Židov

IV. SLET JEVREJSKE OMLADINE JUGOSLAVIJE

u Beogradu 6., 7. i 8. augusta 1923. Vježbe za natjecanja na spravama kao i note za sletske proste vježbe biti će za koji dan gotove. Društva, H°ja na to reflektiraju, neka se odmah obrate na R. 0., pa će im se te stvari poslati. R. O. razaslat će ovih dana cirkulare i uputne arke glede prijavljivanja za slet, te upozorava sva društva, da je bezuvjetno potrebno, da ista do odredjenog termina pošalju svoje odgovore. Radni Odbor S. Ž. U. O. Popust na željeznici za Slet Riješenjem ministarstva za saobraćaj broj 20311 ii maj u svi učesnici sleta 50% popust na državnim željeznicama. ŠPORT NA IV. SLETU JEVR. OMLAk DINE JUGOSLAVIJE. Propozicije za lakoatletiku. I. Za seniore (od 18 godina dalje) 1. Trčanje na 100 metara 2. Trčanje na 200 metara 3. Trčanje na 400 metara 6. Trčanje na 3000 metara 4. Trčanje na 800 metara. 5. Trčanje na 1500 metara 7. Trčanje štafeta na 4 X 100 metara. 8. Skok u vis sa zaletom 9. Skok u dalj sa zaletom 10. Bacanje diska 11. Bacanje koplja 12. Bacanje kuglje. 11. Za juniore (do 18 godina) 1. Troboj; 60 m trčanje; skok u vis zavis sa zaletom i bacanje kugle. 2. Trčanje štafete 4 X 100 metara. 111. Za juniore (do 16 godina) 1. Troboj: 60 m trčanje; ksok u vis zaletom i bacanje kugle 2. Trčanje štafete 4 X 60 metara IV. Za djevojke (bez razlike dobi) 1. Troboj: 60 metara trčanje: skok u dalj s mjesta i bacanje kuglje 2. Trčanje štafete 4 X 60 metara ♦ Propozicije za plivanje. I. Muški seniori (iznad 16 godina). 1. 100. m prsni tempo 2. 100 m. na leđima 3. 300 m. slobodni stil 4. 200 m slobodni stil H. Ženske (iznad 16 godina) 1 50 m. prsni tempo 2. “0 in. na iedjima „ 6. 100 m slobodni stil 111. Muški i ženski'juniori bsood 16 godina) ]. 50 m. slobodni stil 2. 50 m. prsni tempo. Svi dopisi glede športa i gimnastike na sletu šalju se na Savez Ž i d. Omi. Udruženja, Zagreb. Ilica 31, 111. kat uposebnirn dopisima s klauzulom »S p. i g i m t>. na IV. S 1 e t u«.

Književnost PRVA GODINA »HAAVIVA«

Na ovome je mjestu već nekoliko puta bilo prilike da se osvrnemo na brojeve našega prvoga i jedinoga dječjega lista. Naše riječi ni jesu mogle da budu kritika u potpunome smislu. Nijesmo oštro ocjenjivali brojeve »Haaviva«, jer je to bio prvi pokušaj, da i naša djeca dobiju svoj list i u njemu židovskoga štiva. Bio je ito pokušaj, i ako vrlo potreban, ipak i težak. Uz nesigurnost materijalnih uvjeta bili su još nepredvidijivijii literarni prilozi. U doba, gdje u Jugoslaviji izlaze samo takovi dječji listovi, koje podupire vlada ili kakva institucija zbog bilo koje propagandističke svrhe izlaženje je »Haaviva« moralo biti teško i nesigurno. I »Haaviv« hoće da posluži propagandi velike ideje, promicanju židovske obnove izgrađivanjem židovstva u dušama naše djece- Ipak nije mogao da se pohvali velikim pomaganjem židovskih institucija. No zato može da se pohvali većom hvalom od one. Uzdržala su ga uz omladinu sama djeca. To je najbolji dokaz potrebe i vrijednosti njegove. I upravo zbog toga, što je »Haaviv« bio pokušaj, nijesmo mogli da potpunom kritikom gušimo mladu biljku. Danas je ta biljka već godinu dana stara. Izašlo je 10 brojeva »Haaviva«. Danas možemo lakše da sudimo i literarnu vršnoću njegovih priloga. »Haaviv« je plod rada nekoliko ljudi. U prvoj godini bijaše krug suradnika vrlo malen. Uz urednika g- profesora Szemnitza, koji je ispunio velik dio »Haaviva«, i uz ostale članove uređivačkoga odbora javilo se samo nekoliko pripovjedača i suradnika. U novoj godini bezuvjetno treba da se taj krug uveća. Time će i sadržaj postati.raznoličniji Osobito treba originalnih radnja. Jer dosada u »Haavivu« vladaju prevodi. To je prirodna pojava. List nije nastao zbog želje za organom saradnika, nego zbog potrebe dječjega organa. Saradnici pokušaše samo da izvrše dužnost svoju prema djeci, koja traže židovsko štivo. A u jednu n'ema u nas toliko židovskoga sadržaja, da bismo ga imali izricati u pjesmi i priči, u drugu opet nema u nas toliko literarne snage, da bismo stvarali potpuno vrijedna djela. A za djecu je najbolje istom dosta dobro. I upravo izneseni originali dokazuju potrebu provoda- Opaža se ta potreba i kod pjesama, i ako je Šalom ben Cvl iznio 6 originalnih pjesmica, od kojih je najpopularnija »Mirjama je postila«. I neke druge pjesme njegove odlikuju se umiljatošću i vrijednošću. A ipak su i ovdje barem jednako odlučne i znatne prevedene pjesme, između kojih se ističu Frišmanove »Bajke«, Cernihovskoga »Nahmoni« i. Kacnelsonova pjesmica »Brat i sestra«, Prevod potpuno dominira u području priče. Uz bibliju neiscrpivo blago Agade i moderne jevrejske pripovjedače Frišmana, Pereca, Feierberga i Nomberga nalazimo Herzla, Nordaua i tri priče Trme Singerove. Dok su prevodi gotovo svi vrlo lijepi, originalne priče nijesu bile osobito brojne, a i od ono malo nema nijedne, koja bi se odlikovala osobitom i trajnom vrijednošću. Hilda

