Židov

dimo, je djek) ćudorednog ti. h jedinstva naroda i zemlje niknuti će nove ćudoredne energije za čovječanstvo. Slavimo spomen na Bazel snažnim, svijesnim radom. David Ye 11 i n (Jeruzalem) • Slavimo danas dvostruku slavu, svečanost sjećanja na prvi kongres pred 25 godina, svečanost sadašnjosti, početka ostvarivanja. Pred 25 godina počeli smo vidjeti preporod židovskoga naroda. Put vodi od Đuzela preko Balfourove deklaracije, Pariza, San Rema k mandatu. Što smo i; snu vidjeli, ostvarilo se. Da je mandatama vlast preuzela obvezu da stvori židovsku narodnu domaju u Erec Jisraelu, već je dio ostvarenja, već je činjenica i ispunjenje. Zahvaljujemo to neumornom radu naših vodja, radu u Americi i Engleskoj, pored svih poteškoća i zapreka. Sad mora mo još jednom da upravimo zov na židovski narod; tko hoće da saradjuje na izgradnji domaje u Palestini, neka dodjo i neka radi s nama. Došao je čas rada i taj rad neka nikome ne bude na štetu. Arapski je narod naš bratski narod, obnovni rad neka uslijedi u miru i složnom radu. Dr. Walter K o lm e r (Karlove Vary'l pozdravlja konferenciju u ime cijonističkc zemaljske organizacije Cehoslovačke. Dr. Weizmann predlaže predlog A. K. da se u prezidi] izaberu: dr. Haje s, dr. Šmarja Lev i n, rabi Meiei Berlin, Louis Lips k y, David Ye 1 lin. Predlog se prima. Predsjedništvo odaslalo je je pozdravni brzojav predsjedniku čehoslovačke republike prof. dru. Ma sary k u. DRUGA SJEDNICA. Petak, 25. augusta poslije podne. Predsjedatelj dr. Hajes zahvaljuje u svoje kao i u ime svojih kolega u prezidiju na izboru, te u oduljem hebrejskom govoru iznosi važnost godišnje konferencije. Govornik naglašuje. da jc glavni zadatak konferencije organizovanje sila židovskoga naroda za zadaće obnove židovske Palestine. Podjeljuje riječ predsjedniku organizacije g. dru. Wcizmannu. Dr. Weizmann: U općem izvještaju o djelovanju Egzekutive nijesmo objelodanili jedan politički izvještaj, već ponajglavnije dokumente, koji karakterišu sadašnju političku situaciju. Hoću samo da nadovežem na to nekoliko primjedaba i da se dotaknem nekih pitanja, koja zaslužuju opći interes. Predaleko bi me vodik), kad bih htio da istorijski prikažein i samo đogodjaje prošle godine. Htio bih samo da u općem interesu općenito kažem, da je ova godina iza prošlog kongresa stajala u znaku teške borbe, u znalcu odbrane. Ustali su neprijatelji u posve neočekivanim taborima, i nastao je veoma dugi front, na koji je trebalo pripaziti, front. koji je geografski sizao od Brazilije do Jemzalima. Ne u smislu polemike, već kan opomenu za sve nas hoću da spomenem, da izmedju naših neprijatelja ni jesu posljednji i najslabiji bili naši židovski neprijatelji. Hoćemo da s našim ne/idovskim neprijateljima budemo blagi, čije neprijateljstvo često izvire iz nerazumijevanja, kad smo do posljednjeg časa po Židovima bili najoštrije napadani. To je sve, što želim da o ovoj točci kažem. Sve je još preblizu, rane možda još nijesu posve za 7 cijelile, i još se ne može nepristrano 0 tome govoriti.

U mom uvodnom govoru nijesam mož da dovoljno istaknuo zasluge sumišlienika i prijatelja na raznim tačkama dugoga fronta. Propustio sam to, jer bi bila odveć duga lista, a mi nijesmo za to ovdje, da si medjusobno pravimo komplimente, ipak bi htio da upozorim na jednu stvar, “koja je od velike društvene važnosti. U teškoj borbi u Engleskoj stajala nam je o bok radnička partija, jedan važan faktor u engleskom životu, koji upire svoje poglede u budućnost. Imamo da zahvalimo našem lijevom krilu, da je u ovom taboru izazvano razumijevanje i simpatija, jedna činjenica od eminentnog političkog znameno vanja. Sadašnja politička situacija stoji u znaku dvaju važnih dokumenata, mandata i engleske Bijele knjige, u kojoj je iznešeno povremeno praktično provedenje mandata. O mandatu, njegovoj vrijednosti i važnosti ne ću da duljim. S raznih strana se mandat razno procijenjuje, može se ova ili ona strana kritizirati, mogle bi sc postaviti mnogo ljepše konstrukcije za židovsku narodnu domaju, ali ove ne bi odgovarale realnostima. Dosta o mandatu, ovdje treba da se govori o aktuelnom, o Bijeloj .knjizi. Bijela knjiga, koju je Cijonistička Egzekutiva zajedno sa članovima Akcijonog komitea iza dugih i teških vijećanja i rasprava s engleskom vladom i Vrhovnim Komesarom prihvatila n,* laka srca prihvatila sadrži nekoliko tačaka, koje bi mogle da izazovu primišljaje i bojazni. Glavna njihova tačka nije definicija židovske imigracije. Ova je ondje dvaputa ograničena. Jedamput je za useIjivanje odlučan ekonomski kapacitet zem lje, jedno objektivno ograničenje, o kojemu mi ne možemo diskutirati, s kojim mi logički moramo da budemo sporazumni, drugi put kontrolom ove tako po objektivnim faktorima ograničene imigracije. Imamo pravo da se bojimo, da bi ova kontrola višeputa mogla da postane organom opstrukcije i predmetom žestokih borbi proti našemu pravu na imigraciju. Mi smo si svijesni, da bi tako mogle nastati poteškoće, a s druge strane i ovdje je najdublja razlika izmedju naredjenja, koja vlada povremeno izdaje, i mandata da su ove poteškoće samo povremene prirode. Stoga sam u svom govoru natuknuo, da će naša ■Alija biti teška, ali jedini put je jačanje naših materijalnih i moralnih interesa. Ako imademo danas dovoljno sredstava, da namaknemo zarade za stanoviti broj useljenika, to nas nikakva sila na svijetu ne će spriječiti, da dovedemo u zemlju potrebni broj useljenika. Stvar stoji tako, da ne smije useljenik doći prije novca, već novac prije useljenika. Mi smo pitanju imigracije, koje svi držimo centralnim problemom, do u posljednje mjesece obratili našu pozornost u najvećoj mjeri. Onda smo ali morali da ga donekle zapostavimo kako bi mogli posvetiti sve sile prihvatu mandata. Sad će bit glavni zadatak Egzekutive, da ovo pitanje provede do uredjenja, i kako se nadam, do jednog zadovoljujućeg uredjenja K arapskom pitanju samo nekoliko primjedaba. S arapskom delegacijom u Londonu, koja je sada na putu u Palestinu, nijesmo mogh da đođjemo do sporazuma i to stoga, jer iza nje radili su moćni, naročito u londonskom milijeu upHvni faktori, koji su spriječili svaki pokušaj bilo kakovih mirovnih pregovora. Po ovima nije

