Židov

koćutnošću nazrijevao Abraham Geiger fpor. A. Geiger, Naohgelassene Sohriften, Berlin 1376., IV.. 43.). Nalasci aramejskim jezikom sastavljenih papirusa na nilskom otoku Elefanlini u posljednjim dvjema decenijima, što sišu do u drugu polovinu 6. vijeka pr. Kr., ispisani su jevrejskim kvadratnim pismom (por. A. H. Sayce wiih the assistance of A. E. Cowley: Aramaic papyri discovered .at Assuan, London 1906.; L. Blau, Papyri und Talmund in gegenseitiger Beleuchtung, Leipzig 1913., str. 3.). Židovi, nastanjeni na tom otoku od vremena Kambizovih, služili su se dakle jevrejskim kvadratnim pismom. Ni u jednoga se suvremenoga naroda ne da dokazati tip alfabeta, koji bi bio nalik na jevrejsko kvadratno pismo. Prema tome M. Mieses (Die Gesetze der Schriftgeschichte, Leipzig 1919., str. 299.) posve opravdano smalra jevrejsko kvadratno pismo izvornim palestinskim proizvodom. Izumitelj toga pisma bit će da je živio vjerojatnije u 6. vijeku pr. Kr., u doba Zerubabelovo, nego u doba Ezrino (5. vijek pr. Kr.). Elefant nskt su papirusi stariji od Ezrina djelovanja.

jedna starožidovska predaja prenpsi postanak pel svršetn.h slova; *, p. j*, r, D u 6. vijek pr. Kr. pripisujući ga posljednim prorocima (por. Talm. bab. Sabat 104 a; Krauss, na pom. mj. tll., str. 133, 300.1. Kako se ovdje radi o jevrejskom kvadratnom pismu, može se predmnijevati, da ono potječe od Hagaja ili Zeharje. Još danas zastupano mišljenje, da je jevrejsko kvadratno pismo negdje u drugom ili trećem pretkršćanskom vijeku bilo preuzeto cd Aramejaca, već je obzirom na pomenute elefantinske papiruse posve neodrživo. Ne da se zamisliti, a i kosilo bi se sa svom povjesnom logikom, da bi Židovi, koji se htjedoše odijeliti od Samarićana, u tu svrhu bili uveli pismo još udaljenijih pogana, naime Palmirana, Nabatejaca i Aramejaca. Nadalje se dade ustanoviti na osnovu najstarijih jevrejskih papirusa, ispisanih kvadratnim pismom, koje je za četiri vijeka starije od srodnoga mu pisma Patinirana i Nabatejaca, da je ovo potonje preuzeto od prvoga. Već sama činjenica, da aramejština ne poznaje riječi »elef« i »delel«, svjedoči protiv podrijetla jevrejskoga kvadrat-

nog pisma iz aramejštine. Mieses (na pom. mj. str. 251.) drži, da se talmudski naziv »klab ašuri« (Sanhedrin 21 b) za jevrejsko kvadratno pismo odnosi na ime palestinskoga kraja •»Ašuri« (2. Sam. 2,9) i da se ono u tom smislu nazivalo »ašurskim pismom«. 1 doista nemaju Aramejci nigdje u jevrejskoj književnosti nadimak »Asirci«. Tumačenje r. Levi-a, po kojemu se jevrejsko kvadratno pismo zove »Ktab ašuri«, jer »ga donesoše iz Ašura (Asirije) (jer. Meg. I. 11), valja možda tako shvatiti, da su Zidovi u asirskom sužanjstvu izumili kvadratno pismo. Tijekom vijekova stalo se jevrejsko kvadratno pismo granati u različite podvrste, ali ne kod Zidova, već kod kršćana. Gesenius (Oeschichte der hebraischen Sprache und Schrift, Leipzig 1815., sir. 177.) je ustanovio, da se kod evropskih kršćana iz jevrejskoga kvadratnog pisma razvilo više osebujnih alfabeta, naročito takozvani »isusovački alfabet«. To je dokaz neprekidnoga razvoja jevrejskoga jezika, koji nije nigda prestao da živi, već je vazda bio predmetom gajenja i izučavanja.

