Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA &

Evolucija i obnova Palestine

Cijonizam je j-azdVojio židovstvo. S jedne su strane bili samosvjesni narodni bore;, dok su na drugoj ostali omi, kojma je konvenirao val asimilanstva. Barijera, koja je dijelila židovstvo, bila je tim jača, jer su se iza nje oprečni elementi spremali na najjaču borbu. I baš ova borba je za židovstvo od neprocjenjive probiti, jer je ona oživila interes za pitanja židovstva. Cijonizam sa svojim elementom narodnog židovstva nastao je baš u vrijeme, kada se je napose u zapadnim zemljama držalo, da će se pitanje židovstva riješiti samo po sebi asimilacijom okolini. Cijonizam dokazuje, daše židovsko pitanje ne da riješiti negativno utapljanjem i raspUnućem, već samo pozitivno sa programskim radom. I izvršenju svoga pozitivnog djelovanja stvorio je cijonizam organizaciju, koja je po svom sastavu prema vani reprezentirala veliki dio Židova, a napose one široke mase Židova, koje su teritorijalno živila na okupu. U toj medjusobnoj borbi zatekao je Židove svjetski rat. U ratu se je stišala borba. Sinovi židovski borili se na mnogim oprečnim ratištima, ali je konačno i u ratu stvorena vojnička organizacija, legija, sa zadaćom, da krvlju svojom osvoji Palestinu za židovski narod. I neumornim je radom cijonističke organizacije uspjelo prije, no što je itko mogao slutiti, da se židovskom narodu dadu mogućnosti, da nanovo osvoji svoju starodrevnu domaju. Ne više mačem, već uzajamnim sudjelovanjem ljudske snage i židovskog kapitala. Onaj veliki reservoir istoka treba da nam daje ljude, a zapad, koji je uslijed' dol ivenog svjetskog rata uščuvao svoju valutarnu sposobnost, treba, da nam pruži nužni kapital. I tek sada, kada su neumornim radom cijcnista, stvoreni vidljivi preduvjeti ostvarenja žid’ovskog sna, kada se ona Židovima prirodjena nostalgija primiče u sferu najbliže budućnosti, mogu da se zamijete prvi tragovi evolucije u naziranju na židovstvo. Palestina ima da postane srčika židovstva, ona imade i po današnjem nazfiranju mnogih as;milanata i neutmlaca postati stjecištem s\rh onih židovskih elemenata, kojima u zemlji, u kojoj od vjekova živu, nijesu više dame mogućnosti pravilnog života. Nije lito snažan korak napred u naz ranju? Nije li to evolucija in meli us? Ako objektivno prosudimo financijalnu stranu obnove Palestine*, zar nam se ne otkriva spoznaja, da je povod davanja

od mnogo »inferiornije važnosti od samog fakta davanja, koji fakat sam po sebi daje naslućivati na živ židovski osjećaj. Cijonizam teži za Pa les timom, kao domajom za cijeli židovski narod', a ne samo za cijoniste. 1 videći oijicmiste tragove evolucije u asimilanata i meutralaca, evolucijonirali su sami sebe, tako da je u pitanju novoga osvojen ja Palestine danas već otupila ona oštrica, koja je ■postojala izmedju oprečnih tabora židovskih. Danas već velika većina oijonističkih organizacija zastupa mišljenje, da Jewish Agency valja proširiti, kako bi se svima krugovima židovskim dala mogućnost saradnje. I nema sumnje, da će ovo proširenje još više privući move židovske energije u krug opće židovske požrtvovnosti. Problem obnove Palestine za židovski narod prošao je više etapa, pa kako evolucija zahvaća svaki živi organizam, djelovala je ona i na taj problem brže, no što bLto itko mogao naslućivati. Kada su nam još u živoj pameti one gole' me protivštine od prije desetak godina, zar je itko mogao pomišljati, da ćemo doskora sjediti kod istog stola sa svojim protivnicima, u raspravi o potrebama naše palestinske domaje! Evolucija u mentalitetu u korist ostvarenja palestinske domaje bez sumnje je faktor, koji će blagotvorno djelovati na našu financijalnu podlogu, bez koje tako vebko, u historiji još nepoznato djelo ne može da bude otyoreno. Najveći će rad i nadalje ostati na ledjima cijoniigtićke organizacije, jer će ona i u galutu, a i u Palestini povrh saradnje na obnovi imati svojih zasebnih zadataka, ali će bez sumnje i sudjelovanje drugih grupa i organizacija oploditi rad novim pogledima i novom inicijativom. M. H.

