Židov

vinuo do stanovitog stepena u svome razvoju. Pogrješna je tvrdnja, da se jevreji u jezičnom pogledu nijesu razlikovali od Kananaca. Ma da valja oba ova jezika smatrati tek narječjima jedne jezične skupine, bilo bi ipak neispravno, kad bi se iz jedinstvenoga jezičnog podrijetla htjelo zaključiti, da su Kananci (Feničani) i u antropologijskom smislu predstavljali jedinstveni somatski tip jevrejskoga naroda. Iz jezičnoga srodstva ne slijedi još nipošto i krvno srodstvo. Ta poznato je, da su mnogi nekadašnji stanovnici Palestine govorili jevrejski, i ako nijesu bili semitskoga roda (na pr. i Feničani). »Materinski jezik prihvaćen silom prilika, nije još uvijek pravi narodni jezik« (por. Ahad Haam, At parašat drahim, Berlin 1921., IV., sir. 118). Leksikalno je i doista kananština u jevrejskom često toliko zastupana, te se više ne da ustanoviti, da li je koja riječ izvorno bila kananska ili jevrejska. AJi duh kananštine nije nigda provejavao jevrejski jezik. iDijalekatske razlike izmeđju kananštine i jevrejštine ispoljuju se oštro u sintaksi, a još više u stilu. Pa i ondje, gdje se u jevrejskom dade prepoznati i dokazati koja kananska tudjica, preudesio ju je posvema duh jevrejštine, lako te je valja smatrati izvornim jevrejskim jezičnim dobrom.

Tu su naime od najveće važnosti one sastojine jevrejskoga jezika, o kojima se inače najravnodušnije raspravlja, a to su vlastita imena. Ona nam se poput pećina u moru predaje ukazuju kao najstariji svjedoci narodnoga duha. U biblijskoj književnosti imade primjera, da su naši predji u starom Kananu preuzeli najomraženija imena poganskih božanstva. No jevrejski je jezik nastojao da fenićka vlastita imena naprosto prevede na jevrejski i tako zamete trag njihovu tudjem porijetlu. Poznato je, da su jevreji zaposjednuvsi Kanan zamijenili mnoga stara mjesna imena novima, kako bi uklonili ono, što je u njima bilo zazorno i kananskoj kulturi dali jevrejsko obilježje. Jevrejski je jezik kušao da fenićka imena bogova nadomjesti bilo porugtjivim imenima, bilo da im po mogućnosti oduzme božanski značaj. Tako je na pr. ime »bal«, koje je involvisalo pojam najvišega feničkog božanstva, bito hebraizovano u »Bošet« (sramota) ili preneseno u svjetovni pojam »vlasnika, gospodara, posjednika«. U feničkom znači »BatBerit« »beg saveza«; jevrejski je jezik promijenio ovo značenje u »saveznik«. U Feničana i Kartažana bijaše božanstvo imenom »Mavet« ili »Mut«, što u jevrejskom naprosto znači »bezpomoćno ispružanje, smrt«. Kananci su istim nazivom označivali »drvo« i »božanstvo«

(don, da), dok je jevrejski jezik pod Hm imenom razumijevao jedino »drvo«. Tako je jcvrejski jezik mijenjao kananske tudjice, što su se odnosile na poganski kult, u prajevrejske jezične sastojine. U tome ga je podupirale Mojsijevo zakonodavstvo lativši se najstrožijih mjera protiv poganskoga kulta (por. 3. Mojs. 18. 13). 1 tako vidimo, da strane kulture, što su utjecale na jevrejski jezik, nijesu nigda bile kadre da istisnu iz njega židovski dub. Strane kulture bijahu tek vanjski povod, mehanički podražaj, koji je poticao genij jevrejskoga jezika na stvaranje svojih osebujnih tvorevina. Osobito je obilježje jevrejskoga jezika, što u njemu prevladava nacijonalni duh. Jevrejski se jezik u svom razvojnom procesu nije dao ničim smesti ni zaustaviti, već je uza sve zapreke, što su jevrejskom narodu toJi često zakrčivale put, neprestano stvarao i oblikovao. Fenički je jezik izumro u Fenikiji u 2." vijeku posl. Kr., dok se u Kartagi održao sve do u 6. vijek posl. Kr. Sva su književna djela toga jezika propala; tek više tisuća natpisa svjedoči o nekadašnjoj njegovoj slavi, a i ovu ima da zahvali još i danas najvećma jevrejskom jeziku.

