Židov

mogućnosti stručnoga rada, kojim se jedino može doći do judaizacije, treba da se stvore preduvjeti. Stvorit će se novčanim sredstvima, dobrom organizacijom i židovskim srednjim Školama. Da se osnovao fond za slanje omladine na visoke židovske škole, mi bismo za 5 ili 6 godina imali stručno obrazovanih ljudi, koji bi mogli da porade oko intenziviranja rada. No tako dugo dok nemamo mogućnosti potpune judaizacije, ne smijemo da zabacimo mase, jer imade vrlo malo pojedinaca .koji su od nje mnogo bolji. Nama je masa potrebna da iz nje dobijemo pojedinaca, kojih nam treba mnogo više, nego ih dosada imamo. Nije se još sve pokušalo da se ta masa privuče. Gdje bi masa zaista smetala rad, neka se od toga zahtjeva odustane. No treba pokušati. U većim mjestima freba prirediti agitacijonu nedjelju, gdje bi društvo i pojedinci pokazali sve, što je židovska renesansa stvorila. Gideon treba da u većoj mjeri postane sredstvom organizacije. U svakom mjestu neka bude čovjek, koji će barem svaki mjesec slati izvještaj o radu, te će se brinuti za originalne članke. Po tim izvještajima neka se barem svaka dva mjeseca iznese u Gideonu generalno izvješće o stanju naše omladine. Kulturni referent treba da opet razašilje predavanja, koja će izraditi sposobni ljudi. Osim toga treba izdati ili agitacijonu brošuru ili agitacijom broj Gideona. Ne da se odrediti nacrt za svu omladinu. U Vojvodini treba da se probudi židovska svijest, u Bosni treba da se iz židovske svijesti dodje do židovskoga rada, u nas je potrebno i jedno i drugo. Ne da se iznijeti program, koji bi konferencija mogla da primi ili da ga zabaci, jer je samo jedno sredstvo napretka : predanost svakoga pojedinca. Neka. pokažu oni, Što su ovdje, da nijesu došli uzalud, neka pokažu da su shvatili značenje riječi našega vodje dra. Lichta, neka pokažu da su shvatili današnje stanje. Mandl; Novi Sad: Htio bih da Vam kažem nekoliko lijepih riječi o cijonskoj zori, koja rudi i o našim nadama no ne mogu lo učiniti, gdje već tri godine govorimo o lijepom životu, o kojemu smo trošili mnogo lijepih riječi. Mi smo mnogo puta stvari ružičastije prikazali, jer smo držali, da ćemo lime postići cilj i unaprediti rad. Neki će misliti da hoću izazvali pesimisičko raspoloženje, no ja ne ću da crtam crne slike, već moram da kažem, da je sve što danas ovdje činimo trulo i gnjilo. Imamo omladinsku organizaciju ali nemamo mladež. Moramo prije svega stvoriti omladinu, a onda će nam organizacija donijeti, što od nje tražimo. Tražilo se, da radimo s masama no mi to ne možemo jer smo se umorili u arpiinistrativnom radu. Masa nije danas naša mladež, ona je mladež nogometa i shimmv plesa, koja ne će ništa da zna o kulturnom radu. Trebamo kulturni referat za onu omladinu, koja je željna kulture a s njom ćemo omladinski život razviti. Za to trebamo male zajednice, a 150 prijatelja jedne zajednice vredit će više nego hiljade organiziranih samo, na papiru a ne u zbilji. U našim ekskluzivnim zajednicama kulturnoga rada stvorit ćemo novog židovskog čovjeka. Predlažem da počnemo na novoj osnovci. Moramo učiti, a to možemo samo u maloj zajednici. Svojim drugovima treba da stavimo uvjete. Hoće li ove ispuniti tad mogu s nama raditi. Ako ćemo biti jaki. naći će i drugi put k nama. Velika je potreba dječjeg lista i omladinskih domova. U dječjem listu našim ćemo najmladjima da kažemo, što im hoćemo kazati. Potreba je tim veća, što ne možemo imati svagdje domova, šo više nemamo niti u svakom mjestu podesnih vodja pa je tim potrebniji list koji će moći da našu riječ raširi i u najmanjem mjestu. Naravno je da bi trebalo osnovati omladinske domove jer se samo u njima može da razvije zajednički život, jer će u njima omladina tek osjećati istinsku svoju zajednicu. Rekapituliram treba da radimo u malim zajednicama, da ojačamo, a ♦ek onda ćemo,postići naš cilj. Milan Haas (Požega) govori o slabim financijama Gideona, List izlazi u 600 eksemPlara, dok ga plaća samo 200 abonenata, štampa će stajati 118.000 kruna. Ako se i

