Židov

dijelovima hebrejskog sveučilišta u Jerusolimu. Keren Hajesod doprinio je znatne iznose za budžet obih ovih institucija kao i za budžet sveučilišne biblioteke u Jerusolimu. Drugi problem, što ga stavlja Keren Hajesodu povećana imigracija, je problem gradske kolonizacije i gradjevne djelatnosti. Oradjevna djelatnost u gradovima ne umanjuje samo nedostatak stanova za nove useljenike, već podjedno daje i prilike za rad, odgaja štop izučenih radniika, i omogućuje cijeli niz industrija. Veliko značenje za izobrazbu židovskih radnika u gradjevnoj struci ima rad radničke kooperative Solel Bonea. Keren Hajesod preuzeo je od dioničke glavnice Solel Bonea 8000 funti, te dobiva za to prvenstvene akcije, koje će dobiti 6 °/o od čiste dobiti. Solel Bone obvezuje se, da će prodati svojih akcija u istom iznosu i da će svoje poslovanje u sporazumu s cijonističkom egzekutivom postaviti na zdrav ekonomski temelj. Od velike Je važnosti za gradjevnu djelatnost i podjeljivanje zajmova. Keren Hajesod redovito je u zadnjih mjeseca doznačio General Mortgage Bank of Palestine iznose do visine od 52.849 funti. Isto je taiko Keren Hajiesod .preuzeo za 2000 funti prvenstvene akcije obrtničke banke, te će sa 6% učestvovati na čistoj dobiti. Obrtnička se banka obvezuje, da će prodati svojih akcija u istoj visini i da će svoj rad ograničiti na podijeljivanje zajmova uz osiguranje robom, č'ja vrijednost mora da je dva puta tako velika kao podijeljeni zajam. Poznato je, da Keren Hajesod učestvuje i na dioničkoj glavnici Ruthenbergova društva za elektrifikaciju i na Palestine Developement Company. U mjesecu novembru doznačio je Keren Hajesod PLDG-u 7000 funti. Živa gradjevna djelatnost i kultura duhana sretno je riješila pitanje zaposlivanja radnika i imigracije. U samom se Tel Avivu mjesečno gradi prosječno 100 kuća. pa je tvornica Silikat-cigalja odlu-

čila, da poveća radne sile i da tako podvostruči svojlu produkciju. U Tel Avivu treba kvalificiranih obrtnika, koji bi našli dobru zaradu. Pored gradjevne djelatnosti daje sadjenje duhana posla velikom broju radnika. Žetva je dovršena i sad će započeti radovi sa otpremom dlufiana. Postojala je bojazan, da će u medjuvrijeme od žetve do otpreme duhana nastati nezaposlenost ali se uslijed povećanih prihoda Keren Hajesoda ne osjeća ta nezaposlenost. Naprotiv moralo je 700 halucim iz Evrope doći u Erec Jisrael. Razvitak industrije duhana u samoj zemlji moći će i u budućnosti apsorbirati sve veći broj židovskih radnika. Djelovanjem imigracijonoga i radnoga departementa omogućeno je, da se iz sredstava Keren Hajesoda stvori bolja skrb za imigrante i sigurnije posredovanje za rad. Nove kuće za imigrante u Jati i Hajfi, koje su uz znatne troškove podignute, vlasništvo su Keren Hajesoda. Ove nove kuće ne samo da su uslijed svojeg povoljnijeg položaja i sanitarnih uredaba mnogo podesnije no prijašnja konačišta, već znače i znatnu uštedu, jer Keren Hajesod ne treba da plaća skupu stanarinu. Radni departement izdaje stalno znatne zajmove za provedenje javnih radova, koji omogućuju, da se uposli veći broj radnika. Tako su u posljednjla dva mjeseca podijeljeni ovi zajmovi: 700 funti za gradnju ceste u novoj četvrti Rehavia kod Jerusolima, koja će stajati 1400 funti, 700 funti za uredjaj radničkog sanatorija u Moći, 2000 funti za gradnje u rumunjskoj ahuzi »Sir Herbert SamueP na Karmelu, 2000 funti za Hapoel Hamizrahi, 2000 funti za uspostavu veze izmedju cesta pojedinih kolonija u Donjoj Galileji, 500 funti za obrtničku zadrugu, 2000 funti kao predujam Solel Boneu za razne radove. To je samo jedan dio zajmova, koji su dani iz sredstava Keren Hajesoda u mjesecima septembru i oktobru za'provedenje javnih radova. K tome dolazi još jedan veliki niz manjih zajmova, što ih je imigracijom departement podijelio novim imigrantima, da bi im omogućio naseljenje, kao i zajmove, što ih daje departement za trgovinu i obrt raznim većim i manjim industrijalnim poduzećima i obrtnicima. Tako ispunjava Keren Hajesod ulogu nacionalnog kreditnog zavoda, jedine banke, koja naravno ne može uvijek gledati samo na bonitet zajlmoprimca, jer ima da podjedno bdije nad nacijonalnim interesima useljivanja i nabave rada. Konstruktivna pomoć u interesu obnovnoga djela mora da je njegova lozinka. Spomenuti treba jedan pokušaj, koji je započet u februaru i martu 1924. iz sredstava Keren Hajesoda i koji je dosad dobro uspio. Radi se o teškome problemu, s ikojim se već nekoliko puta počelo, naime da se židovski radnici zaposluju u starim kolonijama, gdje su do sad bile zaposlene jeftinije arapske sile. Ovaj put pravljen je pokušaj s kđntraktom grupa. Velika kooperativa od kojih 200 ljudi preuzela je kontraktualni rad u vinogradima Petah Tikve. Dobila je od Keren Hajesoda za svoju opremu i stanove, kao i za zakup jednog dijela zemljišta i nužnoga inventara oveći zajam. Ova grupa narasla je već na 250 i prema njihovu uzoru stvorit će se nove grupe. Tako je

