Židov

ljište i znanost su« rekao je, »kao materijalno i spiritualno, dvije strane jednog jedinstva. Razasuti po cijeloj diaspori žele Židovi Galicije i Engleske, Maroka i Ukrajine da se nadju u jednom centrumu, dla postanu jedan narod s jednim jezikom. I dok se Keren Kajemet brine za materijalnu podlogu, doprinjet će universitet duže vnoj slavi našega naroda«. Dr. R u p i n govorio je u ime palestinske čijomstičke egzekutive te se u svome govoru sjetio prof. Hermana S c h a p i r e, koji je prije 45 godina stavio predlog glede osnutka hebrejskog universiteta, (kao i kasnije osnutka Židovskog Narodnog Fonda) i njegova dostojna nasljednika dra. Haima Weizmanna. Konačno je još govorio dr. Th o n u Ime Vaad Leumia. Od velikog broja čestitaka i pozdrava spominjemo dopis dra. Weizmanna, Baruna Edmonda Rothschilda, glavnog rabina dra. Herza, London, velikog rabina Levia iz Pariza, nadrabina • Hajesa, gg. Adler, Julius Mack i Feliksa Warburga iz New Yorka, Martina Bubera i židovskih studenata amerikanskog sveučilišta u Beyrutu. Slava završena je žalobnom manifestacijom za nedavno preminulog prijatelja sveučilišnog pokreta, nadrabina M a s e a, u Moskvi.

Tel Josef

U nizu opisa naših kolonija, donašamo danas opis velikog naselja Qdud Avoda u kompleksu Nurisa. Početkom 5682. istupio ije iz velikog naselja En Haroda dio članova organizacije Odud Avoda i naselio se nekoliko kilometara istočnije na jednom brežuljku nedaleko izvora Rehanja. U početku bilo ije ovo naselje jedan dio En Haroda. Tehnički razlozi kao udaljenost polja od naselja En Harod, koncctraoija radništva na jednome mjestu i zaposjednuće drugog dijela Nuris-kompleksa, dali su povoda da se osnuje novo naselje. Oba gospodarstva radila su zajedno i jedan vaad vodio je poslove. Početkom 5683. došlo je do ncsporazumaka i opreka izmedju oba gospodarstva. Nabačeno je pitanje, da li da poljoprivredno gospodarstvo ostane dionik i drugih poduzeća organizacije Odud Avoda, koje on ima na drugim kolonijama i gradovima, treba U razlikovah poljoprivredno gospodarstvo od industntjalnih poduzeća i koji su zaposleni kod javnih gradnja. Kao posljedica ove principijelne prepirke podijeljeno je gospodarstvo. U En Harodu ostali su članovi »Kvuca gdola-«, koja je bila za koncentraciju na jednome mjestu; U Tel }osefu, nazvanom tako po Josefu Trumpeldoru, skupišc se članovi Gduda. Keren Kajemet dao je sredstva za isušenjc meč vara i opskrbu vodom a Keren Hajesod dao je sredstva za zgrade, inventar i pogon. Jedan kilometar zapadno od Tel Josefa ima vise od 70 izvora, koji su neprestano veliku obližnju močvaru opskrbljavali vedom. Tako, te je cijeli kraj bio malaričan i nepodesan za kolonizaciju. Voda ovog skupog izvora sada se regulacijom skuplja u jednu veliku cijev i odvodi, pa je time u jedan mah močvara isušena. Sama voda, prije nesreća kraja, sada služi Tel Josefu za piče i pojenje. U 750 m dugoj cijevi voda se sa visine spušta bez upotrebe motorne snage u naselje.

Gospodarstvo u Tet )osd.u slično je gospodarstvu velike kvucc u En Harodu i razlikuje se u tome, što je u neprestanoj vezi sa članovima Gduda u drugim gospodarstvima i {djelima Gduda u gradovima. Izdaci svakog odjela Gduda su dvojaki: izdaci za lokalnu opskrbu i izdaci za općenitu zajedničku opskrbu. Prve snosi svako gospodarstvo za sebe i posebno, dok su izdaci za odgoj djece, pomoć rodjaka, bczposlenost, prekid rada za vrijeme kiše i odijevanje zajednički. Odgovornost za gubitke pojedinih grupa jednaka je za sve članove Gdjuđa. No trajni se gubici jedne grupe ne prizrvavaju pa se ova ka grupa mora razići, li zadnje jedne i pol godine nije kod nijedne grupe Gduda bilo deficita. Odjeli su slijedeći: Kfar Gileadd 70 ljudi u poljoprivredi i 30 kod drugih poslova; Jerusolim 170 i Hajfa 40 ljudi kod gradjevne industrije i javnih radnja Prije odlaska u Tel }osef Gdud je imao 1200 članova, danas broji svega 520 530 drugova. Kao i u En ttarodu uredjene su j u Tet }osefu razne radionice za mjesnu potrebu postojanija, kroijači i 4. d.) Djevojaka ima 40 postotaka od svih članova. One rade izmjenično u svim poslovima poljoprivrednog gospodarstva. Gospodarstvom upravlja odbor od 7 drugova, koji se bira svake godine. Gospodarstvo je mješovito: žitarice i hrana za stoku, mljekarstvo, banane, povrće, duhan, peradarstvo i pčelarstvo. Iz obližnje željezničke stanice Sata šalju se produkti na trg u liajfi. Osim toga naselje nastoji, da stvori doskora šume. Zasadjeno je 477 dunuma eukaliptusa, kazurine i dr. Prošle godine naselje je za utržak od prodane žetve duhana nabavilo strojeve i vodenom snagom dobivaju električnu rasvjetu. U noći, kad u cijelome Emeku vlada neobična tišina u daljini se kao svetionik vidi Tel josef.

