Židov
držanje britskog mandata, te je uvjerena, da bi bez britanske vlasti nastao kaos u Baletni. Jedna daljnja grupa hoće sjedinjenje Palestine s Egiptom, a hnade 1 takovih koji bi htjeli Palestinu imati pod francuskim mandatom. 1 hrišćani su rascjepkani. Ortodoksna općina, sniva o ruskoj restauraciji i povratku cara. Mnogi opet drže iiajboljim britski mandat. Latinska općina htjela je Palestinu pod francuskim mandatom. Jedan dio Židova zadovoljan je britskim mandatom jer su uvjerenja, da je Velika Britanija jedini mogući protektor Balfourove deklaracije. Drugi opet žele sporazum s arapskim pučanstvom* koji kulminira u podizanju Palestine nezavisne od britskog imperija. L>rugi opet vide spas u komunizmu. Konačno imade Židova, koji uvijek imaju putnicu strane vlasti. Oni stanuju u Palestini ali nisu Palestinci. Sveopća hipotekama banka Palestine ovlaštena je, da izdaje založnice. Palestinska vlada podijelila je sveopćoj Hipotekarnoj Banci (General Mortgagc Bank) pravo, da izdaje založnice. Izdavanjem započet će se lijekom idućeg tjedna, jer se zbog poteškoća, koje su nastale radi novog palestinskog zakonodavstva, izdavanje moralo vječito odlagati. General Mortgagc Bank of Palestine započela je svojom djelatnošću prošle godine. Osnovana je po Keren Hajesodu, koji joj za pokriće troškova kod osnivanja stavio 3000 funti na raspolaganje. Glavnica iznaša 300.000 funti, od toga je već 75.000 uplaćeno. Akcije u vrijednosti od 50.000 funti preuzeo je Jcvvish Colonial Trust, a za 15.000 Keren Hajesod. Osim toga investirao je Keren Hajesod u evu banku još 39.500 funti u obliku hipoteka. Jedan dio ove svote poslužit će, da Keren Hajesod uveća svoj dio, dok će mu si drugi dio povratiti u obliku založnica. Od ovog novca podijeleno je 334 zajmova u iznosu od LE 53.9:7. General Mortgagc Bank, koja je kraj Palestine Electric Company najveća investicija Keren Hajesoda, pokazala se kao osobito dragocijeni instrumenat u akciji, da se omogući izgradnja kuća u Tel Avivu, Haifi i Tiberiasu, te je time mnogo pridonijela üblaženju nezaposlenosti u Palestini Radovi Jewish Labour Cooperat'vc Associationa. Histadrut Haovdim (Jevvish cooperative labour assoclatkm) objelodanila je kratki izvještaj o svojoj najnovijoj d,elatnosti u Palestini. Iz njega donašamo slijedeće podatke: U Jerusolimu izgradila je Histadrut u novoj četvrti Bet Hakerem oko 40 kuća. Kod ovih gradnja našlo je 120 ljudi uposlena. U Talpiotu izvedeno je 7 gradnja. Ove gradnje izvadjalc su kvucot uz pripomoć vanjskih izučenih radnika. Kvucot su od ovih naučili posao, tako da sada sve gradnje sami izvadjaju. Nakon što je u maju popustila građjcvua djelatnost, posvetila je Histadrut svoju pažnju gradnjama cesta, napose u Rometnzi i Antinosu. Najvažnije svoje radove obavlao je Histradrut u Jafi, gdje je uposlio u zadnjim nvesecima oko 700 rađnrka, a novo uvedenim sistemom slojeva uposleno je dapače i 1000. U Sarafenđu obavila je. H ; stadrut jedini rad, što ga je dobila od vlade, bila je to izgradnja jednog nasipa, koji je posao
u roku od četiri mjeseca dovršen s 80 radnika. U Haifi dovršen je nedavno cio niz već započetih radova. Od februara do septembra preuzela je Histradrut radove u vrijednosti od preko 100.003 funti. Histadrul bit će doskora u Palestini protokollsana kao društvo s ograničenim jamstvom pod imenom »The Cooperative Workers Association for Public Works, Buildirg and Industry, Solel Boneh LtdL < Useljivanje orijentalnih Jevreja u Palestinu. Dcnašamo niže broj orijentalnih Jevreja, koji su se od septembra 1922. do septembra 1923. uselili u Palestinu, Ovi brojevi obuhvaćaju samo one imigrante, koji su se preko Zionist Officea u Jerusolimu uselili, no kako ovi iznašaju pretežni dio svih, to pogriješka nije velika. Uselilo se: iz Perzije 348, iz Kurdistana 446, iz Maroka 382, iz Bagdada 162, iz Alepa 175, iz Balkana 177, iz Jemena 102, iz Gcorgijc 57 itd. Napominjemo, da broj useljenika iz orljcnta iznaša 25 po sto broja svih useljenika.
