Židov
većim židovskim središtima. Rezultat šekelske akcije za 5683., nije nam u času, kad objelodanjujemo ovaj izvještaj, još poznat, jer nisu sve mjesne organizacije poslale šekelski obračun, no očekujemo, da će nam davati pravo na 3 delegata za svjetski kongres, koji će se ove godine održati. U smislu zaključka XII. cijonističkog kongresa i godišnje Konferencije u K.u lovini Varyma obratila se Egzekutiva svjetske cijonističke organizacije na savez. da provede akciju za zlatni š e k e 1, saopćivši mu, da na našu zemaljsku organizaciju otpada namaknuće od najmanje 300 zlatnih šekalim. Savezni je Odbor u spoznaji goleme potrebe našega vodstva, a imajući u vidu, da ono osim prinosa od šekalim nema drugog prihoda za pokriće svoga budžeta, upravilo apel na sve mjesne organizacije, da svi sumišljenici. kojima to materijalne prilike dopuste, uplate zlatni šekel. Mnoge mjesne organizacije izjavile su smjesta svoju pripravnost, da uza sve teške prilike ipak provedu agitaciju za zlatni šekel. a nekoji sumišljenici odmah su i uplatili svoj zlatni šekel. Većina će organizacija uslijed drugih raznih akcija istom nakon Saveznog Vijeća provesti akciju za zlatni šekel. Rad palestinskog ureda kretao se u granicama zaključaka Saveznoga u Sarajevu, koji su tražili likvidaciju mostarske farme, te da se ne osnuju nove farme, već da se halucim dadu na izuča vauje zanata, pa je u tom smislu i djelovao. Ove su godine otišla 3 halucim u Palestinu, a medju njima i inž. Hugo Za-1 o c s c e r, koji je u Palestini izradio plan za osnutak jugoslavenske kolonije. Tim planom bavio se Savezni i Radni Odbor i zatražio odobrenje centralnih naših institucija za njegovo provedenje. Palestinski je ured u zajednici s upravom Keren Hajesoda bio na pomoći izaslanicima Odud Haavoda iz Nurisa, koji su došli u Jugoslaviju, da kupuju stoku i kobile za rasplod. Od vlastelinstva u Žombolju kupljena je potrebita stoka, koja se u Pa lestini dobro aklimatizovala, pa bi mogla hiti poticajem, da se ovakovi transporti češće šalju u Palestinu. Tom zgodom otišla su dva halucim u Palestinu. Sabirni rad Keren Kajeraeta, koji je bio u godini 1922. popustio te zaostao za rezultatom 1921., ove se godine znatno popravio, te postoji nada, da će se namaknuti propisani kontingent. Rad za Keren Kajemet u ovoj godini pokazao nam je. što se može 3 malo dobre volje postići. Manje zadovoljava uspjeh Keren Hajesoda. Sabirni rad gotovo je sasvim prestao, jedino se nešto radilo u Zagrebu, a i to ne u dovoljnoj mjeri. Da rad dobije novoga impulsa, posjetio je našu organizaciju izaslanik centrale Keren Hajesođa g. dr. Feliks Rosenbliith, koji je u pratnji nekih članova Radnoga Odbora posjetio nekoja mjesta. Nažalost nisu iskorišćeni uspjesi njegova boravka, naročito su u tom pogledu zatajili mjesni kuratoriji. koji nisu nastavili prikupljanje obveza. Kulturni rad se u nas razvija u jednoj mjeri, koja, uvaže li se sve okolnosti, mo-
že da zadovoljava. U središtu židovsko kulturnih nastojanja je propaganda za širenje živoga hebrejskoga jezika. U gotovo svim većim mjestima postoje danas hebrejski tečajevi, vodjeni po stručnim učiteljima, a gdje to nije iz materijalnih razloga moguće, tamo pojedinci sami uče hebrejski. lako se hebrejski jezik nije mogao u dovoljnoj mjeri širiti u židovskim gradjanskim krugovima, bilo je naše nastojanje, da ga nauči omladina, a naročito školska djeca. Što je na tom polju postignuto Po Safi Beruri u Sarajevu, te što se i u drugim gradovima radilo, suviše je poznato, te o tome ne trebamo opširnije izvijestiti. Naše će nastojanje morati ići za tim, da u svim mjestima bude spremnih učitelja i da u materijalnom pogledu podupiremo i ona mjesta, koja nijesu u stanju, da iz vlastitih sredstava izdržavaju učitelja. Tokom godine održala su se svagdje kulturno historijska predavanja, upriličene su razne priredbe židovskoga karaktera, a u nekim se gradovima počelo i održavanjem redovitih seminara, u kojima su sc obradjivala pojedina pitanja židovskog kulturnog života i obnove Palestine. Mnogo se truda posvetilo i širenju židovske pjesme i glazbe, gdjegod su to prilike dopustile osnovane su pjevačke sekcije, pa danas gotovo nema mjesta, gdje se ne bi čula židovska pjesma. U nastojanju, da i nežidovsku javnost upozna s bićem cijonizma Radni je Odbor potaknuo nekoje sumišljenike. da saradjuju u posebnim brojevima »Nove Evrope*, jer se ova otmjena revija izjavila pripravnom, da izdaje dva broja posvećena