Židov

hovitom interpretacijom čitala gdja dr. Sohwartz pjesme od Bede. Uspjehu ove večeri mnogo je doprinio neumorni rad priredi ivalačkokga odbora gospodja Locker, Pillischer, dr. Schvvariz, Eugen Schossberger, Mandli Allevveid, Griinberger, Hered, M. Schossberger, Bader, te pročelnice gdje Vig. Za Nordauov grad sabran je iznos od ’kojvh 30.000. dinara. Bjeiovar. U subotu i nedjelju boravili su ovdje gg. dr. Alfred Singer, tajnik S. C. J. i Cvi Rothmuller, izaslanik Saveza židovskih omladinskih udruženja. Na višekratnim sastancima s omladinom udruženom u »Teodoru Herzlu« i »Mirjani razlagao je Rothmuller današnje potrebe židovske omladine: rad za Erec Jisrael i sticanja židovskoga znanja. Dr. Singer govorio je u hramu o obnovnom problemu, te pozvao bjelovarske Židove, da i oni izvrše svoju dužnost prema Keren Hajesođu. Sastanak Saveza seniora »Bar Giore« u Zagrebu. Seniori akademskog društva »Bar Giore« u Zagrebu održali su u utorak 13. o. mj. sjednicu na kojoj je izradjen poslovnik za novo osnovani Savez seniora, koji će biti za koji dan priposlan svim seniorima društva. Na ovogodišnjem Saveznom Vijeću imao bi se održati prvi godišnji sastanak seniora drušlva cijele kraljevine i izabrati savezni odbor. Unapredjenje. Iz Broda nam javljaju: Naš sumišljenik g. dr. inž. Avram W e rb e r, šef hiđrotehničkog odsjeka u Bos. Brodu, unapredjen je na višeg inženjera voda u VII. činovnom raizredu. Polazak zagrebačkog »Makabija« u provinciju. Kako saznajemo, poći će za grebačko gombalačko i sportsko društvo »Makabi« sa svojom pjevačkom sekcijom te s nekoliko uzornih odjela u pojedina provincijalna mjesta.

Književnost

Gideon. 4. godina izlaženja jednog omladinskog glasila! To vrijeme već je dostatno, da ostare naši mladi s prve brodske konferencije od godine 1919. Onda je bila bujica, danas je taloženje. 1 u glasilu naše omladine vidljiv je taj prelaz od paletičke frazeologije burnih prevratnik godina do gotovo staračke opredjeljenosti. Onda uz oduševljenje ponajvećma praznine, danas uz odmjerenost činjenice. Ako se prelistaju prvi brojevi ovoga glasila svatko će to moći da zapazi. Iza tih brojeva dolazi duga stanka, kad su stupce Gideona ispunjavah osim uvodnika i vijesti sami prevodi iz njemačkoga. Kao da si je omladina dala vremena, da progovori svoju. Tek februarskim brojem Hl. godišta počinje napredak da onda uz nekoja manja opadanja, bargioranskim brojem odredi stalno prvac lista. Taj broj u razvitku Oideona nije samo zbog toga važan, jer je imao da bude reprezentativan, već i stoga, što su u njemu prvi puta iz-

