Židov
Kad smo stigli u Palestinu, dočekali su nas obredi židovske žandarmerije, šomrim i brojni koloniste. Vlak je stao na otvorenoj pruzi. Ne mogu da opišem taj prizor. Kad se vlak približio, intonirala je glazba židovsku himnu i iz hiljadu grla orio se pjev slobode, kao pozdrav brači iz galute. Mi smo svi izašli i oči nam se napuniše suzama milja i radosti. Nakon svečanih pozdravnih govora krenuo je vlak. a šomrim na svojim arapskim konjima lelili kao za okladu usporedo s vlakom. Treba vidjeti te mlade momke, koji uspravno, s puškom oko ramena šjedć u sedlu i lete po palestinskoj ravnici, živi primjeri mlade naše snage. Naš cilj bio je Tel Aviv. Na putu vlak je stao na svakoj i najmanjoj stanici, jer je svagdje narod ostavio rad i pohrlio da nas pozdravi. Tel Aviv me je zadivio. Nisam nikad mislio, da je to zaista moguće, da se tako reći preko noći može jedan moderan grad sagraditi i to od Zidova sagraditi. A grad se još uvijek razvija i biti će sigurno najljepši u Palestini. Iz Tel Aviva, gdje smo razgledali jevrejsku gimnaziju, tvornicu »Silikata«, električnu centralu i sva druga industrijska poduzeća, pošli smo automobilima u kolonije. Ne mogu reći, što mi se više dopalo. Svagdje smo toliko vidjeli, da vam nisam u stanju sve pričati. Naravno da nas je najviše interesirao rad. Došli smo u nekoje kolonije, kao Kirjat Anavim, koje nisu znale, da ćemo doći i zatekli smo sve koloniste na polju. Treba ih vidjeti, pri redu. kako se bore sa zemljom, da kamenito zemljište pretvore u plodni kraj. U razgovoru s pojedincima doznali smo, da su većina tih zemljoradnika akademsko graduiranj ljudi, koji napustiše svoje položaje, da u Palestini rade kao obični radnici. Svi su sretni i zadovoljni i ponosni na svoj rad, te očekuju od svoje braće u galuti, da podupiru djelo obnove. Naročito je nas djelovala Hajfa, buduća tuka Palestine i centar etfporta i importa. Divili smo se ondašnjem židovskom tehnikumu, gdje smo vidjeli učenike pri radu. Pored mnogih drugih mjesta kao Tiberijas sa svojim vrelima i kupalištima, mrtvo more, te uzorne židovske kolonije, koje izdaleka već možete razlikovati od arapskih, posjetili smo i Jeruzolim. Stari slikoviti grad, koji se takodjer obnavlja pod utjecajem židovskoga rada. jedna cijela nova četvrt grada izgradjena je. Naravno da smo cijeli grad razgledali a naročito umjetno-obrtničku školu Bezalel.
Htio bih još jedno istaknuti: Mnogo se u Evropi govori i piše o odnošaju Arapa i Židova i o protivštini izmedju ova dva naroda. Gdjegod sam bio, vidio sam svagdje da Židovi žive u najvećoj slozi s arapskim svojim susjedima. Arapi uvidjaju, koliko će koristi crpsti od židovske kolonizacije. Kad smo se vratili u Kairu, dočekao nas je na palestinskoj granici odred skauta plavo-btjelom zastavom. Jedan iz grupe pozdravio je nas, koji smo imali sreću, da svojim očima vidimo zemlju otaca, koja se obnavlja i molio nas, da pričamo svagdje ono, što smo vidjeli. Bio je vrlo ganutljiv momenat i mnogi su zaplakali od veselja, kao i češće za vrijeme našega puta u Palestinu, kad su se svi zakleti, da će vazda raditi na podupiranju ovog velebnog djela. Teško je opisati dojam ovakovog puta. Znam tek jedno, da nikad u svome životu ne ću zaboraviti laj put. Dužnost je svakoga Zidova, da svim silama podupire ovo djelo izgradnje Palestine, koje se pred našim očima stvara na čast i ponos židovstva. Židovsko Akademsko Potporno Društvo u Zagrebu priredjuje 10. februara o, g. svoj Sjajni ples u svim prostorijama Music-Halla, Pozivi će se odaslati slijedeći tjedan. Reklamacija poziva, pretprodaja karata i rezerviranje loža I stolova dne 7,, 8., 9. i 10, u Grand Hotelu. Iz Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja. Većina referenata stigla ie iz svojih ferijalnih obitavališta, te ie započelo redovito funkcioniranje R. O. Pozivlju se sva udruženja, da smjesta pošalju putem pešt. čeka 10^-ni prinos Hanuka svečanosti za saveznu blagajnu. Isto tako imade se u najkraćem roku namiriti članarina za I. polugodište. Udruženja koja su primila pristupnice, a nisu ih još povratila, neka ih u najkraćem roku pošalju ispunjene R. 0.-u. Ona pak, koja još nisu primila pristupnice, neka smjesta jave koliko da im se šalju. Povodom zaključaka S. V, u Brodu obratit će se svaki referent cirkularnim pismom na udruženja. Izraeiitska bogoslovna općina u Zagrebu upozoruje izbornike, da su im izjborne legitimacije za izbor, raspisan za dan 27. siječnja 1924. poštom priposlane.
