Židov
nistrar predsjednika izjavio je, da će vlada a najkraće vrijeme podnijeti zakonsku osnovu, koja će urediti pravne prilike žiJovskog pučanstva u duhu odredaba ustava. Predavanje o Palestini na varšavskom sveučilištu. Svećenik prof. Sćepanski održale na varšavskom sveučilištu tečaj predavanja, a tema trn je »Palesl na nakon svjetskog rata«, ii dosadašnjim predavanjima prikazao je predavač povijest cijonizma i kongresa, nastojanja Herzla, Sokolova i Weizmann-a, legije Jabot nskoga, ostvarenje cijonističkog tdeaia Balfourovom deklaracijom i palestinski mandat. Bez obzira na neke manje pogrješke koje su nastale uslijed netačnih informacija, mora se reći, da je predavač bio vrlo objektivan. Ova svakom pristupačna predavanja bila su uvijek dobro posjećena. Bet Israel bolnica u Ncwyorku. Prije nekoliko tjedana položen je uz velike svečanosti temelj novoj zgradi Bet Israelbolnice. Nova bolnica bit će najveća bolnica svijeta, a ujedno i najviša, jer će imati 17 spratova. Bolnica bit će uredjena najmodernijim uredbama. Svaki bolesnik imat će svoju posebnu sobu s prozorom prema vrtu. Bolnica imat će vrlo dobro opremljenu kliniku, na koju će biti pozvani najznamenitiji specialiste. Uprava bolnice ne će se satno brinuti za bolesnike, koji su u njezi bolnice. Bolnica Ima da bude medicinska centrala za cijelu okolicu. Klinika bit će nekom vrsti medicinskog fakulteta, na kojoj će se držati predavanja, demonstracije i fizikalni eksperimenti za medicinare. Pored interne njege bavit će se i socijalnom skrbi. Uprava je mišljenja, da se ima brinuti i za obitelj bolesnika. Naročito djeluje bolnica za emigrante. Siromašni emigranti, čiji je hranitelj obolio, dobit će besplatno opskrbu, da ne bi pali na teret ostalim društvima. Naravno da će se strogo paziti na ritualnu opskrbu, da bi i najpobožniji Zidovi mogli biti primljeni u bolnicu. Bolnica imat će i svoju sinagogu. Trošak nove bolnije stajat će 3 milijuna dolara. Borba protiv židovskih škola u Rusiji. (J. C. B.) Sovjetske vlasti u okružju Harkova i Odese izdale su naredbu, prema kojoj se zabranjuje držanje škola u privatnim kućama. Sve so škole, koje su dosad bile ii privatnim kućama, zatvaraju. Ovom se naredbom opet najviše hoće da naškodi Židovskom školstvu u sovjetskoj Rusiji. Naročito su pogođjeni hedarim, koji su se nakon zatvaranja po vladi, držali ii privatnim kućama. Konferencija Centralnog Relief Odbora u Anienci. (J. C. B.t Sredinom januara održa'a »e u New-Yorku konferencija Centralnog, Relief Odbora na kojoj su bili prisutni prestav«šc» nekih organizacija za pripomoć u Sjedinjeown Državama, tz izvještaja predsjednika odbora, gosp. Lcona Kamaiskoga saznalo se, da se u zadnje vrijeme potrošilo 10,600.000 dolara za pripomoćne svrhe u Evropi i Paieslini. Velika pažnja posvetila se pitanju pripo•očnog rada u Rusiji. Neki govornici izjavili su, da sovjetska vlada stavlja zaprijeke djdovanm Centralnoga Relief Odbora. Konferencija je zakvačila, da pošalje jedno odaslansfvo u Rusiju, da bi se ispitao razlog trvenja izmediu vladinih činovnika i osoba, koje rade na pripomoći i da se odbor o tome izvjesti. Dalje ie zaključeno, da se zamoli Joint Dislribufion Committec da prekine svaku vezu sa idgeskom u Rusiji; stvorena je specijalna komisija, ko i°i ic u tom pogledu dana potpuna sloboda.