samo naš, već i svaki vladin rad sabotiran. Ne smije se ali prešjirtjeti, da hvala djelovanju u Palestini i u susjednim zemljama već danas, ima, i ako maglovitih i lagano rastućih početaka, koji sa svim oprezom i nježnosti dalje razvijani, stvaraju jezgru za suradnju s arapskim narodom. To je u velikim potezima politička situacija. Ima ali i jedna politička situacija izvan Engleske, koja se vrlo blizu dotiče cijonizma. Bila su to nastojanja mojih kolega i moje malenkosti, da, koliko je to bilo moguće, proputujemo ovaj front i da probudimo razumijevanje za našu ideju svagdje u civilizovanim zemljama, u Italiji, Eranceskoj i Saveznim Državama, pomoću ondašnjih cijonističkih organizacija. Držim, da je u ovom pogledu razumjevanje za cljonizam u krugovima, koji leže izvan Engleske u neku ruku pokročilo napred. Već oštre diskusije, koje su se u Italiji, Eranceskoj i Americi u zadnje vrijeme vodile, dokazom su, da predloži dubili interes i razumjevanje za našu stvar, i to ne samo kao opća nejasna predodžba o jednom pokretu Židova, od kojih nekolicina hoće da se povrati u Palestinu. Sve većina prodire u psihologiju naroda spoznaja, da jedan novi faktor ulazi u politiku, koji je zvan da igru ulogu na istočnom Sredozemnom moru. Narodi znadu, da se ima računati s porastom ovoga faktora. I što više ovaj faktor na Sredozemnom moru poraste, to ravnopravnije ćemo ući u obitelj naroda. To je polagani i postepeni porast i ja držim, da se oni varaju, koji misle, da je politički rad dokončan. U važnim pogledima tek sada počinje. To je sve, što Vam imam da podnesem. Pndržajem si. ako na to budem pozvan, da na mnoga zanimljiva pitanja odgovorim. Htio bih samo s jednim da završim: Lako je reći, da ovo ili ono nije trebalo uraditi, ili u odnosnome nije trebalo popustiti. U gdjekojem krugu u nas ne dostaje dovoljnog smisla za realnosti. Mi na žalost još nismo realni političari, ali uznapredovat može se samo onda, ako se za ledjima osjeća jedna sila. Da govorim u brutalnim brojkama: Kad bi prihod Cijonističke Organizacije bio jedan maTjun u gotovom, ne bi po gdjekoja točku Bijele knjige postojala. Ako ali moćna Cijonistička Organizacija nije mogla da spriječi, da u Palestini ima 1500 do 2000 prosječno 1500 nezaposlenih u maloj Palestini koji se ondje pričinjahu kao da ih je 15.000 to su u Bijeloj knjizi nastale stanovite tačke. I nikakovo umjeće diplomacije ne će da premosti ovih činjenica. Ako sada samo po našem budžetu ima mogućnosti, kako čujem, za 4 hiljade ili 5 hiljada novih useljenika u Palestinu, to se broj može podvostručiti, ako za to stvorimo preduvjete. Onda barem imademo pravo, da se žalimo na druge. Jedino, što imamo da radimo jesu najveća naprezanja, da ovaj broj podvostručimo i potrostručimo, j onda će pasti političke zapreke, koje sto je na putu, same od sebe. Sokolov: Htio bih da izvodima o političkoj situaciji dodam nekoliko primjedaba, koje bi mogle da doprinesu k razumijevanju iste. Bilo je govora o ratifikaciji mandata po Savezu Naroda. Ovaj je druge ratifikacije bez dugotrajnih poteškoća i zatezanja proveo, on je gdjekoje nove države

BROJ 38—39.

•ŽIDOV«

5