Ne bi li kop izbornik ma e kojega razloga legitimaciju primio, n-ožc josi« u nedjelju pri c podne podignuti u općinskoj pisarni duplikat.
NAŠIM PRETPLATNICIMA! Velik dio pretplatnika nije još podmirio svoju pretplatu za godinu 1923., pa molimo sve, da to smjesta učine, jer list imade velikih materijalnih obveza, kojima mora da udovolji. Podjedno molimo, da svaki sumišljenik obnovi pretplatu za ovu godinu, da ne nastane prekid u otpravku lista. Uprava »ŽIDOVA«.
Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda IKeren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju
ktfraft ka dopita: Zagreb. Ihea M. Ili lIL Drodrtao tvOcsk od f do 12 tat) prije pakta« I od t da anti potUjo podao. Norme te iai|a na flnrtrttaa otkoapton i afenjoioii banku d. ft ZtCtah, ta rtftta 1 R P. t aauakoa arrita
Svrha ]« židovskog nar«*)" K <*nđa da u Palestini kupuje i stiče meni UK) c M»-*«tatl ncotndjlvini imetkom židovskoga Zid. aarodni iond utemeljen ie na V. »100 kongresa god. 1901. i posjeduje več oko 30 mlH!m» franaka. Prihodi neprestano rastu, a Iznosili sa sad. 1920. oko 9 i pol milijuna iranaka.
Iskaz darova broj 1. od 1. do 23. januara 1924.
OPĆI DAROVI Blkad: Rudolf Rechnitzer 40. Rim«: Oskar Heršković za sretao ozdravljenje majke 100.Vinkovci: Za barjačiće sakupljeno 200.—, Stavke Kaufer 25.—, Izidor Hercog 30.—, Sidi Zilzer 20.—, gdja Hamburger 15.—. Margit Borovič 10.gdja Kohn 10.— 310.
Zagreb: Oskar Rendeli 40.—, Bela Grunwald 10.—, Mavro Frciberger 33. 83. Din. 533. IKRABICE. Karlovac: S. Weinbčrger 40. Koprivnica: Šandor Singer 70. Senta: 1027.75
Dubrovnik; Herman Griinwald 55.75, Parđo Mauro 20.—, Albert Finci 5.—, Elias Pinto i drug 20.—, Bencijon Hajon 71.50, Tercra Tolentino 11.—, Koen i Altarac 11,—, Jakov Montiljo 11.—, Herman Rciss 27. 232.25 Roma; Lang Johana 36.—, S. Ha-duška 25.—, Em. Klopfer 5,50, Filip Wach»berger 25.—, S. Reich 40.—, J. Hcriković 10.—, J. Popper 40*—,
10
»Ž I D O V«
BROJ 4,
GISELLA RECHNITZER JOSIP RECHNITZER zaručeni Zagreb, januar 1924.
Društvena ekskursija u Palestina. Osnovalo se društvo Oradea Marcn (Grosswarđein, Dadcreh, Biron de Transporturi Oradca-Marc Piata Unirii 16) u svrhu, da u proljeće priredi jedan zajednički društveni izlet u Palestinu. Izlet će biti u proljeću 1924. godine. Društvo će opskrbiti putnike sa potrebnim informacijama i ritualnim živežnim namirnicama kao na brodu tako i u Palestini (Pod vodstvom glavnog rabinera oradea mare ortodoksne izraelitičke crkvene općine gosp. Benjamina Fuchs). Pravac puta: Conslanca, Cailgrad, Hajfa, Emek Jisracl, kolonije, Jordan, Mrtvo more, Jeruzalim, Tel Aviv, Jafa i okolišne kolonije. Interesenti za ovaj izlet, neka zahtijevaju prospekt kod g, Emsta Rosenzweiga. Subotica, Segcđinski vinograd br. 162.