Od drugih zaključaka konferencne. treba istaknuli: zaključak da se stvori permanentna komisija od 100 članova za izvodjenje obnove u Evropi; zaključak, da se stvori fond od 600 tisuća dolara za odgojne svrhe u istočnoj Evropi. Kongres židovskih kolonista u Argentini. U provinciji Entre Rios održana je konferencija zastupnika zadruga Ice iz te provincije. Na konferenciji stvoren je pored drugih čisto stručnih zaključaka i zaključak da se stvori posebni kolonizacijom fond za kupnju ili zakup zemljišta za poljoprivredne svrhe. Od velike je važnosti vijećanje o pitanju saziva općeg židovskog kongresa kolonista u Argentinci. Za židovske je koloniste životno pitanje poljoprivredna kolonizacija sinova kolonista. Zemljište, što ga sad posjeduju i obradjuju židovski koloniste, premaleno je. da pruža i sinovima kolonista mogućnosti, da sebi stvore samostalnu egzistenciju. Posljedica je toga, da su sinovi kolonista prisiljeni, da sebi traže druga zanimanja. Taj problem doveo je do ideje saziva općeg židovskog kongresa kolonista u Argenliniji, jer se nadaju, da će fakav kongres naći izlaz iz teške situacije.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Intervencija cijonističke Egzekutive kod engleskog ministarstva za kolonije. Kako doznaje židovski dopisni ured u Londonu, poduzela je cijonistička Egzekutiva korake, da provede rezolucije zadnje sjednice Akcijonog Odbora. Ova intervencija odnosi se na pitanje imigracije, podjeljivanja državnog zemljišta zia novu kolonizaciju, promjena administrativnoga osoblja, pravnu poziciju Vaad Lenima itđ. Egzekutiva smatra ovu političku akciju kao zadaću, koja iziskuje sistematski i metodijski postupak. Židovski dopisni ured nadalje doznaje, da se u saglasju s izjavama, koje je dao predsjednik cijonističke Egzekutive, može iščekivati u najkraćem roku olakšanje glede useljivanja u Palestinu. PISMO UDOVICE MAKSA NORDAU-A PROFESORU WEIZMANNU. Udovica Maksa Nordsma upravila je profesoru Weizmannu kao predsjedniku svjetske cijonističke organizacije pismo, u kojemu zahvaljuje cijonističkoj Egzekutivi i cijelom cijonističkom svijetu za saučešće. Odja Nordau upravila je na cijonlstičku organizaciju molbu, da ona u njezino ime zahvaljuje svim cijonističkim federacijama i novinama, koje su povodom smrti Maksa Nordaua izrazile svoje saučešće. Sokolov u VarsavL !z Varšave javljaju: Dolazak Nahuma Sokolova izazvao je u cijelome židovstvu ugodno raspoloženje. Cjelokupna židovska štampa objelodanjuje pozdravne članke, u kojima izrazuje svoj ponos, da je Sokolov sin poljskoga židovstva. Pojedini židovski listovi javili su dolazak Sokolova u posebnim izdanjima. Cijonistička je organizacija u zajednici s Mizrahijem i s vodstvom Hitahduta objelodanila posebni pozdrav. Centralni odbor svih cijonističkih organizacija priredio je Sokolovu svečan doček. Ramsav Macdonald o Palestini. London. (J. C. B.) Vodja parlamentarne frakcije engleske radničke partije Ramsav Macdonald govorio je na jednoj javnoj skupštini o potitič-
kim problemima i dotakao se i engleske palestinske politike. Da li je ispravno ili ne, rekao je Ramsav Macdonald, mi smo primili obveze u Palestini i bila bi nepravda, ako bi cjelokupne troškbve za uzdržavanje vojske nametnuli toj zemlji. Armija, koja je u Palestini, je naša istočna armija, a ne palestinska armija. Palestina morat će participirati na uzdržavanju te vojske i činit će to, dok će za to biti stvorena povoljna konjuktura. Naši domaći vodje, koji danas bune protiv rasipnosti, a sutra protiv nerazborite ekonomije ugrožavaju čast i ravnotežu u našoj zemlji. Palestina imade privlačivih snaga i za hrišćanske zapadne države i za državnike, koji poznaju istok, imade ona neprocijenivu važnost. Židovski imigranti su u velikoj mjeri idealiste; muževi i žene, u kojima živi vizija novoga Jeruzalima i regeneracija Israela. Time jc objašnjena i činjenica, da ljudi sa višom čak i sa sveučilišnom naobrazbom za čast svoje rase grade puteve poput jednostavnih radnika, isušuju močvare i obavljat« najteže poslove. Pokušalo se sijali razdora izmedju Židova i Arapa, ali kraj razboritog postupka moći će se izravnati ovi umjetno izazvani konflikti. Keren Hajesod u Maloj Poljskoj. 28. januara održala se u Krakovu pod predsjedanjem dra. Thon a, treća zemaljska konferencija cijonisia sjevernog dijela Sleske Mafle Poljske (sjeverna Galicija). Za predsjednika organizacije ponovno je izabran dr. Thon, dok za predsjednika centralnog komite-a, koji sačinjava egzekutivu dr. Hajim Hi Ifs t ei n. Prema novim pravilima organizacije imenovan je novi odbor, takozvani »centralni savjet«, koji se sazivlje od centralnog komitea kod važnih pitanja. Osim toga se konstituirao »partijski savjet«, koji biraju pojedini mjesni komite-i. Za predsjednika istog biran je dr. Thon. Glede Keren Hajesoda zaključeno je, da se mjesec Ađar proglasi kao palestinski mjesec sa energičnom propagandom za palestinske institucije, a u prvom redu za Keren Hajesod. Za vrijeme tog mjeseca mora se svaki cijonista stav i tipa raspo laganje vodstvu Keren Hajesoda i to za najmanje za vrijeme od 100 radnih sati. Profesor Einstein u Jenizalimu. (j. C. B.) Dne 5. januara priređjen je u Jeruzalimu svečan doček u počast dra Ei nstei na. U zajedničkoj sjednici Cijonističke Egzekutive i Vaad Leumia pozdravio je u ime Egzekutive gosta g. Us iš k i n, a ispred Vaad 1 eumia David Y e Il i n. Oba govornika izrazila su nadu, da će se profesor Einstein nastaniti u Palestini i da će se ondje potpunom;« posvetiti njegovoj znanosti i službi židovskoga naroda. U svome odgovoru rekao je prof. Einstein, da ga židovski rad u Palestini ispunjava velikim štovanjem; uvjeren je. da samo cijonizam može da sanira židovsku dušu i židovsko tijelo. Predsjednik cijonističke Egzekutive u Palestini Usiškin priredio je u počast prof. Einsteinu čajanku, kojoj su pribivale aajodličnije ličnosti Jeruzolima. Slijedećeg dana priredile su sve židovske organizacije Jeruzolima povodom boravka Einsteina zajedničku svečanost. U ime udruženih židovskih organizacija predao j* predsjednik Vaad Leumia David Ye 1 1i n prof. Einsteinu adresu potpisanu p© svim zastupnicima židovskih društava.
BROJ 7.
»ŽIDOV«
5