Židov

setine od prihoda i imeika za obnovu Pale•stine. To nije malen zahtjev na osjećaj odgovornosti cjelokupnog židovstva. Ali nema praktički niti idealno drugoga puta. Potpunoma se saglasujemo s riječima izvještaja: »Samo žrtvama za zajedničko djelo stvorit će se trajna živa veza k domaji, koja je u nastajanju, i pripravit će se financijalna mogućnost za provedenje jedne zadaće od neizmjerne veličine«. Organizacija Keren Hajesoda, koju smo u glavnim točkama ovdje izložili, razvija mnogostruki rad, koji je prilagodjen najraznovrsnijim prilikama, pod kojima Židovi žive u pojedinim zemljama. Ona obuhvaća glavni ured u Londonu i »Odjelenje za srednju Evropu u Berlinu«. Vrlo je važno djelovanje delegata, koje centrala od vremena do vremena šalje u pojedine zemlje, da bi rad s nova oživjeli i dadu novoga impulsa cijeloj akciji. Londonska centrala, berlinski ured kao i odbori u pojedinim zemljama stvorili su u ove prve dvije godine solidan fundamenat za ideju i praksu Keren Hajesoda, premda je bilo vrlo velikih poteškoća kao što su gospodarska kriza ruskog židovstva, nepovoljne valutarne prilike u istočnoj i srednjoj Evropi, djelovanje kronične krize u svjetskom gospodarstvu u drugim zemljama s boljom valutom. Svagdje je akcija za Keren Hajesod pobudila opći židovski interes i ojačala osjećaj zajedinstva i to tim više, čim se jasnije spoznalo, da pokret obnovnog rada doista potječe od cjelokupnog židovstva i da svi dijelovi židovskog naroda u svim zemljama mora da uzmu učešća na zajedničkome radu. Izvještaj završuje opš rnim referatom o financijama, i to za razdoblje cd augusta 1920. do konca 1922. razlaže organizaciju sabiranja te rada odbora u raznim zemljama kao i tačne brojčane podatke o razdiobi i upotrebi novaca Keren Hajesoda (palestinski budžet, hipotekama banka, Ruienbergovo preduzeće, škole, Misrahijeve kulturne institucije, radnički fond za nabavu orudja. Židovski Narodni Fond, sveučilišni fond i upravne troškove). Medjulim je objelodanjena i polugodišnja bilanca per 30. septembar 1922. Prema ovoj sakupljeno je svega 614.103 funti šterlinga. Na prvom mjestu stoji Sjeverno američko židovstvo sa 393.355 funti, na drugom mjestu Kanada (45136), na trećem Poljska (22099), na četvrtom Južna Afrika (18505), na petom mjestu Njemačka (17082). Čudno je, da zemlje sa dobrom valutom kao Holandija, Belgija, Engleska i Francuska stoje iz Njemačke, zemlje sa slabom valutom. Tu bi morala požrtvovnost ruskih Židova u egzilu, koji su nasmogli velike svote, postati podstrekom svima, jer Keren Hajesod je zadaća, nada i djelo svih Židova.

Izbori za engleski parlamenat

Se gledišta ppjfestinskcg mandate. Konačni je rezultat izbori za donru kuću engleskog parlamenta ovaj: 343 konzervahvaca, 144 labour parly (radna stranka), 59 narednih liberala (pristaša Lloyd George-a), 55 Asguithovih liberalaca i 14 neovisnih. Osobito je mnogo novih mandate dobila labour partv, koja je broj svojih mandala mogla da podvostruči. Većina konzervahvaca iznaša preko 70 glasova, tako da Bonar Law može ostati na kormilu bez ikakih kompromisa ili koalicija, jačanje labour par-