dalje ne bude omladina brinula za Gideon, koji je prijeko potreban i koji može mnogo da dade, bude li se čitao, morat će list nestati. Akcija darovnica nije bila marljivo izvedena ; oglasa nije iz provincije uopće došlo. Hoćemo li da Gideon izlazi, mora da saslušamo Herlingerov prijedlog i da za nj glasujemo. Friedman ; (Sarajevo). Došli smo na slet, da dobijemo novih pobuda i smjernica, a čuli smo nekoliko predavanja, koja možemo i u časopisima čitati. Pitanja, koja su za nas bitna, nisu tretirana. Trebam satno da spomenem pitanje saradnje Poale cijonista. Od prošlog sleta nije se ništa uradilo, kako bi uz nas vezali židovsko radništvo. No ima još mnogo drugih primjerice izbor zvanja i osnivanje istinskih omladinskih zajednica. Rad s djecom, naročito u provinciji, pokazao nam je veliku potrebu jednog dobro uredjenog dječjeg lista. No koliko poznajem prilike u nas, sumnjam, da će ovakav list moći da se održi, kad vidimo s kolikim se poteškoćama bori Gideon, Ne ću do krivim za neuspjeh rada u prošloj godini odbor, jer je sama omladina tome kriva. Treba da sama omladina bude mnogo agilnija, a odbor da nadje najbolju formu za zbliženje pojedinih društava i pojedinaca, te u savezu s lime i intenziviranje rada. Govornik je za decentralizaciju, jer će pojedini provincijski odbor lakše održali lični kontakt i učvrstiti vezu izmedju društava i centrale. Meir Bloch (Osijek.) Trpimo na abnormalnom postanku naše organizacije. Drugdje su najprije nastala pojedina udruženja, a onda organizacija, u nas smo prvo stvorili organizaciju, a zatim su nastale grupe. Ne vidi mogućnosti za rad s masama, pa se priključuje izvodima Mandla, jer ne samo masa ne će ništa da čuje, već joj ni nemamo šta da kažemo. Ivo Goldstein (Tuzla) i Mislio sam se osvrnuli na palestinski referat, ali na nj nemam što da kažem, jer je bio prilično svestran. Ispušteno je ipak nešto i to jedna velika tačka u cijonističkom radu u pogledu Palestine. Referent govoreći o zajednici iznio je samo tehničke sirane, a nije se bavio i duševnom stranom ili bolje reći onim, što le od etske važnosti za nas. Nisu spomenuti heroji 20. vijeka u židovskome narodu, ha lučim. Ne ću da o njima govorim, jer je mislim svaki svijestan, što oni traže. Traže isto što i mi. traže novi put. Kao što cijelo čovječanstvo, tako se i židovski narod u današnjem vremenu nalazi u velikoj neprilici. Mora poći novim putem, mora tražiti taj put, sveli put, a ja se usudjujem reći, mora tražiti Boga. Oni su pošti u svetu zemlju, odakle su proizašle tri velike vjere, da ga ondje traže. Traže ga živeći i radeći u zajednici. S njima moramo biti u vezi. Ali kako? Da osjećamo s njima zajednicu. No lo sigurno ne ćemo moći postići sjedeći ovdje u dvorani sa svim komforom. Neki su prijatelji rekli, da su badava došli, jer nisu ništa drugo čuli do li riječi. Razumijem te ljude. Oni treba da nauče osjećati. Moramo se povesti za halucima, koliko je to u galutu moguće, dakle živjeti u zajednici. U jevrejskoj sam debati jučer iznio jedan primjer o mojim pčelama. Danas navest ću jedan drugi. Pčele kad hoće da sagrade sebi svoju kuću, zbiju se u jedno klupko, pa kroz njihova Ijelesa izlazi onaj materijal, koji mi nazivamo vosak, a onda oni grade onu zgradu, koja je u razmjeru prema veličini čovjeka nedokučiva. To je zajednica. A rad? Ko je radio, shvatit će mu važnost. Zemlja je bila more bez vrijednosti, dok se nije počela kretati. Tim momentom počeli su pojavi, koji su doveli do današnjeg stanja. Još jedamput kažem, sve se to može da osjeća samo u radu, a ne u Riječima, Znam za slučaj, gdje je jedan prije no što je počeo da radi za slijepe zavezao sebi oči, da ih potpuno razumije i s njima osjeća. To bih želio da i vi učinite. Onda će se ona nit, koja nas veže, pretvoriti u konac, a konac u konopac. Govorim to zato, jer će doći dan, kad će se vaše vodje na vas obratiti, da im pomognete u jednom velikom djelu. Ne mogu da danas o toj stvari detaljno govorim, no valja da se spremate. Omladino spremaj se ! Otto Rechnitzer u svojoj završnoj ri-

