Židov

Bendersky (hebrejski). Stojimo na demokratskom principu, ali pošto nema vremena za čekanje, slažemo se idejom konferencije na demokratskoj osnovci. Tražimo da se stvori odluka bez kompromisa i provizorija. Rabi Ami e 1 (Mizrahij): Mizrahij traži opći kongres. Kao što tražimo, da se Erec Jisrael izgradi na demokrat, putu Tore, tako hoćemo, da su i putevi ove izgradnje vodjeni u tom duhu. Bazelski program ima se promjeniti onamo, da glasi; »Cijeli židovski narod traži stvaranje javnim pravom osigurane domaje u Palestini«. Sporazumni smo, da se sad stvori provizorij, ali treba biti sigurnosti, da će se kongres sazvati. Privući se mogu samo necijonisti, koji stoje na stajalištu narodne domaje u Erec Jisraelu. Dr. Syrkin (Amerika): Ostvarenje našega ideala može da uslijedi samo putem svjetskog kongresa. Odviše časti iskazuju buržoaziji oni, koji se boje nje. Ako će ona doći, tad će p.eđ nama kapitulirati. Svaki Židov ne će da ide s cionističkom organizacijom, ali bi išao možda s reprezentacijom cijeloga naroda. Lip s on (Hitahdut, Amerika), izjavljuje, da nijesu svi Amerikanci za američke prijedloge. Jedini put je da opet počnemo cionistički raditi. Jevvish Agency neka bude dalje cionistička organizacija dok se ne sastane svjetski kongres. N e u f e 1 d slaže se s predgovornikom i vidi riješenje samo u svjetskom kongresu. Schtichter (Rumunjska): Rumunjska delegacija je za proširenje Agency-a, jer privlačenje uplivnih krugova može da bude korisno. Sohovicky (Mizrahi) traži saziv kongresa, ali je ipak za prošiernje Jevvish Agency-a. Predlaže rezoluciju, u kojoj traži proširenje Agency-a, ali učesnici moraju priznati Balfourovu deklaraciju. Ageucy treba da je odgovoran svjetskom kongresu, koji se ima sastati u roku od dvije godine. Kongres neka bira komisiju, koja će u zajednici sa Je\vish Agencyjem pripraviti i sazvati kongres. Lan d a u (Istočna Galicija); Istočno galička federacija je mišljenja da treba svjetski kongres. Pošto to sad nije provedivo, ona je za provizorij, u koji će se privući zastupnici korporacija, koji su interesovani na izgradnji Palestine. Treba osigurati upliv cijonističke organizacije. Agency treba da je odgovoran Councilu, koji će biti sastavljen od zastupnika svih zemalja. Dr. Klce (Njemačka): Morao bih, da kao zastupnik stranke, čiji je cilj privući necijoniste, da pozdravim ovo raspoloženje kongresa. No ne žiVam, da li je put Jewish Agency ispravan. Jer smo kroz to, što smo u mnogim zemljama vodili nacijonalnu politiku stekli ugled, i time prve preduvjete za vlast. Proširimo li Jewish Agency dobit ćemo upravo one ljude, koji su naš rad do sada najviše smetali. Moramo da imamo garancija, te nam ne će stavljati uvjete, koji bi naš rad smetali. Iza govora Boruhova (Palestina) i Bel ogorockoga (Ceire Cijon) govori dr. Barth (Mizrahi) i veli: Po Bazelskome piogramu nije Palestina za cijonističku organizaciju stvorena, nego za čitav židovski narod. Sad je vrijeme da to ispunimo. Svjetski kongres bit će samo malo promjenjeni cijonistički kongres. Moja se stranka ne protivi provizoriju, no traži da bude uistinu stvoren za židovsku domaju. Heinrich M a rg u 1 i e s misli, da naša kriza ne sastoji u tome što nemamo novaca, nego u lošoj organizaciji. Pristaje na proširenje Jevvish Agency, no traži sve moguće kautele, kako bi prekinuli s nesistematskim radom. Iza govora Ard i 11 i-a (Bugarska) prima se prijedlog o svršetku debate, i prijedlog Barthov da se u ponedjeljak poslije podne ne održi sjednice komisija, kako bi očuvali glasovanje od slučajnosti. Konac sjednice u 20 i tri četvrt sati. Ponedeliak, 13. augusta. Predsjeda dr. Motz k i n. Rabin dr. Nac h t (Braila) misli, da treba Weizmannu vjerovati, da će znati odabrati pravi put. A momenat je preznatan, a da bi bilo vremena voditi opoziciju. Nakon govora Lobi Taubesa (Wien). Prof. Brođetzkoga (London), Leona Reicha i Levite (Poljska) za proširenje Jevvish Agency, uzimlje riječ Usiškin (jevr.) i veli; e Već se pola godine bavi židovski svijet pita-

