Židov

pozivu, te odredili stalni godišnji prinos za Keren Kajemet, a o odlučnom zahtjevu naših sumišljenika zavisit će, da i ostale općine slijede taj primjer. Najzad nam valja spomenuti i legate i tom se zgodom sjećamo hahama beogradske sefardske općine Nisima T e s t e boji je od čedne svoje plate štedio svaki novčić, te ostavio Keren Kajemetu legat od 8000 K, lijepi primjer pokojnog Tesle neka bude uzorom svim dobrim Židovima i prijateljima Židovskoga Narodnoga fonda, da se i oni sjete u svojim oporukama Keren Kajemota. Neka bude vječna spomen plemenitom bahamu Testa! Napokon nastojala je Uprava, da i propagandom širi ideje Narodnog Fonda. U svim našim glasilima izvjestili smo židovsku javnost o svim akcijama Keren Kajemeta te o razvoju i napredkn rada u Erec Jisraelu. U tu svrhu nabavili smo i Palestinski Film, koji uzorno prikazuje obnovni rad naših halucim i velike tekovine Židovskog Narodnog Fonda u Palestini. Nažalost se iz nepredvidjenih tehničkih razloga zategnulo odaslanje filma i mi smo ga tek u jeseni dobili. Film prikazivan je gotovo u svim našim mjestima, pa smo uvjereni da je svagdje izazvao najbolji dojam i stekao Keren Kajemetu mnogo novih prijatelja. Uprava nabavila je i jeftine karte Palestine s opširnim tumačem svega, što je Fond uradio u Erec Jisraelu, a isto smo tako naručili kalendare Narodnog Fonda koji ove godine nisu našli prodje, ali se nadamo, da će do godine akcija prodaje Kalendara bolje uspjeti. Konačno je uprava poslala svoga tajnika da posjeti razna mjesta, da stupi u lični kontakt s pojedinim povjerenicima i da tako stvori što boljd vezu izmedju pojedinih povjereništva i naše uprave. Pošto se pokazalo povoljno djelovanje ovog agitacijonog putovanja odlučila je uprava, da nastavi propagandnim putem i dopuste li to okolnosti, posjetit će se sva naša mjesta. U želji, da se iskoriste sva stečena iskustva u pojedinim mjestima i obzirom na okolnost da će se u augustu 1923., održati konferencija svih zemaljskih povjereništva u mjestu zasjedanja svjetskoga kongresa, na kojoj tx*eba precizirati naše želje i stajalište prema ukupnom radu Keren Kajemeta, sazvala je uprava konferenciju svih povjerenika u Novi Sad, gdje se ima stvoriti radni program za narednu godinu.

Prelazeći pojedinim granama darovanja valja nam istaknuti, da su neke akcije prijašnjih godina sasvim napuštene, dok su opet druge, nove uvedene. Glavna akcija ove godine bila je Ja a r Jugoslavija, boja je donijela 356603 kruna i koju ćemo nastaviti u narednoj godini, dok se ne popuni šuma. Proveden je ove akcije imalo je naravno za poslijedicu opadanje druge jedne sabirne grane sličnoga karaktera: darivanje maslina, za koju je u ovoj godini unišlo svega 71742 kruna prema 83863 kruna prošle godine. Iza Jaara redaju odmah opći darovi sa kruna 279266.80 (lanjske godine 354854.60 K). Lijepi razvitak pokazuje darovi kod Tore 137.874 K. te bi valjalo naročito na našim blagdanima podsjetiti sumiš-

Ijenike da kod Tore daruju i za Keren Kajemet. Ako ćemo posvetiti ovoj sabirnoj grani dovoljno pažnje, to će ona pored škrabica i darovne knjige postati vrlo izdašno vrelo prihoda za Narodni Fond. I kod stavke škrabica opaža se lijep porast, jer se ove godine, md da su nam kasno stigle škrabice, ipak razdijelio znatan broj škrabica, što se očituje i u povišenom prinosu. Škrabicama je übrano 98452 krune, dakle za 59314.45 kruna više no prošle godine. Nazadak opažamo ove godine kod zlatne knjige. Sakupljeno je kruna 60632 prema 97067 u godini 1921., dok je napredak postignut kod dječjih sabirnih a raka (108.952.40 kruna prema 95449.20 kruna). Darovna knjiga postigla je nešto manji uspjeh no u prošloj godini (104.859 kruna prema 107.045 kruna). TI ovogodišnjem iskazu nalazimo nadalje po koji iznos za akcije iz prijašnjih godina, koje smo već napustili kao akciju za koloniju Clenov, Nahla, Darivanje zemlje. Obnova Palestine, dćk su se nanovo uvele akcije prodaja maraka (Omladinska akcija) i otkup od č e s t i t a n j a K 37.240 (prije K 7420). Svojim doprinosima stoji na prvom mjestu Hrvatska i Slavonija sa 625327.40 (46.5%), zatim Srbija sa 299.316.60 (21.7%), Bosna i Hercegovina sa 292886. (21.4%), i Vojvodina sa 142997. (10.4%). Lijepi napredak Srbije ima se pripisati naročito vanredno revnom radu povjereništva u Beograd u, koje je übralo 236095.40. 1 u Vojvodini opažamo jedan i ako još uvijek, prema broju židovskog stanovništva neznatan uspjeh, koji se ima pripisati radu povjerenika za V ojv od inu g. Jehudi Josefu Brandais u. Naš rad morat će osobitu pažnju posvetiti Vojvodini, jer je to područje, na kojem se dadu posfići vanredni uspjesi. Rad treba s temelja započeti i naročito propagandistički obraditi pojedina mjesta. Bosna postigla je lijep uspjeh, koji nas ipak obzirom na dugogodišnji rad ne može da zadovolji. U Bosni živi sigurno naš najdarežljiviji elemenab pa će Bosna morat u narednom izvještaju zauzeti opet mjesto, što joj po broju njezinog židovskog stanovništva pripada. Svoj kontingent nadmašilo je 7 mjesta (B i j e 1 i na, Derventa, Koprivnica, Ogulin, Rogatica, V i š e g r a d i Z e n i c a.) Od tah mjesta gotovo su u svim godinama Derv ent a, Ogulin i Zenica postigla više no propisani im kontingent, dok n. pr. Travnik, koji je u godini 1921. nadmašio kontingent, u ovoj godini nije uopće ništa pridonio Fondu. Ostala mjesta daleko su zaostala za propisanim kontingentom. Od gradova zauzima Beograd prvo mjesto, pa moramo sa pohvalom istaknuti rad ondašnjeg povjereništva. U kratko vrijeme uspjelo je sistematskim radom ne samo pridignuti prinose, već i prestići Zagreb, koji je do sada imao prvenstvo. Vrlo slab bio je rad u Zagrebu koji je postigao 190174.03, jedna svota, koja nikako ne odgovara ono me, što bi Zagreb imao i mogao da namakne, Zagrebu ne dostaje organizacije sav rad prepušten je slučaju, premda bi Zagreb, kraj ekonomske snage njegovog