Iv za cijcnisiički je pokret pogodan, jer se ona najjače angažovala njemu u prilog. Jaka konzervativna većina konzevativaca čini njihovu vladu mnogo neovisnijom o strujama i raspoloženjima s polja, što za našu stvar može biti samo korisno. Od izabranih poslanika jest 11 n.;ih Zidova lako Sir Philip Sassoon, Mr. Lionel de Rotschild, Sir Alfred M c n d, Mr. Samuel S a mu e 1, Major Bruno Cohen. Propali su: Guedatlah, Leonhard S t e i n. i Salamo n, isto tako prijašnji državni sekretar za Indiju Montagu, koji je bio protivnik brdske palestinske politike pa je tek nedavno u dopisu na »Times« zbog nje napao politiku Llovd George-a, iz čije je vlade morao istupiti. U parlamenat ulazi mnogo novih članova, koji u pogledu cijonizma i britanske palestinske politike zauzimaju pasivno stajalište. Izmedju uspješnih kandidata mnogi su u raznim prilikama izjavili svoje simpatije za cijonizam, tako Ormsbv Gore, novi državni pođsekretar za kolonije, koji je velikom većinom ponovo izabran u Staffordu i Lord Robert C eci l, koji je lako pobijedio u tiitchinu. Lad'/ Astor, na čije procijonističke izjave u Americi podsjećamo, ponovno je izabrana u Plvmouthu. Sir Raymond G r e e n e i Mr. J o n e s opetovano su se u posljednjim godinama založili za cijonizam, isto tako konzervativac Leslie S c o t t, stari prijatelj Zidova i promicatelj cijonizma. Sto se tiče liberalaca, od znamenovanja je pobjeda Commandera K enw or ihy - a u Hullu, koji je oprobani prijatelj cijcnističkog pokreta. Kod narodnih liberalaca ponovno su izabrani pored Llovd George-a brojni istaknuti stupovi cijonizma, mediju njima i Sir Mond, koji je imao da održi tešku izbornu borbu. Najveći broj prijatelja ima cijonizam izmedju poslanika labour-partv. Tako je Ramsay Macdomal d, koji nije bio član prijašnjeg parlamenta, izabran u Glamorganu velikom većinom. (Dostaje da podsjetimo za njegov posjet u Palestini i na njegov oduševljeni opis židovskih radnika). Colonel Wedg w o o d, koji se sa svoga agitacijoncg puta za Kcren Hajesod u Americi vratio zbog izbora u Englesku, lako je pobijedio u Newcasllu. Ponovno je izabran i M a c 1 e a n, koji ie govorio u prošloj cijonistićkoj rezoluciji na radničkoj konferenciji u Brightcnu. Pored tih spomenutih članova parlamenta koji su poznati kao postojani prijatelji cionističke stvari, ima u svim strankama velik broj poslanika koji su izjavili, da će podupirati politiku Balfourcve deklaracije. Tako je na pr. pisao Austin Chamberlain, član ranije Llovd Gecrgecve vlade, i bivši vodja konzervativaca, da ne može shvatiti, kako bi Velika Britanija mogla odstupiti od obveze, koju je preuzela u pogledu Palestine. U istom se smislu izjasnio i Newille C h a m b e r I a in, član kabineta Bonara Lawa. Novi Prvi Lord admiraliteta Colonel Amerv pisao je u predvečerje izbora, da ne vidi razloga za promjenu britanske palestinske politike i za napuštanje preduzeća i obveza, koje su ranije zvanično preuzete. Novi konzervativni poslanik od Wandswortha, Sir John Norton Gr if ti ih, pisao je ovo značajno pismo: »Ponosim se činjenicom, da je bio privilegij britanske rase, da manje sretnim narodima na svijetu učini dobročinstva i ja se danas ponosim, da vjerujem u to, te ćemo biti u stanju, da svoju riječ iskupimo ne samo u pogledu Palestine i ispunjenja nada židovske rase, nego i u pogledu Irske i svih drugih naroda, kojima smo založili svoju riječ. Ne ire-