ne samo na one, koji se brinu za sutra, za budućnost našega naroda, već i na one. koji su preuzeti zadaću da spase mase, koje danas krvare iz hiljada rana. Taj rad Vaad Leumia ne znači nikakovu konkurenciju Keren Hajesodu, kojemu od prvog dana njegovog opstanka pitanjč imigracije bilo jedno cd najvažnijih i koji velik dio svoga budžeta troši u tu svrhu. Program Keren Hajesoda obuhvaća sve grane rada za izgradnju Palestine za cijeli narod. Na polju imigracije mjerilo je sasvim drugačije. Ono nema karakter pomoćnog društva i nema specifični lokalni karakter, već opći narodni. Njegova glavna zadaća glede emigracije nije, da Zidove uopće preseli u Palestinu, već pijonire, koji dolaze u zemlju, ne redi svoga probitka, već radi dobrobiti naroda i zemlje. Armija je to miroljubivih pobjednika, koji pripravljaju mogućnosti da drugi mogu doći u zemlju, za židovske mase. Ako danas možemo da Palestinu smatramo zemljom podesnom za imigraciju masa, to se ima pripisati radu onih hiljadu pijonira, koji je Keren Hajesod doveo u zemlju. Useljenici Keren Hajesoda su narodna predstraža, koja utire put za mase, koje imaju da slijede. Keren Hajesod može biti ponosan, da mu je za kratko vrijeme njegova djelovanja uspjelo pomoću armije pijonira da zemlju pripravi u tolikoj mjeri, da je kadra * u velikoj mjeri dati odgovora na najbolnije židovsko pitanje sadašnjosti. C m će biti veća potpora naroda i čim će Keren Hajesod raspolagati većim sredstvima, tim će imati više mogućnosti, da sve više otvara vrata Palestine za šire slojeve useljenika. I sve više morat će tad da priznaju židovske pomoćne organizacije, koje sad još kolebaju, da je put, koji vodi u Cijon, put, koji vodi sreći i miru za naše teško iskušane mase, koje nemaju svoga doma.

Keren Hajesod

Alianca i Keren Hajesod. Haag (]. C. B.) U 4. broju Keren-Elajesod časopisa »Het BeloofdeLand« piše predsjednik A. 1. U.-a dr. Ašer u ffolandiji medi u ostalim: Sa raznih sirana upravljeno je na mene pitanje, kako sam ja kao žesloki pristaša aliansine ideje emancipacije, mogao postati članom Keren Hajesoda. Moj je odgovor kratak •i odrješit; Po mojem čvrstom uvjerenju u naše doba bezuvjetno je dužnost svakog Židova, da podupire 'izgradnju Palestine. Ja bih s pri-

mjerom rado da potaknan sve sumišljen&e, da uz rad za Aliancu podlijim i procvat £rec Jisraela. Amerika. Mnogobrojni američki 'gradovi izvješćuju o napredovanju zimske kampanje za Keren Hajesod. U samoj Filadelfiji i u mnogim obližnjim mjestima čine se velike priprave za zimsku akciju. I u državi Obio započeo je rad za Keren Hajesod. Koncem novembra održala se konferencija svih Keren Hajesod organizacija u Obio. Sad će se opet povesti velika akcija i übrati dospjele obroke. 16. novembra sastala se po prvi put konferencija maaser-obvezanika, na kojoj je izmedju ostalog zaključeno, da se ima sastaviti posebna listina osoba i organizacija, ikoje su udovoljile dužnosti prema Keren Hajesodu. Kako javlja glavni ured Keren Hajesoda u Sjedinjenim Državama, unišlo je za vrijeme od 10. do 17. novembra 25.569 dolara, lako da su ukupni doprinosi Keren Hajesoda u Americi dosegli iznos od 2,392.605 dolara. Austrija. Zastupnik Keren Hajesod direktor ijuma, dr. Nahum Goldmann je za vrijeme svoga boravka u (Beču govorio n 15 raznih skupština. I u Grazu sudjelovao je na jednoj skupštini. Njegov rad u velike je doprinio raširenju palestinske misli u Austriji. Naročito valja istaknuti, da je dru. Goldmannu uspjelo, da pobudi interes brojnih židovskih krugova, koji su se do sad vazda držali postrance. Dr. Goldmann doskora će se vratiti u Austriju da nastavi započeti rad.