ječi prije svega naglašuje, da se priključuje n.išljenju. da se vratimo onome, što je negda bilo, da pustimo masu i da polazimo od pojedinca. Ako promotrimo stanje pokreta, vidjet ćemo, da je pokret dobio na kvantitetu, a ne na kvalitetu. Masa nije imala snage da primi, što je pokret tražio. Ulaženju pojedinca možemo dati koju god formu, jer je forma okvir, u koji ima da se umetne slika, a svaki umeće stjm svoju sliku. Sto se tiče prigovora za izbor zvanja, to je stvar dosta teška, jer se radi o omladincima, koji su svršili srednju školu, pa su se već opredjelili. Držim, da se kod rada s djecom istu treba vezati uz zemlju pa će biti uspjeha. O halucima nijesam htio govoriti, jer sam se držao preslabim, jer nijesam zvon da govorim o onima, koji su pošli pred nama. Goldsteinove riječi o halucim bile su nam svima iz srca govorene. Omladina bit će uvijek pripravna, te će se odazvali pozivu vodstvu. Drago Steiner u završnoj riječi ističe, da nije izneo smernice, jer drži, da je od veće koristi razlagati bit jcvrejske duševnosti, no govoriti o formama, koje nam onako nisu za sad dohvatljive. Ne može se upuštati u pobijanje prigovora glede ispravnosti znanstvenog stajališta, što ga je izneo, jer su to s jedne strane fakta, a s druge strane rezultati znanstvenog istraživanja. Glede Oideona drži, da bi najbolje bilo, kad bi izlazili pojedini programatični brojevi, jedan broj kao dječji list, drugi o novo hebrejskoj književnosti i t. d. Posebni dječji list značio bi preveliko materijalno opterećenje. Predsjednik dr. Ste i n : Prelazimo na daljnju točku dnevnoga reda : predloži komisija. Organizcijona komisija predlaže, da komisije budu stalna uredba sleta, jer će se u njima najbolje raspraviti i riješiti praktična radna pitanja. Dalje predlaže, da se izabere Širi Radni Odbor, kojega će članovi stanovati po različitim mjestima izvan sjedišta Radnoga Odbora te će biti 5 njime u ličnome kontaktu, da njegove odredbe izvršuju u svojim mjestima te da ga izvješćuju o stanju omladine. Uz dopisivanje treba da se sastaju tri do četiri puta na godinu na poziv Radnoga Odbora u kojemu provincijalnome mjestu. Pitanje športskoga Saveza ne može da se riješi na ovome sletu, jer se gradjanska šporiska društva nijesu odazvala pozivu, da izjave svoje mišljenje o njemu. Konferencija traži od Radnoga Odbora, da to pitanje riješi u sporazumu 5 gradjanskim društvima u smislu saradnje Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja i športskih društava. To će rješenje imati da potvrdi IV. slet. Odgojna komisija daje izvještaj o zaključcima, do kojih je došla nakon svestraiib rasprave. Predlaže da se omladinski domovi osnuju u svakome mjestu, gdje je to tehnički provedivo ; da se dječji vrtovi urede svagdje, gdje imade stručnih sila i financijalnih sredstava ; da se izdaje dječji list, koji je prijeko potreban, jer djeca nemaju nikakve židovske lektire. Komisija za Keren Kajemet i Keren Ha'jesod predlaže, da se u svakome mjestu izvede akcija sabiranja nakita i maraka u korist Keren Hajesoda, sabiranja knjiga za nacijonalnu biblioteku u Jeruzalemu i putnu halučku biblioteku u Erec Jisraelu ; da omladina življe agitira i sabire za Keren Kajemet, jer je to jedna od njezinih najznalnijih dužnosti. Komisija za O i d e o n predlaže, da se pretplata Gideona povisi na godišnje 36 dinara za Jugoslaviju, a 48 dinara za druge zemlje. Egon Goldner, Karlovac, predlaže da se briga oko širenja jevrejske glazbe povjeri stručno obrazovanome čovjeku u kojemu židovskom centru te da se uza to Savez obrati na Savez Kantora, ne bi li nas pomogli u muzičkome nastojanju. Iza loga predlaže Joško Finci novi Radni Odbor : Predsjednik : Dr. Beno S t e i n, podpredsjednici: Dr. Leon Perić i Avram Koe n, Beograd, tajnici Samuel Roma no, stud. med., dr. Isak Heršković; odbornici : Zvonko H irsc h I, Drago Steiner, 0110 R e c h n i t ze r, Avram Papo, Jakov Maestro,. Ruža Dril, Milan Freiberger. U širi Radni Odbor ulaze; R. S c h w a r z, referent, za glazbu, Wien, dr. E. Altmanni Mihael Engelmann, Osijek, Sidi Zi I-

BROJ 36.-37.

»Ž I D O V.

11