Židov
mami putuje u Beč, a Julius Berger u Cernovice, da nastavi po gdjici Šariki Kohn započetu akciju, Gosp. Karl Glaser pošao je u Memel, a dr. Heliermaun u pratnji gg. Temkin i Trins u Danzig.
Iz židovskog svijeta
Položaj Židova u Velikoj Poljskoj. Frankfurt (J. C. B.) Var Savski dopisnik Frankfurter žeitung-a« prikazuje povodom priznanja istočne granice Poijske položaj pojedinih narodnosti u povećanoj Poljskoj k problemu poljske države- O odnošaja Židova, kojih ima 3 i pol milijuna, izjavljuje dopisnik ovo: Židove Poljske ne mogu ni na koji način da se usporede sa zapadnim Zidovima. Poljski' Židovi već svojim velikim brojem u Poljskoj od većeg su uticaja no Zidovi Zapada u njihovim zemljama. Oni nastavaju cijela sela i manje gradove a u većim još danas u svojevoljno biranim getima. Možda 80 r; su cijoniste i s malo iznimaka svi židovsko nacijonalni t. j. traže uzdržavanje svoga židovskoga ili hebrejskoga jezika, svoje narodne osebujnosti, svoje tradicije, a prije svega uzdržavanje vlastitih škola. Broj asimilanata, koji je prije 2(3 godina bio velik, danas jc vrlo malen, pa su i djeca vrlo poznatih asimilanata danas opet postala nacijonalni Židovi. Pritisak, koji moraju trpjeti, sastoji se manje u akutnim progonstvima. Židovi u dostatnom broju postaju suci i časnici. Ali ni u kojoj zemlji svijeta nijesu izvrgnuti tolikom preziru i općenom društvenom bojkotu kao u Poljskoj. Rijetko se kada primaju židovska djeca u nežidovskim školama. Židovi su isključeni iz znanstvenih društava, a država čini sa svoje strane sve, da otešćava osnutak židovskih škola i položaj onih, što postoje. Tako država podupire u vrlo opasnoj mjeri židovski separatizam. Židovi učinili su svoju dužnost kao gradjani, kao poljski časnici i vojnici. Oni bi sc svi za slučaj rata s Njemačkom osjećali Poljacima i borili se protiv Njemačke, ma da im je jezik židovsko-njemački dialekat } premda su oduševljeni za njemačku kulturu -Nema sumnje, da Židovi strogim očuvanjem svoga nacionalizma stvaraju ogradu izmedju sebe i Poljaka. Ali Poljaci sami su položili temelj toga zida i brinu se. da taj zid biva sve viši i jači. Židovsko pitanje u Rumunjskoj nakon proglašenja novog ustava. Bukarešt (J. C. B.). Nakon kraljeve sankcije novog ustava po kralju židovsko pitanje u Rumunjskoj stoji ovako: Svi Židovi, koji su imali u vrijeme ujedinjenja novih provincija sa starom državom svoje pravo i legalnim sredstvima stečeno sjedište u novim provincijama i bili gradjani onih država, od 'kojih je Rumunjska ove principe preuzela, postaju rumunjski gradjani, u koliko nisu optirali državljanstvo druge koje države. Židovski stanovnici stare Rumunjske, koji još nijesu rumunjski državljani, imadu u roku od tri mjeseca, računav od dana objeiodanjenja ovoga ustava, zatražiti na temelju dekreta od 22. maja 1919. državljanstvo- Ovaj dekret odredjuje: Svi Židovi stare države, koji su ondje imali stalno boravište i nijesu bili državljani strane koje države, dobivaju rumunjsko
državljanstvo na izričiti i formalni zahtjev. Iz novog ustava brisan je čas prije samog glasanja članka 133. pasus o Židovima u pripojenim područjima. Na upit dr. Sterna obzirom na to pitanje odgovorio je ministar pravde u ime vlade, da če se ustanova mirovnih ugovora o davanju državljanstva respektirati, premda nijesu ušle u ustav. Na to su glasovali Stern, Zirelsohn i Straucher za ustav. Židovstvo Rumunjske nije zadovoljeno sa člancima ustava, koje se na nj odnosi, ali se ipak misli, da je obzirom na vladajuće prilike izvojevan nužni minimum. Tri i pol milijuna za pomoćnu akciju u Rusiji. Newyork- (J. C. B.) fipravitclj pomoćne akcije joint Distribution Conimite-a u Rusiji, Dr. Bogen. poslao je prije, nego što je ostavio Moskvu, da se uputi za Beč,'ncwyorškoj Jointe-egzekutivi brzojav o daljnjim potrebama pomoćne akcije u Rusiji. Dr. Bogen saopćuje, da se pomoćna akcija mora provadjati bar još jednu i pol godine, te da je za nju potrebna svota od tri i pol milijuna dolara, dok će se moći smatrati uspješno završenom. Istom nakon toga vremena i tih novčanih žrtava bit je rusko-ukrajinsko židovstvo u stanju, da primi riješenje toga problema u svoje ruke. Zabrana izlaženja' jevrejske novine u Madžarskoj, Budimpešta (J- C. B.) Poluuredovno se saopćuje; Ministar unutarnjih poslova zabranio je daljnje izdavanje i širenje jevrejskog tjednika na madžarskom jeziku »Mult es Jovo« (»Prošlost i budućnost«) radi njenih tendencija, koje bi mogle biti opasne za red i spoljašnju politiku