Židov

jedan cent nije bez potrebe izdan, pa su zbog toga sve ove glasine neopravdane. Treasurer, Mr. Hermann Conheim, izvijestio je, da je od jula 1921. db jula 1922. unlšlo 1,635.887.88 Doli, dok je od jula 1922. do jula 1923. unišlo 2,110390.84 Doli. Uvećanje iznašalo je prema tome 30 ’/o, ako ovo uvećanje ustraje, može se za ovu godinu računati sa 3 milijona dolara. Sto se tiče izdataka upozorio je Mr. Conheim, da ili u tolikoj mjeri ne čin? Central Office, koliko lokalni biroi, koji zbog uvećanja djelatnosti ne smiju šuštati pred većim izdacima. Ukupni izdaci iznašali su 368.000 Doli, od toga otpada 84.000 na američki glavni biro, koji je prema tome svoje izdatke spram prošle godine smanjio. Početkom jula imao j« američki K. li. bankovnu rezervu od Dolara 453.875.59, Ova je rezerva mjesečnim prenosima sasvim Iscrpljena, tako da se 1. decembra moglo samo 50.000 dolara doznačiti glavnom birou u London. Dr, Weiz ma nn objasnio je principe, koji ga kod njegove političke djelatnosti vode. Odbio je sve prigovore raznih kritičara, a napose kritike, što se nisu nabavila državna dobra, jer su ova gotovo bez vrijednosti, te što se zemljište kod Bcisana prepustilo Arapima. Radi se o lako malenom komadu zemlje, koja je još i prije pripadala tomu Arapinu, da bi ga se moglo pokriti papirom, što ga ispunjaju odnosne kritike. Dr. Ruppin držao je opširan palestinski referat, dok je Mr. Morris Rothenberg govorio o djelatnosti K. H. U rezoluciji pristalo se uz prindp maasera, akceptovao se palestinski budget, kako ga je primio karlovarskl kongres, izraženo je zadovoljstvo s upravom K. H. Pozvalo se nadalje sve Jevreje, da se sjedine u Keren Hajesodu kao širokoj bazi Izgradnje Palestine. Nakon odulje debate zaključeno je, da se Officers, t. j. vodeći činovnici, ne biraju po Councilu, već po Board of Directors, koji će na ovom zasijedanju Councila biti izabran. Jevrejske radničke organizacije u Americi priredjuju 150.000 dolara drire a korist evrejskih radnika u Palestini. Organizovani jevrejski radnici .Amerike započet će doskora akcijom oko sabiranja iznosa od 150.000 dolara u korist jevr. radnika u Palestini. Tajnik organizacije Max. .Pinc, izjavio je, da će kod ovog drive suTad ivati mnoge prominentne radničke vodje Amerike, tako. da je uspjeh gotovo zajamčen. 80 radničkih vodja Ncw-Yorka pristalo je na jednoj neoficijclnoj konferenciji uz ovaj plan. U oduljem govoru prikazao je Plne kritički položaj jevr. radnika u Palestini, Izjavio je, da je dužnost svih jevr. radnika, da pruže ruku svojoj braći u Palestini, no ne samo prijaznim rezolucijama, već i zbilskom pomoći. »Za mene nije od važnosti, zovete li to cijonizrnom ili ne«, rekao je Pine, »Znadem samo, da jevr. radnici Palestine s pravom očekuju, da će ih američki jevr. radnici potpomoći, već s obzirom na tešku borbu, što je oni tamo vode za svoju egzistenciju, kao i za izgradn u zemlje. Naša je dužnost, da ih pomognemo«.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta.

Izjave egzekutive k odstupa dra. Sdicvejčika. 0 odstupu dra, Solovejčika kao člana cijonistićke egzekutive, daje egzekutiva slijedeću izjavu: Kao razlog svome odstupu navadja g. Solovejčik, da egzekutiva nije udovoljila njegovom zaht'evu, da se smjesta otpusti politički sekretar dr. L. I. Stein. Egzekutiva raspravljala je o ovom zahtjevu dra. Solovejčika na dvije sjednice, te ga je tom prilikom odbila. Samo Je dr. Solovejčik glasovao za svoj prijedlog. Zahtjevu se nije udovol ilo zbog toga, što razlozi prema mišljenju egzekutive ne bi mogH opravdati ovakav korak. Egzekutiva žali postupak dra. Solovejčika, Ođbi a da sc upusti u javnu diskusiju o stvarima, koje sc tiču ove izjave, jer se od naša ju na vladu i na strane korporacije. Egzekutiva predložit će cijelu ovu stvar akcijonom komiteju na ispitan e. Poziv Martlna Bubera na sveučilište u Frankfurt. Dr. Martin Buber dobio je poziv za tumačenje Židovske vjerske znanosti i etike na sveučilište u Frankfurtu. Kako doznajemo ne radi se o profesori Ili lektoratu, več o specifičnoj jednoj uredbi sveučilišta u Frankfurtu. Sveučilište u Franlurtu nema teološkog fakulteta pa su pojedine vjerske zajednice osnovale teološke stolice u formi slobodnih naloga za predavanja za koje im pristoji pravo da predlažu kandidate. Bogoštovna općina u Frankfurtu bila je predložila dr. Nobela, no on je umro dan prije potvrde poziva. Nakon smrti dra. Nobela presentirala je općina u Frankfurtu dra. Martina Rube r a, pa je taj prijedlog po ministarstvu prosvjete potvrdjen. Akcija za Geulat Haarec u Americi. Istodobno s Mcmbership kampanjom započela je cijonistička organizacija Amerike s intenzivnom propagandom za prodaju zeml išta novog vrtnog grada Palestine. Akciju preporuča dr. W ciztnann, koji u svojem statementu kaže: »Svaki novi dunam zemlje, što ga u Erec Izraelu kupuje Jevrcjin, svaka nova kolonija jača našu pozicl'u i dovadja nas našem cilju bliže. Akciju preporučuju još dr. Ruppin. predsjednik američke cijonističke organizacije Louis Lipski, član egzekutive Judge Rosenblatt, direktor palestinskog departmana Rosenbcrg. Važna je još obavi; est Budućnost Palestine fe obezbijedjena. Glavni biro Keren Hajesoda Amerike primio je dopis rabina dra. Josipa S lvermanna, u kojem on opisuje svoje dojmove, što ih je primo na svom putovanju po Palestini. U jednom telegramu iz Jerusolima javlja; »Djela Jcvrcja nadmašila su sva moja očekivanja. Budućnost Palestine je obezbijedjena*. Prva konferencija židovskih učitelja u Poljskoj. Dne 24. decembra održana je prva konferencija židovskih učitelja i učiteljica u Poljskoj. Kod otvorenja konferencije, koja se održala u Varšavi bilo je zastupano 110 učitelja, koji su zastupah 80 škola. Nisu bile zastupane škole koje pripadaju zapadnoj Poljskoj. Ondje Imadu zO3 škola (103 pučkih škola, i 100 zabavišta), zatim 3 potpune gimnazije sa židovskim nastavnim jezikom. Konferencija trajala je nekolikg dana 1 stvorila važne zaključke u nastavnim 1 stalešklm pitanjima.