njem Jewish Agency umjesto Erec Jisraelom. Već četiri godine hoćemo da obnovimo naše sile, pa se u tom nastojanju posve zaboravilo na to, hoće li proširenje našega kruga, donijeti i obnovu sila. Imamo dvije zadaće: da ojačamo naš gospodarski i politički položaj. To su dva posla no jedan ovisi o drugome. Weizmann je sam jedamput rekao, da je zadaća Jewish Agency samo politička. A najbolji elementi palestinskih radnika, a osobito Edmond Rothschild, ICA, pa ni Albance Israelite ne će da u Jevvish Agency sudjeluju. Ja bih htio znati, tko su ti ljudi, koji žele da rade u Palestini, a čine to ovisnim o Jewish Agency. I Brandeisova grupa ne će da udje. Ako ipak ima takovih organizacija, onda neka udju. No već sada postoji institucija, koja naše necijonističke prijatelje s nama veže: ftpren Hajesod. Za rad u Palestini su elementi osim cijonističkih nemogući. U kuratoriju tehnike su 4 cijonista i 2 necijonista. A ta dvojica su već potkopali jevrejski karakter tehnike. Ako sam Weizmann veli,, da ima u tome opasnosti, ne znam, kako se uopće može za to odlučiti. Budite oprezni i čuvajte se drugim ljudima prepustiti udjela u političkome r;du! Rosen b I a 11 (New-York): Mi se bojimo dati nekome politička prava. Jedina prava što ih po mandatu imamo su ekonomska. Naša je zadaća da izvršimo dužnosti što su po mandatu propisane. Zapravo je glavno pitanje, hoćemo li vodstvio, a u prvome redu NVeizmanna i Sokolova absolvirati ili ne. 1 ja kažem, da će oni, koji vele, da će Jevvish Agency razoriti cijonističku organizaciju, sami to učiniti, potkopaju li na tom kongresu Weizmanna. Iza toga govori o sastavu nove egzekutive. Time je završena debata o Jevvish Agency, a samo pitanje pretresi će se još u permanentnoj komisiji. Pred konac sjednice uzimlje riječ predsjednik Sokolov, da izrekne ovaj govor; Sred gromovite borbe naše diskusije čut će se moj glas gotovo kao glas pastirske frule. Držim, da govorim u ime svih stranaka i da sam tumač želja cijeloga kongresa, kad našemu prijatelju i vođji Usiškinu čestitam k 60. rodjendanu. (Kongres ustaje i aplaudira). Kakogod su naše sjednice važne obustavit ćemo ih na čas, da dademo izražaja našemu veselju, te smo toliko godina mogli toga čovjeka imati u našem pokretu. Njegov rad seže sve do vremena pokreta Hibat Cijon. Pa i ako nijesu svi njegovi ideali ispunjeni, ipak mu je udes dopustio, da živi u Jeruzalemu, prestolnici našega naroda. Usiškine, mi se radujemo, da si vlasništvo židovskoga naroda i želimo svi, da još dugo živiš i djeluješ. Govornik zagrli Usiškina uz žive ovacije cijele kuće. Glasovanje. Iza toga slijedilo je glasovanje o podjeljivanju odriješnice Egzekutivi. liitahdut predlaže ovu rezoluciju: Nakon saslušanja izvješća Egzekutive konstatuje Kongres, da uslijed nedostataka jedinstvenosti u vodjenju agenada nije Egzekutiva mogla da potpunoma razvije svoju snagu i nije došla do stanja cjelokupne odgovornosti, koja zajamčuje uspješno vodjenje posala. U priznanju pozitivnih čina zadnjih dviju godina i to naročito: 1. postignuća potvrde mandata, 2. usljed pod najtežim prilikama vršenog kolonizatornog rada u Palestini, koji je doveo do postignuća tiovih pozicija i uzdržavanja starih, 3. znatnoga uspjeha rada za Keren Hajesod, naročito nastojanjem predsjednika uzima Kongres do znanja izvještaje. Zastupnici Ceire Cijona i Grunbaumove grupe izjavljuju, da ne će glasovati. Mizrahij izrazuje priznanje za rad za Keren Hajesod, ali ne prima do znanja izvještaje. Kod glasovanja glasovalo je 147 za, a 72 protiv rezolucije.

