Židov

delegata Griinbaumove grupe predbacuju predaj. Motzkin, da je pristran. Uz pljesak većine izjavljuje Motzkin, da se ne radi o pristranosti, već o stvarnoj korekturi onoga, što se ne može da dopusti. Poslanik Griinbaum kritikuje prijedlog većine i naglašuje, da je poput kaučuka. Držanje Mizrahia da je nedosljedno i nepošteno. [Velik nemir kod Mizrahia.) Govornik obrazlaže stvarno rezoluciju njegove partije i veli na koncu, da treba narodnu masu obratiti i unijeli u nju život cijonske ideje. Svaki nam je Židov dobro došao, nemoguće je tek, da ljudima, koji su do jučer bili naši protivnici, damo izvanredni viši položaj. Egzekutiva hoće da se drži metoda kabinetske diplomacije, pa da diktatorski pregovara s nesigurnim elementima. Treba židovstvo mobilizirati (živo odobravanje kod demokratske frakcije). Iza njega uzeo je riječ Schvveigcr (CeireCion) da obrazlaže i ćita rezoluciju svoje frakcije. Četvrtak u noći. U pol 2 sata počinje sjednica nakon pauze od sat i četvrt. U to vrijeme dogovarale su se frakcije i zemaljske organizacije. Prelazi se na glasovanje o predlogu većine o Jevhsh Agcncy. Rezolucija se ćita još jednom jevrejski, njemački i engleski, Glasovanje bilo je poimence provedeno pa je trajalo sat i četvrt. Za predlog su glasovali sjedinjene organizacije i Mizrahi, a protiv njega ljevica i demokratska frakcija, Sokolov je prije glasovanja izašao, Weizmann je glasovao s »da , Usiškin s »ne«. Predsjednik Motzkin javlja, da je predlog s 164 protiv 87 primljen. Petak poslije podne nastavlja se sjednica; najprije dolazi na dnevni red izvještaj budžetne komisije. Referent Newman javlja, da je komisija pet dana vijećala i saslušala 30 referata i izvješće od 8 potkomisija. Predlaže ovaj budžet:

Predlog je golovo jednoglasno primljen, k tomu su još zaključene ove rezolucije. 1. Kongres zahtjeva, da palestinska vlada prinosi za troškove jcvrejskog školstva u Palestini onoliko, koliko pripada jišuvu. 2. Kongres očekuje, da će Vaad Lcumi poduzeli potrebne mjere, da jišuv više :nego dosada dade za pokriće troškova školstva. 3. Od 5.000 funti, što su odredjene za sveučilište otpada 3.000 na judaistićkoorijentalni, a 2COO na prirodoslov. fakultet; pod uvjetom, da se osnuje UniversitetsBoard (predlog Warburga), koji će taj novac zatražiti. I te su rezolucije primljene gotovo jednoglasno. Konac sjednice u 18 sati. Subota- 18- augustu navečer u 21 sat otvara predsjednik Motakin sjednicu. Dr. Hunske referira o predložimo organizmu.! jpife komisije, i to najprije o onima koji nijemu vezani o promjenu statuta. Najprije govori o činovničkom pitanju, zatim o unifickaonju finanoijulnoga postupka. Iza toga govori o predlozima, koji iziskuju promjenu statuta u prvome redu o proširenju prava Akcijonoga Komiteja. koji keba da se proširi u kongresni odbor, što će uz neka ograničenja imati i kongresna prava. Na (te predloge slijedi velika debataDelegat dr. Schalit veli, da bi se preko predioga o proširenju prava Akcionoga Komiteja moralo pereci na dnevni red, jer je taj predlog nedemokratski. A- K. ima samo pravo kontrole- Nakon duge debate zaključeno je, da se preko toga pređe na dnevni red- Još je odibit predlog, da članovi Egzekutive dobe prava glasa. Primljen je predlog da pasivno pravo iizibora imaju samo oni, koji su izvršili svoju dužnost prema Keren Hajesodu. Iza toga slijede: Predloži političke komisije. 1. Oijonißtički kongres pozdravlja sa zadovoljstvom- da je Liga Naroda sjedinjena u Savezu Naroda priznala i

