Židov

ticali aranžmana u Palestini potpunomu poznati bili. Smatrajući, da o\?aj arraugements ne stoji u protivuriječju sa obećanjima Engleske, napisao je emir Fajsal 1. marta 1919. pismo, u kojem kaže. »miša delegacija potpunoma poznaje po cionističkoj organizaciji stavljene prijedloge, koje mi priznajemo umjerenim i opravdanim. Tekst Mac Mahonove korespondencije u koliko je bio objelodanjen, pokazuje jasno, da Palestina nije bila u to obećanje uključena. Sir Mac Malion saopćio je šerifu dne 14. decembra 1915., da je engleska vlada ponovno proučila njihove opaske, koje se tiču vilajeta Alepa i Beirut. ali budući da su dotaknuti i interesi naše saveznice Francuske, to se mora ovo pitanje brižljivo pretresti. Vilajet Beirut, o čijoj budućnosti još nije bila stvorena nikakova odluka, sadržavao je cijelu Palestinu osim jeruzalimskog distrikta. Jeruzalimski distrikt naravno nije osobito istaknut, bilo bi ali smiješno shvatiti, da on bude jedini dio Palestine izvadjen, koji ne iziskuje nikakovo raspravljanje. 1 ne obazirući se ha cijonističke težnje, Palestina je bila jasno kao problem sui generis shvaćen i ne može biti sumnje, da je on kao takav bio od britske i saveznih vlada priznat. Pregovaranja sa šerifom sa palestinskim Arapima nije Ih uopće bilo bila su, kada je lord Grey bio ministar vanjskih polova. Ipak je u decembru god. 1917., dalfle nedugo iza objave Balfourove deklaracije, poslao lord Orey na »Zionist Review« slijedeće: »Ja simpatiziram sa Balfourdvom deklaracijom i vrlo me veseli, da je ista od javnosti bila razglašena, kao politika britske vlade.« Iz toga se mora logički zaključiti, da se lord Qrey u doba Balfourove deklaracije nije pod nikojim uslovirna bio protivan tome. » Odlazak Sir-a Windham-a Deeđs-a iz Palestine. Civilni sekretar palestinske vlade Sir Wyndham D e e d s napustio je nakon svog ugovorenog siužbujnćeg vremena od 2 godine, mjesto, te je na 4. aprila otputovao iz Palestine. Pred svojim odlaskom oprostio se s cijonističkom Egzekutivom, te s »Vaad Leumi« pri tom je obećao, da će se kod svog zadržavanja u Londonu zauzeti, koliko god je u njegovoj moći, za uspostavu židovske nacijonalne domaje te, da se židovske općine zakonitim putem potvrde. Njegov nasljednik, Sir Oilbert Clayto n doći će, po svoj prilici istom koncem aprila u Palestinu. (Ziko). Brzo ostvarenje Ruthenbergova plana elektrifikacije kod Jafle. Radovi oko Ruthenbergova plana kod Jafe provode se najvećom žurbom. Radnici već postavljaju u Tel-Avivu stupove. Radove provode zajedno i židovski i arapski radnici. (Pogrešno je bilo pred nekoliko tjedana javljeno, da je Ruthenbergov plan elektrifikacije kod Jafe već bio priveden kraju te, da električne žarulje osvjetljuju ulice Tel-Aviva- Ta vijest je bila preuranjena. Ispostavilo se naime, da je to nastalo uslijed jedne preuranjene vijesti koresponđenta nekih židovskih novina u Americi, koji je uspostavu kabela zamjenio s Ruthenbergovim planom elektrifikacije. (Ziko.) Mirni tok »Nebi Musa svečanosti« u Jeruzaßttmt- Ovogodišnja Nebi Musa pro-

cesija, bija je na prvoga aprila, te je protekla bez ijedne upadice. Židovima je. naime, toga dana bio zabranjen pristup do »Zidina naricanja«, protiv čega su na nadležnom mjestu uložili protest. Jeruzalimski gouverner. S t o r rs, izjavio je, da je ta zabrana bila izdana od jednog podredjenog organa. (Ziko). Posveta groblja palih ratnika i otkriće A!lenby-spoinemka u Beršebi. Dne 22. ožujka bila je u prisustvu vrhovnog komesara, te vodja svih općina i zastupnika »Jevvish Cobperative Association (Misrad Laavodot Ciburiot) posveta groblja za pale ratnike te otkriće spomen-ploče generalu Allemby-u (djelo jeruzalimskoga židovskoga umjetnika Melnikova). Vrhovni komesar je, u svom govoru izrazio udivljenje nad sjajnim djelom »Misrad Laavodot Ciburiot-. tšo je naime društvo podiglo to groblje (troškovi su iznašali preko 10.000 funti ili u našem novcu oko 4,000.000 dinara), te je zamolio zastupnika »Misrada*, gosp. Gerschberga. da izrazi njegovu zahvalu radnicima te »Misrad-u«. Glavni direktor »Imperial War Oraves Commission u Londonu je prigodom svog posljednjeg posjeta u Palestini o tome izjavio, da djelo Misrad Laavodot Ciburiot« ni u jednom pogledu ne zaostaje ni za jednim grobljem francuskih palih ratnika. Promet brodova u palestinskim lukama u, 1922. godini. U Commercial Bulletinu od 15. ožujka izdana su slijedeća đata o prometu brodova u palestinskim lukama: Doplovilo je 208 britskih brodova sa tonažom od 267.731 t, a 1568 inih brodova sa tonažom od 715.080 t. Otplovila su u prošloj god. 203 britska broda sa tonažom 263.003 t, a 1561 ostalih brodova sa tonažom 713.007. Od toga otpada nešto više nego polovica na Jaffu, a nešto manje od polovice na Hajfu (Ziko). Povratak Rappina iz Amerike. Dr, Ruppin je, u interesu Keren Hajesoda, te različitih drugih palestinskih institucija, boravio nekoliko mjeseci u Americi, te je sada na 10. travnja na brodu »Argentinia- otputovao iz New-Yorka i na 18. aprila doputovao u London. (Ziko). Biokemijski institut jeruzalemskog nniversiteta. Poznati profesor universiteta n Hallu, F o đ 6 r, doputovao je na 2. travnja u Jeruzalim, da provede orgamzacjjone planove oko uspostave biokemijskog instituta hebrejske univerze ii Jeruzalimu (Ziko).