nešeni kullurni, socijalni i rasni problemi jevrejslva iz pera naših omladinaca. Time se djelovanje Gideona proširilo. Prvobitne zvaničnj glasnik omladinskog saveza slao da se razvija u revijalnom smjeru donoseći originalne radnje i izvorne prijevode iz novo hebrejske literature prevode što smo do tada imali iz hebrejskoga bili su oni dra. Margela u starim godištima »Židovske Smotre«. Danas je razmjerno sa predratnim godištima naš nih ideja u naših mladih, kao i iznašanje doprevodi iz hebrejskoga potiču samo od omladinaca. A ako i nisu uvijek najsavršenij’, ima se upravo toj činjenici da pripiše. U tim prevodima odrazuje se još možda suviše početničkog nastojanja. No ta nastojanja nijesu na odmet. I krivo je onako prosudjivanje itterarnog djelovanja naših omladinaca, koje to naprezanje za savršenim izražavanjem pokretnih ideja u naših mladih, kkao ii iznašanje dobrih prevoda iz naše narodne, hebrejskke literature omalovažuje rili apriorno odbija. Stoga treba da se pozdravi svaki slvaran prikaz hebrejske literature i iznašanje značajnih primjera iz išle. Osim tih prikaza izašlu su u prošlim brojevima medju ostalim: jedna vanredna radnja o rasnom pitanju i promjeni zvanja iz pera dra. Rosnera, o organizaciji jevrejskog radništva od Hansa Hochsingera, koji se prikaz odlikuje osobitom stvarnošću i koncil jantnošću izražavanja. Onda slijede izvještaji dra. Altarca o jevrejškoj omladini u Ame rici, eseji o hebrejskoj glazbi od Žige lirschlera pa konačno razna akktuelna i teoretka promatranja omladinskkog pokreta, koji se danas kod nas svjesno pretvara u pokret jevrejske kulturne regeneracije. Broj 6 ovoga godišta posvećen je Bjaliku. Iza jednoga prikaza Cvi Rothmullera o pjesniku slijede momenti Salorna Freibergera. Roihmii'llerov članak više je subjektivan prikaz (idejnog odnošaja prema pojavi i djelu pjesnikovu. No sigurno je jedan od najboljih što ga do sada kod nas posjedujemo i ako se očito osjeća manjak objektivnog, kritičkog prosudjivanja prema pjesnikove veličine. Bit će, da je to Rothmiiller namjerice tako udesio osjećajući da još nam odviše manjka jevrejske sadržine, a da bismo veličinu jubilara skroz nepristrano, sami mogli da prosudimo. Freiberger (iznaša svoje utiske o hebrejskoj općini berlinskoj u vezi s BjaHkov.m radom. Od uspjelih prevoda pjesama napominjem »Hahnrsini« i »Narodnu«, a od proze najbolje je uspio odlomak iz »'Mijmej jaldutij« onda slijedi od H. Bramera spomen-članak o Nordau i jedan anonimni nešto nejasan prikaz Anskievog »Dibuk-a«. U glavnom, ovaj posljednji broj znači napredak, jer sadržaje pjesničke prevode s hebrejskoga, koje do sada u nas uopće roje bilo. Ako ima koga, koji se razočarao, tome se mora primjetiti, da je sigurno suviše očekivao Napokon, ni svaka hebrejska,pjesma ne mora da bude prvorazredna a uz to možda ipak značajna za pjesnika i za doba kad je stvorena. Stoga i ova mala antologija Bjateka u zadnjemu broju, da oni koji neznaju hebrejski do-

be pojam o Đjalikovcm pjesništvu. Ko ipak hoće da ga proučava i da uživa u njegovoj umjetnost!, taj neka ga čita u originalu. Jer ni iz najboljih prevoda, (koje u ostalom ni u kojem evropskom jeziku nema suviše stoga općenito nepoznavanje Bjatika) proučavati pjesnika Pitko ne će moći. - des

6

»ŽIDOV«

BROJ Ii

NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mnogi naši pretplatnici nisu još obnovili prefplaiu. Pošto su tiskare u zadnje vrijeme opet znatno povisile cijenu tiska, to nam tim nužnije trebaju sredstva, da list uzmogne udcvoljti svojim obvezama. Pored svega mi nismo povisili cijenu pretplate, pa smatramo, da je dužnost svih sumišljenika, da se pretplate na »Židov« i da tako podupiru naš službeni organ. Za uštedu troškova šaljemo svakomu uplatnicu. Uprava »ŽIDOVA«.

l£ Vapno (Kreč) dobavlja iz vlastitih vapnara u Očuri i Novom Marofu Sjedinjene krečane d. d. U Zagrebu Bogovićeva ulica 5 Telefon broj 5-55 Brzojavi: Krečane, Zagreb Produkcija 120 vagona mjesečno

Šport § gimnastika SLETSKE PROSTE VJEŽBE ZA ČLANOVE. 11. vježba. Takt: 4/4, tempo: srednji, temeljni stav, stav spekli, priručiti. Sastav se ponavlja 4 puta. 1. t. Polpor čučnjem lijevonoške, zanožno desnom nogom. 2. Pnnožiti desnom nogom u veliki čučanj, predručiti Ipaloi gore) i dići se u uspon, nadručiti (patci natrag) 3. spust na puna stopala, odručenjem priručiti. 4. izdržaj. H. 1. ispad desnom nogom desno strane«, ruke: lijevu odručiti (hrbat gore) desnu odručno skucati (predlaktica i zalaktica čine kut od 90%) pest desne ruke je svinuta tako da dlan smjera gore, a prsti desno, pogled za lijevom rukom. 2. izdržati i početi slijedeće gibanje

Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća Iste bez otkaza nED-HINAKObNA BANKA D. b. ZA QREB NIKOLIĆEVA 7 TERAZIJE 23 BEOQRfID i