države. List veli se u obrazloženju te naredbe navadja dogadjaje i pravne postupke na bezobziran način i nastoji, da uzdrma pQyjerenje, koje uživa nepristranost madžarskih sudova i policijske oblasti. , List »Mult es .lovo izdavao je pjesnik Dr. Josip Patai, te se zauzimao za ravnopravnost madžarskih Židova. Arijski kurzevi na unlverzj u Beču. Beč (.1. C. B.) Od nekog vremena oglašeni su na crnoj ploči na bečkoj univerzi prodavanja arijskih docenata u kojima saopćuju. da samo studenti arijskog podrijetla imadu pristup. Ovaj oglas izazvao je veliko ogorčenje u žid. akad. klubovimaSavez žid. liječnika, u kojem ih je organizovano oko 1200, održao je sjednicu u ovoj stvari, na kojoj je zaključeno nakon burne debate, da se pozovu žid. docenti primarni liječnici, da bi pripustili predavanjima samo takove kršć. studente, koji su poznati kao protivnici arijskih kurzeva na univerzi. Prorektor bečkog univerziteta prof. Dr. D u r i g izjavio je u interviewu, da mu nije ništa službeno poznato 0 zabrani nearijskih studenata na predavanja arijskih docenata: gdje se pako radi o privatnim kurzevima, ne može univerzitetska oblast ova ograničenja zabraniti. Poduzmu li žid. docenti iste mjere 1 isključe arijske studente sa svojih priv. predavanja stvorilo bi to bolesnu atmosferu, koja bi onemogućila znanstveni rad na medic. fakultetu. Jevrejska pedagoška konferencija u Moskvi, Riga (J. C. B) 7. aprila započela će u MoskvP konferencija jevrejskih pedagoških zavoda Rusije. Na konferenciji sudjelovali su medju ostalim zastupnici
jevrejskih pedagoško tehničkih zavoda iz Hornela, VVitebska, Kieva, Žitomdra, Charkova itd.. nadalje ravnatelji jevrejskih odjela moskovskog sveučilišta »West« i drugog moskovskog državnog sveučilišta. Glavna predmet vijećanja je izobraženje jevrejskih učitelja po sveruskom mjerilu.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Savjet lorda Cecila, da se sluša Weizinanna, a ne lorda Beaverbrook. Neumorni zagovaratelj misli Saveza Naroda, znameniti engleski državnik, lord Roberc ..Čeci 1, boravio je kratko vrijeme « Americi, da predobije tamo javnost za misli Saveza Naroda. Njegovo vrijeme je mnogo bilo okupirano, rekao je lord Cecil, tako da se jedva mogao nadati u jav noj skupštini govoriti u korist Keren Hajesoda. Izaslanicima novina naglasio je svoje nepromjenljivo prijateljstvo za cijonizam- Pošto je izjava lorda Beaverbrooka, da je cijonizam propasti posvećen, stalno sumnje pobudila, naglasio je Cecil osobito pogrijcšku, da Židovi podaju protivnicima, takovim ljudima kao lord Beaverbrook, preveliku važnost. »Ovi ljudi', rekao je medju ostalim lord Cecil, nemaju nikakova upliva na sadašnju englesku vladu, i ne će ikada na ikoju vladu upliva imati. Ja sam dobar Englez i znam. da Engleska ne će nikada svoju riječ da povlači. Ako se i vlade mijenjaju iako lordovi i navale na Židove j cijonizam, Engleska će se uvijek držati .Balfourove deklaracije. Svi narodi imaju neprijatelje. Židovi bi morali kao svaki narod biti pripravni na protivnike, ali oni mogu biti ponosni na svoje prijatelje, koji ih u pogibelji ne će ostavili. Židovi trebaju svoje prijatelje poštivati i iskoristiti ovu veliku historijsku .priliku, onda se više ne će morati na razne lordove Beaverbrook obazirati. «• Lord Cecil se potanko propitao za odziv amerikanskih Židova na \Veizmannov apel i izjavio je, da je važnije, da američki Židovi slušaju dra. Weizmanna. neđo lorda Beaverbrook. Izjava lord Grey-a u gornjoj kući Povodom govora' prijašnjeg ministra vanjskih posaia, Lurd,Grey ot Fallodon-a. prigodom palestinske debate u Elouse c' l.ords,- koji smo u izvatku donijeli u prijašnjem broju, objelodanjuje »Times« od 3. aprila slijedeći dopis Eeonharda Stein-a, političkog tajnika cijonističke Egzekutive: -'-"Lord*G,rey u svojem govoru, naglašujući. da mu cijonistički pokret nije ni.kako nesimpatičan, izrazio je sumnju, da Jk će se moći politika Balfour-deklaracije (.dovesti ,u sklad s obećanjima, koja je Engleska .dala Arapima u Palestini. 1 ako .se treba promatranjima. lorda Orey-a posvetiti najveća pažnja, ipak se mora upozoriti na ove važne činjenico Baliour-deklaracija potječe od novembra trn 17. Nikada i nigdje nije kazano, da su dana obećanja Arapima već prije tog datuma, izuzevši ona, koja su spomenuta u dopisivanju izmedju Sir Henn Mac Mahona i šerifa od Mekke godine 1915. —1916. Šerif je bio zastupan na mirovnoj konferenciji po svome sinu emim Fajsalu, komu su prijedlozi, koji su se
4
»ŽIDOV.
BROJ 16.