Weizmanov govor na konferenciji u Baltimore

Već smo u prijašnjem jednome broju donijeli kratko izvješće o govoru dr. \Veiz i mana na konferenciji američkih cijeni-n u Baltimore, a danas ga donosimo u doslovnom prijevodu: Oospodje i gospodo! Sve, što ću Vam sad reći, izraz je moga ličnoga mišljenja, što ću ga zastupati na narednom cijonističkom kongresu. Nije to mišljenje svih članova Egzekutive cijonist. organizacije, ja sam sam odgovoran za ono, što ću sad reći. Primili ste ovaj čas nakon žive debate važan zaključak, Taj se zaključak pokriva s mojim

mišljenjem o tom pitanju. Vrlo teško sam se nakon što satu mnoge godine razmišljao o tome problemu, odlučio na odluku, jer kao što Vi svi tako i ja shvaćam, kolika je velika odgovornost i riziko, koji je skopčan s tim zaključkom. Mi cijoniste pošteno smo kroz godine i godine nosili naš teški teret. Počeli smo u malome, podigli smo se, bez obzira na teške smetnje, i doveli smo pokret do postignuća njegova cilja, političkome ostvarenju Bazelskog Programa. Pornunoma dijelim mišljenje, da je to bilo čudo. možda i promisao providnosti; možda je morao naš rad bili uspješan, jer pada skupa sa linijom istorijskoga obećanja židovskome narodu. Ali bilo tome kakogod došli smo do uspjeha tog u junu 1922. Mandat bio je ratificiran zadnji stadij nakon Balfurove deklaracje i zaključka u San Remo. Kod svakog smo se stadija nadali, da će nastati bujica, mesijanski val i da će poplaviti Židove s jednog kraja svijeta do drugoga, val, koji će zahvatiti sve snage židovstva i sve Židove predobit za izgradnju Palestine. Mislili smo, da će taj dogadjaj nastupiti iza Balfurove deklaracije, nadali smo se, da će se to dogoditi nakon zaključka od San Rema, i bili smo sigurni, da će se to zbivati nakon ratifikacije mandata. Naša se očekivanja nisu ispunila. Morate se sjećali, kako smo se nakon San Rema vratili s godišnje konferencije skršeni i slomljeni, a godinu dana nakon mandata ostali su učitelji bez plate i halucim bez rada. Što ste Vi pri tome osjećali, neznam ali ja sam počeo sumnjati, da li nisam, možda, pogriješio i osjetio sam, da bi još jedna godina kao prošla skršila cijonističku organizaciju. Svjetski kongres. Govorim s Vama sasvim otvoreno, jer sam možda na to ovlašten s demokratskog, ali i sa stajališta aktiviteta. Nisam zanemario svoje dužnosti, odlučno sam preuzeo na se teret, dok drugi, nenominirani, o ikojima ste govorili, nijesu o ura-dili; i-kao čovjek naroda opetujem ono, što sam već rekao 1920.: »Židovski narode, što si ti uradio?!% To nije metafora, ali nije ni politička isprika. Ja sam isto tako demokratski raposložen kao i drugi. Nevjerujem, da se pod sadašnjim prilikama može prodrijeti sa svjetskim kongresom kod židovskoga naroda, koji bih r ado vidio, kao pravi izražaj jedne organizacije onih, koji Palestinu ne će izgradili samo rezolucijama, već radom. Vi ne možete taj cilj jedini, koji nešto znači, postići, barem ne u dogledno vrijeme. Kakogod tražili, ne mogu kongresu pružati ništa, što bi bilo privlačivije no mandat Palestine, a taj jč već stara stvar

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM

OD. VII.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB, 13 j iia 1923. ~ 29. tamusa 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D, CETVRTGOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 29