ba se bojali, da će se konzervativna vlada oteli ma kojoj obvezi«. Svi su konzervativni poslanici, koji su izabrani u Cardiffu, Manchestru, . Liverpoolu, Islingtonu i u nekim drugim gradovima, obećati u izbornoj borbi da će podupirati dojakošnju palestinsku politiku. Zanimivo je, da je i Mr. George B a 1 f o ur, konzervativni član parlamenta, koji se uvijek smatrao antioijonistom i članom grupe »Die-Hard«, pisao jednome istaknutome oijonisti: »Potvrdjujem naš telefonski razgovor, da ne možemo napustiti svoje mandatske obveze zbog promjene vlade«. Narodni liberalni kandidat za Sudvvark Lt. Col. Moriš A 1 e x a n d e r je pisao; »Ja se potpuno' zalažem za to, da će se provesti obećanja, što ih je Lord Balfourdao u ime vlade Njegova Veličanstva 2. novembra 1917.« Slične su izjave dali liberalni kandidati u Walesu i na Sjeveru Engleske. Od daljnjih izbora valja ovdje spomenuti još: izbor Buztona, koji je još za vrijeme rata napisao cij oni s ličku brošuru i Tr e veli yan a i P ons on by a, prijašnjih liberalaca, koji sad znače veliku dobit za labourparty. U Whitechapclu podlegao je poznati prijatelj Zidova i Asguithov liberalan Ke i ,11 y protiv jednoga radničkoga kandidata, kome su Poale Cijon pripomogli dio pobjede. Keiflv je kao dojakošnji poslanik Whifechapela učinio velikih usluga Zidovima, ali njegova se stranka smatra ma lo pouzdanom. Pao je i Addi s o n, predšasnik Monda u ministarstvu zdravstva, koji je istupio anticiijonistički.

Keren Hajesod

Amerika. Dr. smarja L e v i n i dr. R u p pin stigli su 3. novembra u New-York. Dok će dr. Lewin u prvom redu sudjelovali u zimskoj kampanji za Keren Hajesod, svrha je puta dra. Ruppina poplavilo la, da namakne sredstva za izvjestan broj opće korisnih društava u Palestini. Amerika. Veliki primitci u oktobru. Dr. Simon Rothenberg, blagajnik amerikanskog Keren Hajesoda, upozorava u svom izvještaju na to, da je već u oktobru, prvom mjesecu nove radne godine, K. li. u Sjedinjenim Državama, stiglo u glavni biro za daljnju otpremu u Palestinu iIOO.OOO dolara. Primici su iznašali 110.000 dolara prema 44.000 dolara u oktobru 1921. Istodobno je uspjelo, da se suvišni izdaci smanje i to ne samo relativno već i apsolutno. Rumunjska. Dolazak dra. Goldsteina. Nakon dolaska zastupnika direktorija Keren-4iajesoda u Rumunjskoj, dra. A. Goldsteina, čime je započela zimska kampanja, održano je više konferencija, na kojima su lokalni cijonistički vodje zajedno sa drom Goldsteinom ustanovili planove za budući rad. Dr. Goldsfein govorit će na jednoj skupštini reprezenata bukarešianskih Židova, na kojoj će se obrazovati komisije za agitaciju medju imućnim židovskim krugovima zemaljskog glavnog grada. Nadalje bi se imale sazvati osobite (vanredne) skupštine Bne Bril-loža, židovskog ženskog urđuženja, dobrotvornog društva »Baraš« i studentskog udruženja »Hasmanea« kao i uplivnog židovskog kluba »Uniunec Evreiier« u vezi sa obećanom kampanjom za Ke«ren Hajesod. Dr.. Gpldstein će govoriti i na sverumunjskom kongresu židovskih općina, sazvanom za 10. decembra, ie će onda pohoditi najveće gradove provincije i glavne gradove novih pokrajina. Drugi jedan zastupnik K. H.-a dr. Martin Rosenbliit doći će takodjer naskoro u Rumunjsku, da učestvuje

BROJ 51—52,

»ŽIDOV«

5