Iz židovskog svijeta

Pogreb Petra Schweizera. Na sprovodu pokojnog filantropa i predsjednika amerikanskog Keren Hajesod-organizacije, Petra Schweizera, učestvovao je velik broj Zidova New-yorka. Pošto je rabin Kaplan obavio vjerske pogrebne obrede, držao je vrhovni sudac Mack dirljivi nadgrobni govor, u kojem je opisao jaki dojam, što ga je Schvveizer na Pitsburšku konferenciju učinio, kad se je tamo prvi put pokazao. Nad grobom su govorila još gospođa >M o s I a n’s ki, predsjedenik amerikanske cijonističke organizacije. Louis L ips k i i dr. Sohmarja L evi n. Petar Schvveizer nije služio Keren Hajesodu samo predanošću, nego i velikim financijalniro žrtvama. Pred kratko vrijeme potpisao je Keren Hajesodu 100.000 dolara, od kojih je 20.000 u gotovom odmah isplatio. Misijonarsko djelovanje pod krinkom pot-

pomaganja. -Beč (). C. B.) »Švedskom mtsio narskcm društvu«, koje ovdje djeluje pod krinkom dobročinskog društva, uspjelo je u zadnje doba, da dobije pod svoje okrilje nekoliko židovske djece i da ih pokrsti. 3. o. mj. skupila se veća masa Zidova pred zgradom udruženja i zahtijevala je izručenje djece. Pozvana policija stavila se na stranu demostranata i prijavila je laj slučaj. Sada se bečka policijska direkcija bavi tim slučajem te je povela istragu o prikrivenom dvostrukom djelovanju švedskog misijonarskog društva. Numerus clausus interpelacija u madžarskom parlamentu. Grof Banfy šuti. {). C. B.) Demokratski poslanik Josip Pa k o t s podnio je madžarskoj nacijonalnoj skupštini interpelaciju u pitanju numerusa claususa i motivirao ju je ovako: »Upravljam pitanje na g. ministra nastave, da li je to prava kullura, ako se naučenjaci evropejskoga glasa tjeraju s katedre, samo radi toga, što su jeVrejske vjere. Da li je to prava kultura, ako se brani pristup k alma mater jednom dijelu nauke željne mladeži, samo za to, jer su Jevreji. Numerus clausus radi loga je opasan, jer ovaj sramotni zakon čini našu tvrdnju, da smo mi u kulturnom pogledu nadmašili susjedne države, lažnom. Mi moramo nažalost gledati, kako se u inozemstvu toga zakona radi protiv nas bore. Zato upravljam pitanje na gosp. ministra izvanjih posala: šio je on odgovorio, kad su ga pred Savezom naroda u Zenevi pitali u stvari numerus claususa?« Poslanik nije dobio odgovora na svoju interpelaciju.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Profesor Weizmann u Palestini. Profesor Weizmann posjetio je židovske naseobine Nahalal i Ejn Harod. JU Hajfi -imao je dogovor s vcdjama muslimanskog (narodnog saveza o unutarnjem položaju zemlje i o ođnošaju izmedju arapskog i židovskog pučanstva. Razgovor je bio vrlo srdačan. Iz Hajte pošao je dr. Weizmann u Jeruzalem, gdje je vrhovnog komesara odsjeo u vladinoj palači. U dogovoru sa sir Herbertom Samuelom raspravljalo se o raznim palestinskim pitanjima, a u prvom redu o pitanju Jewish Agency-a i o ođnošaju palestinske administracije prema Jevvish Agencv-u. Veliki dar za židovske škole u Palestini. Poznati filantrop. Ja d o’v rij e, koji je umro

•ŽIDOV«

BROJ 53.