Iz Jugoslavije

Jubilej »Literarnih sastanaka« židovske omladine u Zagrebu. U subotu, dne 14. aprila proslavili su »Literarni sastanci« u Zagrebu jubilej 25godišnjeg društvenog opstanka svečanom akademijom, koja se održala u dvorani »Teatra Marioneta«. Predsjednik »Literarnih sastanaka«, Samojlo »Deutsch, pozdravlja goste te ističe, da je glavna ideja literarnih sastanaka, koju je društvu dao njezin osnivač, gosp. nadrabin dr. Hosea Ja c o b i; Izgradjivati židovstvo u svakom pogledu, u svakoj njegovoj ernanaciji. S tom osnovnom tendencom postadoše »Literarni sastanci« najjače društvo u zemljama slavenskoga juga. I da-

nas, gdje društvo daje svoj bogati životni bilainc, treba društveni rad ocijeniti po njegovom djelovanju. »Literarni sastanci« su p'ijonir, koji je doprinio intenziviranju gotovo svega židovstva u našim krajevima. jer su odgajali i dali ljude, koji i danas vrše na odgovornom mjestu židovski rad na svim linijama rada. Rad »Literarnih sastanaka« u svako je vrijeme odgovarao savremenim potrebama rada u židovstvu. Prelazeći na današnji zadatak »Literarnih sastanaka« naglašuje, da valja poraditi na tome, e da bi zagrebačka omladina uvidjela, da joj treba steći sve ono, čime će da postane živ dio integralnoga židovstva.Valja stvoriti borce, koji ne će prezati ni pred čim, da postignu svoj cilj, koji će sebi sačuvati svoje zelotstvo i u muževnim godinama. Govori zatim o potrebi sloge izmeđju seniora i sadašnjih članova- Literarni sastanci naišli su na puno razumijevanje kod svojih seniora i gradjanstva. jer njih veže isti zavjet, koji kod sadašnjih treba da bude zavjerenjc. Govor predsjednika popraćen je burnim odobravanjem. Iza toga govorio je Cvi Ruthm ii lIcr o »Literarni sastanci u omladinskom pokretu . U jednome pol satrtome predavanju, koje se odlikovalo ljepotom misli, te vanredno lijepom dikcijom iznio nam je predavač svoje stajalište. On hoće da kaže ono, što nekadašnji literarci imadu da kažu sadašnjim, i da to poveže s onim, što sadašnji hoće da kažu nekadašnjim. Govori zatim o omladinstvu općenito, a napose o židovskom omladinstvu, te o židovskom omladinstvu u našim krajevima. Ideja je »Literarnih sastanaka« bila; Produbljivanje židovstva. Svaka generacija u svojem literarnom i ostalom radu dala je svu svoju dušu, sebe samoga. Dušu, koja je bila mladenačka. Govornik se zatim bavi pojavom omladinskoga pokreta i prikazuje njegove ideje vođTtje, koje su »Literarni sastanci« prihvatili u ovim zemljama. U tome savezu govori o prvoj omladinskoj zajednici, koju su osnovali Literarci pod imenom »Dror«. Konačno konkluđira, da omladina traži spoznavanje židovske duše, vadjenje židovske sadržine iz dokumenata našega razvitka i nov život, koji će biti organski nastavak dosadanje povijesti. Iza toga izveo je na klaviru Oton K o!ar i ć vlastite kompozicije. Mladjahni kompozitor, u kome smo upoznali vrlo nadarenog mladića, naišao je na veliko odobravanje, te je morao svoje kompozicije još jednom otsvirati. Trio »Literarnih sastanaka« Ernst Deutsch (violina 1), Bruno Mikolasch (violina II*), Alfred Schwarz (klavir) izveo je opuse od Griega i Briimmiga, te je nagradjen za svoj trud bogatim aplauzom. Akademiju završio je mješoviti zbor »Makabia« upotpunjen članovima »Literarnih sastanaka«, koji je pod ravnanjem svoga zborovodje g. Žige H i r s c h 1 e r a otpjevao 4 židovske pjesme. S veseljem konstatiramo lijepi napredale ovoga zbora, koji vrlo marljivo radi, te koji nam je i ovaj put priredio svojim nastupom užitak. Iza akademije održan je komers u »Trgovačkom domu«, gdje je općinstvo u vrlo animiranom raspoloženju provelo nekoliko sati. »Literarni sastanci« u zajednici sa nekim seniorima izdali su prigodni šaljivi list »Jubilar«, koji je bio pnn

BROJ 16.

»ŽIDOV«

5