Ben A vi istupa iz redakcije »Doar Hajoma«, Osnivač i glavni redaktor »Doar Hajomii, Itamar ben Avi, koji sada u New Torku boravi, poslao i« redakciji njujorškog »Mornlag Posta» pismo slijedećeg sadržaja: »Lz razloga, o kojima ovdje nije mjesto • ds raspravljam, obaviestio sam jučer društvo Hasolel o mom odstupu kao glavni redaktor Doar Hajoma i Palestine Weekleya u Jcrusolimu«, čcl'os'ovačka vlada dariva Jevrejsku narodna Biblioteka. Jevrejskom narodnom vijeću u Pragu saopćeno je, da će vlada Čehoslovaćke biblioteke u Jerusolimu darovali veći broj kn iga. Radi se o publikacijama ministarstva vanskih djela i ministarstva za prosvjetu. Četiri židovska tastupnlk* u Sohom. iz Soluna javljaju; Gotovo svi Židovi Soluna ustegnuli su se u znak prosvjeda protiv uveden ja posebnog židovskog izbornog sektora od glasovanja. U židovskom sektoru predano je svega 72 glasa. Grčka je vlada dala u parlamentu solunskim Židovima četiri mjesta pa su židovski zastupnici Isak Alhanati, Jonas Jamnelklcs, Jezua Lajas i Levi. Predstojnlštvo bog. općine dalo je ostavku, jer smatra ustezanje od glasovanja kao krnjenjc svoga autoriteta.

Iz Palestine.

Dogovori Sir Herbert Samoela a kraljem Hoseinom od Hadžasa. Coilonial Office obavijestio je sir H. Samuela službeno o posjeti kralja Huseina u Amani, glavnom gradu Transjordanije. Na osnovu ove obavi,esti pošao je sir H. Samuei u Aman, da tamo dočeka kralja Huseina, Tom će se zgodom povesti razgovor o Panarapskoj Konfederaciji, kako bi se prema englesko-arapskom ugovoru imala osnovati, te o njenom odnošaju spram Palestine. Kako arapski »Nukatan« javlja, slavio je kralj Husein palestinske Arape pred alternativu, da pristanu na priključak Palestine ovome arapskom savezu uz istodobno priznanje Balfonrovc deklaracije, ili da se Palestina isključi iz ovog saveza, te da se stvori arapska konfederacija, u kojoj bi učestvovali Hedžas, Transjordanija i Mezopotamija, U prvom sluča : u dala bi engleska vlada izjavu, da u Palestini ne namjerava uvesti gospodstvo Jevrejsko, već će u Palestini stvoriti domaju za one Jevreje, koji u n;oj namjeravaju obitavati, konformno, kako je to i u bijeloj knjizi engleske vlade iznešeno. Kako se glasa, doći će i Feisul, kralj Mezopotamije u Aman, da se tamo sa svojim ocem kraljem Huseinom dogovori. Arapske vode u Palestini lelegrafira-1» su kralju Huseinu, da ne potpiše ugovor s Engleskom, ako se iz njeg ne briše stavak o priznanju cionističkog režima u Palestini. Rascjep med ju Arapima u Palestini Iz Jeruzolima javlja židovski dopisni ured: »Meraad eh Sherk* tuži se u jednom članku da je u palestinskom pučanstvu zavladalo veliko strančarstvo. Mnogi muharnedancl žele. da se vrate u Tursku. Oni su Arapi po qeziku, a Turci po i*:cu. Drugi opet hoće, da dodju pod vladu Hcdžasa. To su mladi ljudi, koji su služili pod kraljem Feizulom. Jedna treća grupa žeh uz-

»ŽIDOV*

BROJ l