židovskog stanovništva s lakoćom mogao da namakne svoj kontingent. Isto tako ne može da zadovoljava rad u S a r a j evu, tome najvećem židovskome centru, s najjače razvijenim židovskim životom. Sarajevo sa svojih 10000 Židova doprinijelo je 163170 K. Premda se kod Sarajeva mora uvažiti, cia Sarajevo daje mnogo, sigurno najviše, od sviju naših gradova za lokalne svi'he, jer imade vrlo razvijen društven život, ipak ne može taj rezultat da zadovoljava, i naše povjereništvo u Sarajevu morat će uprijeti sve sile, da Sarajevo zauzme mjesto, koje ga po pravu ide. Od većih naših mjesta hoćemo samo da se pozabavimo još sa Osi jek om, koji je ove godine doduše postigao 100.991.89 kruna prema 34.418.70 K u 1921. ali u tome ne možemo vidjeti onaj uspjeh, što bi ga želili, jer se taj porast ima pripisati akciji za Jaar Jugoslavija koja je naravno u Osijeku imala dobar uspjeh. Osijek bi takodjer kraj malo sistematskog rada mogao da postigne kud i kamo bolji uspjeh. Glede ostalih mjesta htjeli bi općenito ustanoviti, da su manja mjesta mnogo l>olje uspjehe postigla no veća. Usporedimo li rezultat ovogodišnjeg sabirnog rada s onim 1921. konstatujerno višak od 52816.51 kruna pri čemu još valja uvažiti, da je rezultat 1921. postigao taj uspjeh time, što je dobio legat u visini od 225.000 kruna, te bi prema tome rad u godini 1922. značio znatan napredak, koji nas ipak ne može da zadovolji obzirom na velike potrebe obuovnioga djela. Rad u narednoj godini morat če da bude mnogo intenzivniji, a naročito valjat će provesti bolju organizaciju tako, da postignemo željeni uspjeh. Značilo bi nanijeti krivicu darežljivim i požrtvovnim našim Židovima, kad bi htjeli ustvrditi, da nam je nemoguće namaknuti kontingent, jer naši sumišljenici nemaju dovoljnog shvaćanja za veliki zadatak Keren Kajemeta. Budemo li svi iskoristili svaku zgodu, uspije li nam da doista zahvatimo svojim sistematskim radom barem pretežiti dio našega židovstva tada ćemo u narednoj godini postići kontingent.

IZVJEŠTAJ UPRAVE KEREN HAJESODA

Rad uprave Koren Hajesoda stajao je u prošlom razdoblju u znaku upravo nesnosne gospodarske krize tako, da uspjeh nije ni izdaleka odgovarao velikim zahtjevima i potrebama organizacije u i izvan Palestine, Što više, taj uspjeh ne odgovara niti našem i onako na najčedniju mjeru svedenom očekivanju. Te teške gospodarske prilike prikovale su naše najvrednije prijatelje i saradnike uz njihov posao pa im je samo uz najveće žrtve bilo omogućeno, da posjete koje mjesto, a da uspjeh ovoga posjeta nije nikako bio u skladu sa za to pridonesenim žrtvama. U još većoj mjeri opažalo se djelovanje tih prilika kod onih, koje je uprava pozvala da udovoljavaju svojim dužnostima bilo davanjem novih prinosa, bilo redovitim ispunjanjem već preuzetih obveza. Nestašica novca, nestalnost prilika, neizvjesnost o najbližoj budućnosti, sve je to kod ljudi stvorilo strah i neraspoloženje za obavezno davanje ve-

BROJ 19— 20..

»ŽIDOV«

7