mvu prazninu. Svojim plemenitim bićem stekao je mnoge prijatelje ne samo u cijonističkom pokretu, već i izvan naše oiganizacije. Dvije godine Keren Hajesoda

Rezultati i vidici. •Piše dr. Jacgues Adler, Leipzig. Na godišnjoj konferenciji u Londonu 1920. osnovan je Keren Hajesod; kongres u Karlovim Varima 1921. potvrdio ga je, a godišnja konferencija u septembru 1922. primila je do znanja izvješće o njegovom djelovanju i izjavila .da se Keren Hajesod kao financijalni instrumenat obnove Palestine, kao centralni fond za kulturne i gospodarske zadaće u Erec Israelu pokazao valjanim i da to i u buduće očekujemo. Keren Hajesod danas nije više samo program, već je i tradicija. O toj tradiciji, priča nam opširno izvješće, što ga je londonski glavni ured Keren Hajesoda podnio godišnjoj konferenciji u Karlovim Varima, vrlo interesantan dokumenat, koji je sada objelodanjen. Na koncu ljeta 1920. upoznala je židovska javnost prvi put ime »Keren Hajesod«, danas nakon nešto više od 2 god., znači on ne samo u židovskim krugovima, nego i u općoj politici, vrlo važan fakior za gospodarsku reorganizaciju staroga Istoka, za realno riješenje najvažnijeg dijela židovskog pitanja, stvaranja novog židovskog kulturnog središta u •istorijskoj narodnoj domaji u Palestini. Keren Hajesod sadašnjosti postao je vrlo popularan. Ta se popularnost ne stiče brzim uspjehom. Sistematski, korak po korak, upiljio se Keren Hajesod u svijest židovskoga naroda s ciljem, da židovske mase doznaju što je on i kako da se drže: Za osnutak židovske domaje u Palestini potreban je cijeli niz temeljnih gospodarskih i financijalnih mjera. Njihovo provedenje ne može prema stanju stvari da uslijedi iz narodnog prihoda i narodnog imetka Palestine, koja se nalazi na početku modernog ekonomskog razvoja, niti iz sredstava mandatarne vlasti, nego je y prvom redu zadaća i časna dužnost židovskoga naroda. Na vlasti-