nastala u Rehobotu grupa »Dror«, koja broji 100 članova. Ove grupe grade pomoću zajma Keren Hajesoda staje, nabavili su mazge i kola, pa su u stanju, da sebi transportnom službom izmedju kolonija stvore nuzzarade. Uzgred spominjemo, da Keren Hajesod uzdržava vanredno važne poljoprivredne stanice, Hadasa organizaciju i njezin sanitetski rad, a isto tako doprinaša znatan dio k budžetu radničkih okružnih blagajna i kulturnoj sekciji radničke organizacije. Najveća je ipak stavka u budžetu Keren Hajesoda poljoprivredna kolonizacija. Novi budžet za ovu godinu ustanovljen je nakon duge diskusije i vijećanja s ekonomskim vijećem i zastupnicima kolonista. Prije ovih vijećanja jedna je komisija proučila to pitanje, posjetila sve kolonije i ispitivala, koji su krediti nužni, da se kolonije stave na zdravu ekonomsku bazu i da postanu sasvim samostalne. Pošto budžet nije dosta velik, da se ovaj minimum daje u jednoj godini, odlučeno je, da se ta svota namakne za tri godine i da se u prvoj godini konsolidiraju kvucot Daganja Bet i Geva, te mošve ovdim Nahalal i Kfar Jeheskiel. Ukupna svota, koju iziskuje ovogodišnji budžet, iznaša za kolonijie oko 100.500 funti, k tome dolaze još 24.545 funti za pojedinačnu kolonizaciju, izobrazbu halucim, instruktori itd. Od ove svote od 100.000 funti otpadaju 20.000 funti za gradnju staja i drugih zgrada, 7000 funti na barake i druge drvene zgrade, 5000 L za nabavu tegleće marve, 16.000 L za kravemuzare, 10.000 L za strojeve i alat, 27.500 L za hranu, 3000 L za sjeme itd. Iz toga vidimo, da se sredstva Keren Hajesoda upotrebljavaju u konstruktivne svrhe. Broj definitivnih naseobina i kolonija, čiji budžet isključivo namiruje Keren Hajesod, iznaša 36, a od njih su 16 mošve ovdim i individualne naseobine, 3 veće i 15 manje kvucot. K 1 tome dolazi još jedan niz naseobina, kojima Keren Hajesod daje prigodice jedan doprinos, ili kojima samo djelomice pokriva budižet. Prema službenoj statistici poljoprivrednog odjela cijonističke Egzekutive postojalo je u aprilu 1924. u svemu 43 naseobina i grupa, za čije je uzdržavanje potpuno ili djelomično odgovoran Keren Hajesod. Od ovih su naseobina 17 u Judeji, 6 u Samariji, 14 u Emek Jesreelu, 6 u Donjoj Galileji s pučanstvom od 3000 duša na 60.000 dunama obradjtenoga zemljišta, koje je pretežitim dijelom vlasništvo Keren Kajemet Lejisraela. Kao što smo već spomenuli, uspjelo je i u ovoj jeseni, da se stave odmah na početku rada na raspolaganje nužne svote, da se mogu obaviti kupnje i građjevni radovi, bez kojtih nije moguć uspješan i poljoprivredni rad. Uspjelo je još prije porasta cijena osigurati potrebu na hrani i sjeme, pa se time uštedilo Pravovremeno kupljena tegleća marva omogućila je kolonistima da pravovremeno oru i siju. Od kupljenih krava dobili su Nahalal i Kfar Jeheskiel 90. Staje i betonske zgrade sagradjene su prema nacrtima arhitekta Riharda Kaufmanna, a izvadja ih Solel Bone. Tako su sad stvoreni svi uvjeti za uspješan poljoprivredni rad. Ođ budžeta od 125.000 funti utrošeno je u oktobru 57.000 funti. Naravno da Keren

Sve se umirilo i haharn čita nešto sa nekog papira u karaitskom jeziku. Hrišćaui i Židovi, koji ne razumiju ni riječi karaitski, polagano šapuću. Čudni svadbeni običaji čine im se smiješnima. Molitve i čitanja dugo traju i umaraju. »Sto se to čita? upita jedan Židov staroga Karaitu. To je kao u vas Ketuba (ženidbeni ugovor)<s odvrati ovaj. Jedan Karaita pruži hahamu pehar vina. Haharn hebrejski čita »berahot« i kao odjek starih dana zvuče nam riječi: »vejs- beare Jehuda uvehucot Jerušalajim kol šimha vekol sason«. Haharn, položivši ruke nad mladenciina, blagoslovi ih. Tad uzme prsten, metne ga na prst nevjesti, a mladoženja govori ženitbenu formulu: »Hare at mekudešet 1i...« Mladenci piju vino i ceremonija je završeni. >Mazal tov« viče se sa svih strana. Sve se gura prema izlazu. Karaiti prate mladi par do njihove kuće. Tamo je svadbena gozba i zabava traje do rane zore...

BROJ 4.

>2 I D O V«

3