Iz Jugoslavije
ŽIDOVSKI STUDENTI IZ JUGOSLAVIJE U BERLINU. Ođ revolucije 1918. Njemačka se sve više punila stranim Studentima, koje su privlačila tri momenta: poznata uzoritost njemačkih visokih škola i stručnih zavoda; visoki kulturni, osobito umjetnički život i na koncu jeftinoća, uzrokovana devalvacijom njemačke valute. Sve to zajedno dovelo je amo silu stranih Studenata među kojima je dabome najveći dio bio iz onih država, koje bilo u kojemu ođ ova tri momenta zaostajahu za Njemačkom. Zato nas nikako ne čudi, što je i jugoslavenski tok iz Wiena, Cehosiovačke I Francuske skrenuo u Njemačku, a osobito u Berlin, središte znanstvenih I općeniti kulturnih institucija njemačkoga naroda. Među ovim jugoslavenskim Studentima bijaše dakako l srazmjeran broj židovskih Studenata, koji su poput ostalih koiega tražili 1 nalazili na njemačkim školama bolje stručno 1 kulturno obrazovanje, nego što su ga mogli da nađu u Jugo-
slaviji. Dok su jugoslavenski višoškoici u Njemačkoj osnovali »Zadrugu«, da moralno i materijalno pomaže članove, židovski Studenti iz Jugoslavije nijesu stvarali nikakvih posebnih organizacija. Informativne podatke mogli su da dobiju, u starijim institucijama; organizirane materijalne pomoći nije gotovo nikad trebalo, jer su i minimalna sredstva omogućila kakav takav Studij, a za udovoljenje kultumožidovskih potreba i cionističkih zadataka našla su se mnoga njemačko-židovska akademska društva i različne druge Židovske organizacije. Za održ,anje veze dostajao je lični kontakt. Meduto je stanje stranih Studenata postajalo sve gore. Budući da su manje 111 viSe svezani u sklop njemačkoga života, pogodilo je i njih sve jače propadanje njemačkoga naroda. Razrovano gospodarstvo, nazadak duševne kulture pa čak i očito nestajanje najprimitivnije uljuđenosti (osobito prema omraženim tuđincima) to je oznaka njemačkoga života posljednjih godina. No dok su ove nepogode stranci uglavnom morali da dijele s domaćima, bilo je 1 posebnih muka za Izvanjske Studente. Već su otprije svi strani visoškold bili bez akademske ravnopravnosti, isključeni iz svih gospodarskih i najvećega dijela moralnih pogodnosti, naprotiv izvrgnuti sekaturama njemačkih drugova, akademskih i političkih oblasti. Takse su rasle i rasle pa su u ovome semestru dostigle visinu 30—50 dolara, koja je još pred kratko vrijeme bila dovoljna za totalan Studij l život čitavoga semestra. Dok su prije izvanredne takse za strance bile izjednačene izvanrednom jeftinoćom cijeloga -života i paralizirane velikim kulturnim i odgojnim mogućnostima. morala se sadašnja visina taksa dojmiti kao hotomićno otešćavanje i onako vrlo teškoga života, koji je najedamput stigao 1 gdješto mnogostruko prestigao životni minimum sviju država. A to je jasno: nije li tu Studentu osigurano zadovoljenje njegovih primitivnih potreba, ne vrijede mu sve kulturne mogućnosti, koje mu onda nisu dohvatljive. A opet ima osiguran životni minimum, malo će ga u Studiju smetati političke 1 druge internonjemačke trzavice. No ova nesrazmjerna skupoća pa onda 1 politička i općena životna groznlčavost i nesigurnost skionuše najveći dio Studenata, da ostave Njemačku, u kojoj se njihove visoke valute nekim zlobnim i zlokobnim čudom pretvaraju u pfenige, koji ipak nemaju prave kupovne vrijednosti. Naši Studenti se povratiše u Jugoslaviju ili otiđoSe opet u Wien. No opet Imade i židovskih Studenata iz Jugoslavije, kao i ostalih visokoškolaca, koji su nagnati da ostanu u Njemačkoj bilo do konačnoga završetka Studija, ako tih ili takovih škola nema drugdje, bilo do takvoga završetka, koji im daje mogućnost nastavka na drugim školama. Ove je Studente nagnala opisana situacija, da se udruže, ne bi 11 tako olakšali štuđij. StvoHše »Grupu židovskih Studenata iz Jugoslavije u Berlinu« kao člana »Saveza Židovskih AJtademićara Iz Jugoslavije«. Upravu te grupe vode Cvi (Erih) Rothmiiller (Zagreb) i Crust Schaffer (Subotica). Adresa je za dopise Crlch Rothrmlller, Berlin N 24, Oranlenburgerstr. 46-47. Berlinski se židovski Studenti Iz Jugosla-
BROJ 1.
»Ž 1 D O V«
5
POZIV NA PRETPLATU. Slobodni smo da zamolimo sve naše pretplatnike, da obnove pretplatu za ovu godinu. Ujedno moiinio, da nam namire i zaostalu pretplatu za 1933. pa u tu svrhu prilažemo uplatnice čekovnog zavoda. Pošto želimo da izgradimo i proširimo list dužnost je svih sumišljenika, da nas u tom nastojanju podupiru i da nam nadju novih pretplatnika. Pored svih poteškoća, kojima se bore svi židovski listovi, } skupoće, koja neprestano povećava administrativne troškove, odlučni smo ipak da cijena Hsta ostaje i nadalje 60. — dinara da svaka Židovka kuća uzmogne držati naš Ust. Pođjedno molimo sve naše prijatelje, da nam nadju oglase kako bi list financijalno potpuno obezbljedlll i omogućili njegovu izgradnju. Uredništvo i uprava »ŽIDOVA«.