lom, sopstveno stečenom zemljištu, s viastitim proizvednim produktivnim sredstvima ima da nastane židovslka domaja. Sticanje zemljišta i stvaranje produkcijonih sredstava u najširem smislu obuhvaćajući i stvaranje verdnofa na kulturnom polju kao i materijalnu produkciju to su najvažniji organizalorni problemi praktičnog Palestinskog rada. Kao što postoji već preko 20 god. za sticanje zemljišta Keren Kajemet Lejisrael {Židovski Narodni fond], tako se koncentrira od jula 1920. stvaranje idealnih i realnih podloga egzistencije židovske narodne domaje u Palestini u organizaciji j u djelovanju Keren Hajesoda. Palestinskog temeljnog fonda. Keren Hajesod, jedinstveni izražaj gospodarske snane i obnovne volje židovske zajecbiice, ima stoga pravo na stvarno učešće i požrtvovnost svih Zidova, kojima je »jišuv Erec Jisraela« bez obzira na sve nacijonalne, kulturne i vjerske opreke u naziranju još uvijek najdostojnije središte pozitivnog židovskog zajedničkog rada. Kako je ovaj program Keren Hajesoda u njegovom jasnom savezu zadobio za židovsko mišljenje i htijenje u svim zemljama svijeta, gdje Židovi stanuju, opće priznanje, o tom nam u vrlo pregtednim prikazima priča po centrali izdani izvještaj. Vidimo tu fino psihološko razumjevanje upravo za one prijatelje Palestine, koji, svaki na svome mjestu, u svojoj općini, vrše teški praktični sitni rad, da nadju prijatelje Keren Hajesoda, a ipak bi rado vidjeh, prema kojem sistemu i kojim se sredstvima radi u drugim gradovima, drugim zemljama i drugim djelovima svijeta, te kako izgleda velikodušno djelo Ke- v ren Hajesoda, od kojega lično svaki u svojoj blizini može tek mali dio da vidi, u monumentalnom nj'egovom obujmu. Taj obujam prikazuje nam jednostavnim crtama izvještaj razlažući ponajprije ustrojstvo Keren Hajesoda, kojim danas upravlja direktorij u Londonu, a kojemu će doskora uz bok stati, kad se svrše potrebite organizatorne predradnje. »Council«, birano zastupstvo posjednika certifikata, onih, koji su se obvezali za Keren Hajesod. Nadalje doznajemo o osnutku, radu i uspjehu svih odbora Keren Hajesoda u svim zemljama. To je vrlo

živ odjel iz židovske savremene povijesti. Vidimo kako jed.nstvena fronta mobilizira za židovsko palestinsko djelto svagdje sile iz svih partijskih logora, i to ne samo u zemljama sa velikim židovskim pučanstvom, već i u najudaljenijim krajevima svijeta, o čemu če bih govora kod razmatranja financijalnog rezultata. Sto se dogadja s novcima Keren Hajesođa? Oni služe u prvome redu za pokriće općeg palestinskog budžeta, koji obuhvaća izdatke za imigraciju, zdravstvo, školstvo, kolonizaciju i unapredjivanje trgovine, prometa, industrije i poljoprivrede bilo to u privatno-gospodarškoj iH zadružnoj bilo u malo-obrtničkoj ili vehk»-obrtničkoj formi. Palestinski budžet ima narodno-gospodarski karakter, on ujedno podupire gospodarstvo i kulturu i ukazuje se kao budžet »Jewish Agency«, javno-pravnog židovskog zastupstva za Palestinu na temelju mandata Lige Naroda, li koliko taj palestinski budžet ne apsorbira potpunoma sve prihode, učestvuje Keren Hajesod i neposredno s većim iznosima kod svih opće korisnih gospodarskih preduzeća u Eerec Jisraelu, koja sačinjavaju bazu židovske pozicije u zemlji. Do sada učestvovao je Keren Hajesod u dva slučaja i to kod hipotekame banke u Palestini i kod Ruthenbergovog preduzeća elekritifikacije Palestine, te su oba preduzeća tek financijalnom i organizatornom pomoću Keren Hajesođa ostvarena. Ovaj rad Keren Hajesoda, koji neposredno stvara radne mogućnosti za nove židovske radnike ima se i dalje proširiti, kad će darežljivost židovskog naroda staviti Keren Hajesodu nužna sredstva na raspolaganje. Važan je konačno princip, da se 20% prihoda Keren Hajesođa imadu predati Keren Kajemet Lejisraelu (Židovski Narodni FondJ, naravno pod preduvjetom, da su pokriti svi izdaci palestinskog budžeta. Danas gotovo nije više od potrebe istaknuti, da je Keren Hajesod neutralna institucija i da svoja sredstva ne stavlja na raspolaganje nikakovim židovsko-poktičkim nastojanjima, dakle ni svrhama Cionističke Organizacije. Kako dobiva Keren Hajesod svoja sredstva? Odgovor na to je; prema staro-ridovskom principu maasera, narodnog poreza de-

4

•ŽIDOV«

BROJ 51—5J.