Izvješće o omladinskom sletu u Beogradu

O omladinskom sletu, koji se održao u Beogradu dne 5., 6., 7. i 8. augusta, a koji je bio vrlo brojno posjećen, primili smo ovaj izvještaj: U nedjelju 5. o. rn. u 8 i pol sati na večer otvara predsjednik omladinskog saveza dr. Beno Stein slet ovim pozdravnim govorom: Prijatelji, cijenjeni gosti! Svi vi, haverim, koji ste prisilktvovali 111. sletu, odobrili ste mi, kad sam pod konac prekinuo s tradicionalnim jednim običajem naših sletova, a nadam se, da ćete mi odobriti i danas, ako otvarajući IV. naš slet nešto slično učinim. Najvolio bih, ako uopće ne bi trebalo više ovih pozdravnih govora. Ali naš pokret još nije toliko napredovao, da bi to bilo dopušteno. Još ne pretsiavljamo jednu čvrstu stalnu zajednicu, kojoj bi sletovi bili samo prigodni vanjski znak stalne medjusobne veze. Ne mogu dakle još, na žalost, da prekinem s običajem pozdravnih govora, premda bi to zahtijevala logika, ako sam smio prošli slet da završim bez oprosnoga slova. Pozdravljam Vas dakle najsrdačnije, prijatelji i gosti, no tom zgodom mi dopustite, da suspendiram na neizvjesno doba ali vjerovatno ne na ncdogledno doba jedan od naših tradicionalnih običaja. Valjda su se mnogi već začudili, što Vas ne pozdravljam na jevrejakom našem jeziku, nego na jeziku dnevnoga našega života. Ne ću da govorim jevrejski, jer ne ću nadalje da demonstriram pred nama samima i pred onima, kojih su simpatije uz nas kao da smo postigli vrhunac naših ciljeva: hebraizaciju našega života demonstrirali smo već dosta, ali postigli smo veoma malo baš u tom pravcu. Ne ću da s ovoga mjesta govorim jevrejski, i ako imade nekolicina nas, koji se već umijemo služiti jevrejskim jezikom u profanim našim razgovorima, pa i kod svečanih zgoda. Nadalje ne ću danas premda je i to već običajno, da ulazim u programatske tačke našega pokreta s dva razloga: prvo što su omladinska nastojanja baš ona, koja su sveudilj u vrijenju ne ću, u kratko, da prejudiciram našim vijećanjima; što se pak opće jevrejskoga pravca u našem pokretu tiče, ne ću da o njemu govorim zato, što se jur sutra otvara cijonistički kongres u Karlovim Varima sa napetošču mi čekamo izvještaje s kongresa i tražimo razjašnjeja za daljnji rad u tom pravcu. Još jedamput Vas, dragi gosti i mili prijatelji, srdačno pozdravljam, svu omladinu, koja je u tolikom broju ovamo pohrlila, naročito pak našu omladinu beogradsku, koju ide zasluga, što je sve priprave za ovaj naš slet s tolikim naporom priredila, te nas najljepše dočekala. Mila mi je dužnost, što mogu ovdje da pozdravim g. Mihaila N. Morčetića, šefa kabineta Ministra Vjera, nadalje glavnoga rabina g. dr. Isaka Alkalaja i rabine gg. Ignata Slanga i dra. Urbacha, g. Šemaju de Majo, kao predstavnika Saveza Jevr. vjeroispovjednih opština, g. dr. Otona Brauna ispred S. C. J., nadalje predstojnike obiju vjeroispovjednih opština, g. dr. Solomona Alka-

• 2 I D O V«

BROJ 34.