Keren Hajesod

Dona samo danas izvadak iz statistike prihoda Koren Hajesoda i to usperedjujući prihode u kvartalima od godine 1922. do 1924. Počinje se 1. oktobra stoga, jer rad za KH obično pc-činje u to doba. Zemlje podijeljene su u to tri grupe i to; Sjedinjene države Sjev. Amerike, sve zemlje Evrope i druge vanevropske zemlje. Interesantno je da Amerika pridonaša konstantna procenat koji u zadnjoj godini iznaša u prosjeku 62.5%. Ako uzmemo sveukupni broj Zidova na svijetu sa 15 milijuna i odbijemo Zidove Rusije i onih zemalja, u kojima do kada Keren Hajesod nije mogao raditi, ostaje nam broj od 11 milijuna Zidova. Prema tome Sjedinjene Države broje jednu trećinu Zidova. Pridonašaju dakle dvostruko, već šio bi odgovarale' njihovom broju. Ta se okolnost ima pripisati njihovoj ekonomskoj jakosti. No nama je poznato, da je do sada Keren Hajesod u Americi obuhvatio tek 10—15% židovskog pučanstva i to u glavnome dio srednjega sialeža. Gledamo li optimistično i uzmemo li u kalkulaciju, da će KH vremenom, naročito kad poslane financijski aparat proširene Jewish Agencv, obuhvatiti barem 50% amerikanskih Zidova, onda moramo računati, da će Sjedinjene Države pridonašati godišnje i jedan milijun livre sterlinga, to znači dvostruka budžet cijonističkc organizacije u ovoj godini. Interesantno je osim toga promatrali u ovoj statistici porast prihoda iz pojedinih zemalja tokom vremena. U narednom broju donijet ćemo statistiku prihoda iz evropskih zemalja napose.

Sjedinjene Države Sjeverne Amerike 1912./3. okt.-dec. jan.-mart april-juni juli-sept. £ 39.428 71.415 88.928 91.939 1923./4. £ 48.766 69.135 78.216 80.741 Druge vanerrepske zemlje. 1922/3. okt.-dec. jan.-mart april-juni juli-sept. £ 10818 18.313 20.220 6.485 1023./4, £ 6.542 22.711 15.464 10.882 Evropa. 1052./I. okt.-occ. jan.-mart april-juni juli-sept. £ 24.010 26.258 34.854 19.070 1923/4. £ 23.200 36.301 27.526 21.147

Specifikacija prihoda Keren llajcsoda n novembru. Keren Hajesod primio je u novembru u gotovom L 36.000. Ova Je svota došla iz svih zemalja, što je znak živog rada za KH. Ovaj je puta Amerika u iskazu sa relativno malom svotom, što se ima pripisati okolnosti, da je velika kampanja započela tek u decembru. Gornji izvještaj o radu za KH ima u ovom Iskazu najbolja ilustraciju.

Izvještaj centrale o radu Keren Hajesoda. U mjesecu decembru oživio je rad za Keren Halesod, jer su se prof. VVeizmamt i Nahum Sokolov mogli posvema posvetiti Keren Hajesođu. Dr. Weizmann započeo je svoje djelovanje oval put« u Palestini, gdje je u pratnji dra. Feiwela sudjelovao svim mitingima l tako započeo kampanju, koja stoji pod vodstvom dra. Helmanna i dra. Mossinsohna. Nakon povratka sudjelovao je đr. VVeizmann kod prvog mitinga Keren Hajesoda u Engleskoj. U novembru preuzeo je vodstvo #ve kampanje u Engleskoj dr. A. Ooidsteln. U Llver-

Primici I Izdaci Keren Hajesoda a oktobra. Primici:

Sveukupni primici Keren Hajesoda đo S). novembra iznašaju L 1,592.480.01.

6

»2 I D O V.

BROJ 1.

1. Keren Hajesod centrala London LE 37.362.03 2. Primici na račun prijašnjih budžeta 1.346.16 3, Višak primitaka od izdataka 35.529.62 LE 74.237.83 Izdaci: 1. Kolonizacija LE 56.2*8.43 2. Školstvo 2.435.22 3. Imigracija 3.457.16 4. Zdravstvo 2.719.87 5. Poljoprivredna pokusna stanica 1.133.63 6. Javne radnje 5.184.01 7. Specijalni izdaci 929.6« 8. Trgovina 1 Industrija 816.03 9. Unrverza i biblioteka 316.61 10. Administracija 957.22 LE 74.237.8«

1. Sjed. Države Sjev. Amerike L 17.619.0$ 2. Poliska 4.333.11 3. Južna Afrika 4.200 4. Engleska 4.000 5. Pojedinci 1.233.0$ 6. Rumunjska 1.083 03 7. Litavska 621.15 8. Argentina »00.9. Cehoslovačka 4*3.15 10. Letavska l'Vi.Ot 11. Jugoslavija 392 9* 12. Braztlija 371.01 13. Tunis 228 11 14. Palestina 200.1$ 15. Švedska •3.0$ 16. Elzas-Lotaringija 68.1» 17. Švicarska 47.14 18. Austrija 47.0$ 19. Hoiandija 45 1$ 20. Danzig »JI 21. Norveška i$l$ 22. Magjarska 13.0T 23. Čile 11 M 24. Ruski bjegunci 11.0* Ukupno L 36.065.94