće, privatnu školu.

Nastavni jezik državne židovske škole imao bi biti srpski i hebrejski. Ovaj zaključak školske komisije zaslužuje potpuno priznanje, te je u cijelosti potvrdjen po predstojništvu. Općina pokazala je time, i ako kasno, da ipak shvaća veliku važnost židovske škole i da je voljna za nju i žrtava doprinijeti. Prigovore nekih bogatih Zidova, da bi se ustrojenjem privatne škole ponovno povisili porezi, pa da se radje odustane od židovske škole, odbio je vrlo odlučno predsjednik Bernhard Ern s t, upozoriv na veliko znamenovanje židovske škole. Križevac. Dne 13. lipnja t. g. proslavljena je 25-godišnjica službovanja predstojnika hrama g. Jakoba H i r š 1 a, kod koje su svečanosti sudjelovale sve mjesne židovske društvene korporacije uz učestvovanje cijelokupnog židovskog gradjanstva. Na svečanu službu Božju dopratilo je svečara predsjedništvo bogoštovne općine, a na pragu hrama, kojim svečar pnnih 25 godina upravlja oslovio ga nadkantor, gosp. Lavoslav Buchsbaum sa svečanim »Boruh Habo«. Nakon što je svečar uz pjevanje pozdravnih psalma otpraćen na svoje mjesto, oslovio je nadrabin, g. Dr. M. E n ge I svečara govorom u kojem ga je prikazao kao uzor čovjeka i uzor svijesnog Židova. Naglasio je, da je g. svečar kao čestit, miroljubiv čovjek, vanredno dobrog srca, stekao velike simpatije i poštivanje svih svojih sugradjana bez razlike vjere i narodnosti, a kao Židov bio je u svako vrijeme neustrašivi branič prava svojih suvjereniha i ustrajni promicatelj interesa svih židovskih institucija grada Križevca. Pjevanjem novouvježbanog »Haleluja«, svršila je služba Božja. Nakon obavljene službe Božje pokloniše se svečaru u njegovom stanu izaslanstva pojedinih društava te su mu čestitali u ime bogoštovne općine predstojnik iste g. Aleksander Ooldschmiedt, u ime »Hevre Kadiše«, na čelu koje stoji svečar kao predstojnik već više od 20 godina, potpredstojnik g. Vilko S c hwa r z, u ime »Žid. gospojinskog društva« gdja Ivana B r e ye r, a u ime »Pjevačkog zbora« gdjica Olga Buchsbaum. Vrlo uspjelom kućnom zabavom, prigodom koje su izrečene mnoge zdravice obljubljenom svečaru i njegovoj obitelji, završila je ova lijepa svečanost. Darovi za židovsku djačku menzu u Zagrebu. Židovsko akademsko potporno društvo u Zagrebu primilo je za židovsku djačku menzu u Zagrebu iz Vukovara prinose od ove gospode: Bier Edmund 400 —, Klein Karl 200. , Pfeffermann Izidor 200.—, Baum Hugo 100. , Kraus D. W. 100. , Ofner Mavro 100. , Stein Ferdo 100.— , Dr. Stern Mavro 100. , Winkler Mavro 100. , Weiss Filip iz Zagreba 80. , Bier Arnold 50.—, Herzog Šandor 40.—, Schnitzler Marko 20.-, ukupno K 1590. . Svim darovateljima najsrdačnija hvala.

BROJ 29.

»ŽIDOV«

5

NORBERT MVEISS- ZAGREB Telefon 7-33 BAKAČEVA ULICA 4 Telefon 7-33 ' Nudja: Ausišku modru galicu i ine kemijske proizvode , Gazela sapun, Suniight sapun, Sava svijeće, originalna amerikanska tehnička ulja, jestiva ulja, I-a holandeski Kakao, vaniliju, čaj, šafran itd.

FLORA POLJOKAN INO. MOISE LEVY zaručeni Banja Luka, u junu 1922.

D s JOSEF Mflin specijalista za kožne i spolne bolesti, ordinira! će za vrijeme ljetne sezone u banji Li pik, villa Miiller.