po njoj -potvrđenom mandatu o Palestini nerazorivu išt orijekru vezanost židovskoga naroda s Palestinom i njegove želje i pravo na slobodni narodni život u toj zemlji njegovo prošlosti i velikoga stvaranja. U velikoj krizi današnjega svijeta koja jp 'teško pogodila židovski narod i uzdrmala njegovu oijeltu dgzistenom n diastpori, niješenje je židovskoga pitanja kategorički zahtjev pravednosti i preduvjet za konsolidaciju svijeta u znaku mirnoga saradjivanja naro. .* Oijonilstićki kongres vitli u probudenju Orienta jedan od uajzmatnijih faktora nove izgradnje svijeta- Židovski narod, što se vraća u šturu svoju domovinu, odlučio je, da se svim svojim duševnim, moralnim i materijalnim silama uvrsla u svijet, koji je sad još u zametku, no bogat energijama i mogućnostima, pa da kao ravan medu jednakima radi s narodima, što dijele « njime sudbinu, u tijesnoj vezi uspostavi plodne harmonije interesu. Kongres ustanovljuje, da Palestina po ktorijskim. vezama, po narodlnoj volji za povratkom, po radu u zemlji, a sad i po međunarodnoj garanciji zauziimlje mjesto zemlje narodne <lomaje židovskoga naroda. Kongres ponavlja svoju izjavu, da su pod svim prilikama prava, sviju zajednica u Palestini jednako sveta- Židovski, narod, koji se pod teškim vanjskim i unutarnjim prilikama u tim danima budi k novom produktivnom životu, do-spjet će po narodnoj svojoj domaji u Palestini do potpunog razvitka svojih silu i služil« kulturnoga naprotika čovječanstva. pa će postati faktorom, koji će srodnim narodima kod stvaranja novoga života aktivno pripo-, moći. Kongres se nada da će i arapski narod koji dna velike teritorije izvan Palestine na raspolaganje, na kojima će se obaviti, njegov narodni preporod, s povećanim razumijevanjem pratiti preporod židovskog naroda, koji želi da živi s Arapima u Palestini u potpunoj harmoniji i slozi, pa da će ga priznati pozitivnim i vrijednim faktorom prednjega OrijenitaŽidovski je narod odlučio da se potpuno založi za istorijsku zadaću svoga samoodržanja, pa se nada, da će civili zovni svijet pokazati razumjevanja aa veličinu i političku potrebu cijoniama, pa da ćepružiti jake pomoći u teškoj borbi za svladavanje ogromnih poteškoća, koje leže na putu ostvaranja tog velikog dijela- Pozivlje se Egzekutiva, da avnsi shodnim organiziranim radom poradi na informiaanju javnoga mnijenja sviju naroda o političkim i ćovjećans'fcim cilejvima našejga pokreta, a osobito da poradi na informiranju prednjega Ouijenta i arapiskoga naroda. 2. a) Cijoniatidka politika mora da bude vodjena idejom, da je nosioc te politike čitav židovski narod. Kongres pozivlje Egzekutivu, da poduprta tom narodnom snagom poradi na potpunom stvaranju prava, što su u mandatu javnopravno osigurana židovskooae na rodfu. 2- b) Kongres pozivlje Egzekutivu, da svraća pozornost mandatarne vlasti osobito na činjenicu, da se praksa ad-

Dugovi,

Krediti i investicije.

BROJ 35.

*2 I D O V«

5

1. Manjak iz god. 5683 54.000 2. Dug Kcren Hajesoda Keren Kajemetu 10.000 3. Dug Restoralion Found-a I. C. t.-u 5.000 Suma 69.000 Redoviti eta. 1, Gospodar, kolonizacioni fond 100.000 2. Gospodarske pripomoći i izdaci 17.000 . ; Svega 117,000 3. Š k o 1 s t v o: a) škole 67.000 b) tehnika 3.000 g) nacijonalna biblioteka 1.500 4) sveučilište 5.000 Svega 76.500 4. Imigracija 32.000 5. Nabava rada 36.000 6. Zdravstvo 29.000 7. Uprava 12.000 8. Izvanredni izdaci 10.000 9. Gospodarstv. pokusne stanice 7.000 10. Industrijske pripomoći i proraicanjc ind. pokusa 8,000 U. N e P r «dvidjeno 500 Suma 397.000

1. Domovi, naselja 20.000 2. Dioništvovanje kod korporativnih gradjevnih zadruga 8.000 3. Dioništvovanje kod industrijskog fonda 2,000 4. Dioništvovanje kod industrija!ne banke 10.000 5. Dioništvovanje kod Palestine Electric Company 25.000 6. Dioništvovanje kod Hipolek, banke 25.000 7. Dioništvovanje kod Palestine Land Devclopemenl Comp. 25.000 8. Dioništvovanje kod zanatlijske banke 2.000 9. Dioništvovanje kod rad. banke 2.000 10. Dioništvovanje kod konzumne zadruge 5.000 Suma 124.000 Drugi obrok duga K. H. na K. K 10.000 Svega 531.000