Herzler u svojim curicama nikako se ne diže nad šablonu. Odlična je njena ljepota jezika, kao i Ruže L., ikoja je vrlo lijepo prevela priče Inne Singerove, i ako u svome originalu »Maštanovo carstvo« pored sve miline nekih momenata nije stvorila pravu priču. Ono nekoliko ostalih pripovijedaka gotovo i ne može da se tako nazove. Sve je to bez radnje i šablonski. Tako je uzrok omdljelosti »Haaviva« ljepota prevedenih pričp naših najvrednijih izvora i najboljih pripovjedača. Gotovo svi su ti prevodi prevedeni iz jevrejskoga originala pa se time prekinulo doba, u kojemu smo upoznavši M jevrejsku literaturu samo u njemačkim provodima. Uz prigodne oj poučne članke, među kojima imade vrlo lijepih opisa i orisa židovskih obreda i običaja, bilo je u tih 10 brojva 8 što bolj : h, što lošijih životopisa. Neki su od njih bili popraćeni slikama. Pokazalo se to vrlo dobrim načinom, da djeca dobiju živu predodžbu o najznatnijim našim ljudima prošlosti i sadašnjosti. Bilo je dakako još različnih člančića za pouku i zabavu, razbibrige, igara itd. Prva je godina »Haaviva« završena. Maleni krug ljudi pokušao je da svoje najbolje „sile posveti odgoju djece iznošenjem židovske’ građe. Taj krug treba da se poveća- U prvome redu trebalo bi više vrijednih originalnih radnja. A pored toga ili možda i prije toga treba materijalne pomoći roditelja i židovskih institucija, da druga godina »Haaviva« bude još bolja. Mi želimo to njemu i našoj djeci, koja su ga već toliiko zavoljela pa ga tako željno čekaju. Cvi. . i »HAKOAH U ZAGREBU. U subotu, dne 23. juna, igrala je »Hakoah« protiv »Concordije«, a u nedjelju, dne 24. protiv Haška. U obim utakmicama bila je Hakoah« pobjednik, te je protiv »Concordije« postigla rezultat 3:1, dok je prema Hašiku postigla samo 1:0. Sva zagrebačka športska javnost velikim je interesom očekivala ove utakmice, a na ročito onu sa Haškom. No dok je prvi dan »Hakoah« protiv »Concordije« predvela vanredno lijepu igru, koja je pokazala sve odlike jedne momčadi, koja je,tehnički ' taktički na visini, nije ta lijepa igra u utakmici protiv Haška mogla da dodje u tolikoj mjeri do izražaja, jer se igra izrodila u surovost, pa je, kako to sva športska kritika ističe, posvećena sa stra ne Haška veća pažnja nogama protivnika no lopti. Vrataru »Hakoah« polomljena je ključna kost, te je prenešen u bolnicuKraj toga sudac utakmice nije bio dosta odlučan, dozvolio je mnoge zabranjene stvari i nije imao vlast nad igračima. A : gledaoci nisu pokazali na drugoj utakmici, da im je stalo do lijepe i fair igre i sporta, već je igrače podstrekavala na surovost i prouzročila je neprestanim povoljna atmosferu, koja je lako mogla d.i 'zazove sukobe. Najavljena utakmica s (Jradjanskim nije se odigrala. Sva zagrebačka kritika puna je hvale za Hakoah, koji je ovaj put pokazao vam rednu formu, ma da je kod svijuh zadnjih prvenstvenih igara u Beču bio tučen od mnogo slabijih klubova.

6

»2 I D O V«

BROJ 27.

FRANZENSBAD Sanatorium dr. Saloni najmodernije uredjen za sve ženske, sr ne, želudčane bolesti t malo krv ost i. Cijene umjerene : 55 č k. na dan