Židovskome pitanju. Dvobroj »Nove Evrope pod naslovom »Naši Jevreji« odlikovao se lijepom sadržinom, vanrednom dikcijom, te naročito finom analizom položaja 'Židova medju narodima i strogim logičkim zaključcima o jedino mogućem riješenju židovskoga pitanja cijonizmom. Oba broja naišla su na vrlo simpatičan prijem. Omladinski rad povoljno se razvija. Od nejasnog, često maglovitog shvaćanja omladinstva i njegovih zadataka unutar židovskoga naroda evolucijonirala se naša omladina do čistog cijonističkog shvaćanja. Pojmila je, da joj danas ništa drugo ne može biti programom no obnovni rad u Palestini. Dosljedno tome i u saglasju sa zaključcima zadnjeg olladinskog sleta u Zagiebu uzela je židovska omlad;na živog učešća u cijonističkom radu, naročito u provađjanju sabirnog rada za Keren Kajemet i za šekelsku propagandu. Prvi je puta omladina odredila Hamiša asar i Lagbaomer kao naročite omladinske dane, na kojima sva omladina ima da sakuplja za Keren Kajemet i da upriliči u njegovu korist razne priredbe. Isto je tako saradjivala i u šekelskoj akciji. I naše se novinstvo razvija, premda hi se njemu dalo štošta prigovoriti. Naročito nema još jedinstvenog smjera u pisanju naših listova. Naše novinstva je nastojalo, da djeluje propagandistički, tretirajući aktuelnc cijonističke probleme. No pored toga nije puštalo s vida ni opći židovski rad. Ono je ustalo na obranu naše časti i naših prava kao gradjana i najodlučnije prosvjedovalo protiv svih povre-
da naših gradjanskih prava. Danas ima demo 6 židovskih glasila, od tih jedan omladinski i jedan dječji list. »Židov . olicijelni glasnik Saveza, postao je tjednik. S naročitim veseljem treba pozdraviti »Haaviv«, čija se potreba već dugo osjećala. a koji je zvan da vrši važnu funkciju: da upozna židovsku djecu kulturnim vrednotama židovstva i da u dječje duše zasadi i gaji ljubav k židovstvu. Od početka ove godine izlazi odlično redigovani mjesečnik »Haivri (Novi Sad) na madžarskom jeziku, koji ima naročito da doprinaša osvještavanju vojvodjanskiii Židova. U okviru Saveza proslavilo se ove godine nekoliko jubileja. Tako je predsjednik našega Saveza, g. dr. Hugo S p it z e r, slavio 25. god. svoga predsjednikovanja u bogoštovnoj općini u Osijeku. Cijoniste naše kraljevine iskazali su počast obljubljenom predsjedniku obilnim darivanjima za Jaar Jugoslavija, koji je tim povodom osnovan na poticaj osječkih surnišljenika. Na čedan je način Proslavilo akademsko društvo »Bar-Oiora«, koje je steklo toliko zasluga za propagiranje cijonističkc misli u našoj državi, svoj 20. godišnji opstanak. Kroz ova je dva decenija mladenačkim poletom širila cijonističku ideju osnivanjem gradjanskih društava, priredjivanjem kongresa akademičara i abiturijenata, izdavanjem izvještaja, jedine cijonističkc literature na srpsko-hrvatskom jeziku do izdavanja Židovske Smotre«. A i nakon osnutka zemaljske organizacije njezin rad zauzima vidno mjesto, naročito, kad se u nas stao razvijati omladinski pokret, ona jc prva ozbiljno provela zahtjev za hebraizaciju, te nam dala prve hebraiste i oporezovala svoje članove u korist Keren Hajesoda. Isto tako slavilo je društvo »E spe ranca« svoj 25. godišnji opstanak izdavanjem svečanoga izvještaja, u kojem je iznesen bogati bilanc rada ovoga društva za propagovanje mlado-židovske misli u sefardskim krugovima. Sad izdajo društvo reviju pod naslovom »II mondo Sefardi«, kojom ispunjava davno osjećanu potrebu štiva u španskom jeziku, osobito za stariju generaciju u Južnoj Srbiji. U zajednici s Bar-Qiorom i Judejom učestvovalo je ovo društvo na priredjivanju naših kongresa, a danas razvija naročito djelatnost medju bečkim sefardima za Keren Hajesod. Nadalje proslavili su »Literarni sastanci židovske omladine u Zagrebu« svoj 25. godišnji opstanak. Ovo je srednjoškolsko društvo svojim bogatim radom daleko iskočilo od drugih sličnih društava. Bilo je za dugo vrijeme jedino mjesto židovskog i cijonističkog rada u Zagrebu, te je dalo pokretu vrlo spremnih radnika, od kojih su mnogi danas na čelu pokreta. Konačno proslavilo je naše najstarije i najjače gomhalačko i sportsko društvo »M akabi u Zagrebu 10 godišnji svoj uspješni rad. Kao jedno od prvih naših društava za gimnastiku i sport svojim je revnim radom zainteresovalo židovsku omladinu za fizičku regeneraciju i u kratkom je vremenu steklo ugleda ne samo u židovskoj, već i u nežidovskoj javnosti, a pojedine su sekcije društva javnim nastu-
2
»2 I D O V.
BROJ 19—20.