Židov

Karlovac 34 700 Koprivnica (djelom, obračun) 60 1.220 Kostajnica 7 200 Križevci 14 165 Ludbreg 10 150 Mitro v i c a 32 405 Mitrovica Kos. 9 Mostar 9 Našice 20 605 Niš 30 450 H»va GradiSka 20 495 Novi Sad 253 9.385 Ogulin 14 210 Pakrac-Llpik (d'jel. obračun) 7 80 Pančevo 20 410 Požega 92 3.350 Prijedor 19 525 Priština 30 450 Rogatica 10 45 Ruma 22 315 Sanski Most 20 290 Sarajevo (obračun nije stigao Senta 68 1810 Sisak 30 490 Skopje 150 1.000 Slatina 15 165 Sombor 50 130 Split 60 150 Stari Bečej 9 125 Sub Ptica -—" 86 Sabac 18 390 Travnik 28 220 Tuzla 60 315 Varaždin 27 810 Veliki Bečkerek 100 1.600 Vinkovci 81 2.040 Virovitica 3 Visoko 20 285 Vršac . 20 Vukovar •' 161 1.845 Zemun 65 1.770 Zenica . 70 695 Zvorni'k Zavidovič 34 330 Zagreb (djelomični obračun) 760 20.250 Izbori za Savezno Viječe. Do sad stigli su S. C. J. rezultati o obavljenim izborima iz ovih mjesta, te su zabrani kao delegati: Banjaluka: Emst Bramer. Beograd; Vrhovni rabin. đr. Isak ASkalaj; Igniat šlang, rabin; dr, David Alkalai, advokat: dr. Fridrih Pops, aidvokat; Žak B. Jonatan; Kalman Lebl; dr Salamon Alkalai, lekar; dr. Đukič Pijade, lekar; David M. Asriel. hržinjer; Sitna Leovič, trgovac; Avram M. Koen: gdja Bojana Anaf; Samuilo de Majo; Maks Koen; David A. Alkalaj; Avram A. Baruti; Žak I. Frid. Zamjenici: Žak Davičo: Marko Stajner; Josi Dajč; Avram Asriel; Avram D. Levi. Brod na Savi: Hugo Mahler. trgovac. Koprivnica: Milan Reicli. No visa d: gdja Emil Vig, Mathias L6wy, Simon Fckstein. Marko Neumann, Oskar Neumann. Zamjenici: Oskar Mero. Rudolf Miille r. Osijek: inž. Ljudevit Freundlich. dr. Žiga Bauer, Sarajevo. Zamjenici: Bela Friedinann, Ftlrks Bergen Panie vp; Franz Tausz. Požega: rabin dr. Pinkas Keller, Hugo Adler. S a n s k i-i Most: Mibael Levi. Sarajevo. Sarajevo: Albert tH. M. Altarac, Avram Altarac, nastavnik, Jakica Baruh, dr. Kalini Baruh, Pepi Baruh, dr. Jacques Confino, Albert Eieazar, Avram Finci, Haim Finci, Viktor Finci, dr. Salamon Kabiljo, ci-r. Vita Kajon, Albert Koen, Albert M. Papo. Eiias 1. Perera, dr. Braco Poliokan. Dartko M. Salom, Hadži Mošo Danon. Zamjenici: Diamanti Salom. Rahela Diainanti Salom. Salamon Salom, dr. Izidor Levf. Sabac; Josef Finci. Tuzla: Silvio Papo. Zamjenik: inž. Oskar Grof. Vinkovci: Viiko Ornstein. Vukovar: Robert Đaum, Vladimir Kraus. Zagreb; dr. Hugo Kon, odvjetnik, dr. Beno Stein, liječnik, Law Stern. bankovni ravnatelj, dr. Moteiie Margel, rabiti, Aleksandar Silberschein, zubar, dr. Žiga Neumann,

Ernest Fiirst, tvornicar, Eugen Beri, trgovac, Hans Hochstnger, činovnik. Joei Rosenfoerger, pravnik, Mošo Sohvveiger, pravnik, inž. Hugo Zaloscer, Hed-cra Moise Montilia, Sarajevo, ini. Oskar Grof, Sarajevo, Silvio Papo, Sarajevo. Zemun: Morlc Sasson. Zamjenik; Žiga Sernnic. Zenica: dr. Adolf Benau, liječnik, Sarajevo. ISKAZ PRINOSA ZA HALUCKU FARMO«. Mjesto Dinara Zagreb (akcija se nastavlja) 212.272.50 Osijek 66.678.0 Brod na Savi 54.318. Sarajevo 46.665. Vinkovci 28.172.25 Bjelovar 22.505. Vukovar 21.450. Novi Sad 20.000 Daruvar 14.800. Bjelina 13.533. Požega 13.150.75 Tuzla 14.677 Zenta 10.000. Beograd 6.000. Bečkerek 5.750.—,. Brčko 5.400. Banja Luka 4.595. St. Bečej 2.500. —, Kikinda 2.000.—’ Bar-Oiora, Wien 1.800. Ostala mjesta u manjom iznosima 11.510. Obaveza dr. Grossmanma na S. Vj. 186.000. Pošto se akcija imade da završi umoljavaju sc sva mjesta, da čim prije pošalju novac u Zagreb i ujedno točan popis sviju darovatelja. Odlazak babica u Palestinu. Dne 11. o. mi. otputovali su u Palestinu 6 lialucim iz Zagreba i to; Al'tarac, Hasan, Gmisnder. Menđel, Herzberg i Z'isuer. Nakon dugog čekanja uspjelo fm je ipak da dobiju potrebne certifikate, te su potporom S. C. J. pošli u Erec Jisracl da učestvuju na djelu izgradnje narodne domovine. Konferencija cijonista Južne Srbije u Skuplju. One 31. maja održana je u Skoplju konferencija cijonista Južne Srbije, kojoj su pribivali izaslanici iz Skoplja, Bitoija, Prištine, Kosovske Mitrovice i Štipa. Predsjednik »Bne Israela« (Skoplje) Kov o pozdravio je delegate, želeći im uspješan rad, te je naročito naglasio, da i ako je ovaj skup čisto sefarđijski, da se to nema smatrati kao neki separatizam, jer ćemo se mi najenergičnije zalagati protiv ma kakve podvojenosti. Njegov je govor naišao na opće odobravanje. Iza toga istakao je haver Behar važnost ove konferencije po cijonistički pokret u Jugoslaviji, te pročitao stigle pozdrave. Nakon verificiranja mandata iz pojedinih mjesta uslijedio je izvještaj delegata o radu i položaju pojedinih društava u raznim mjestima. Medju ovim valja istaći izvještaj iz Bitoija. Društvo -A tebi ja« postiglo je pored velikih teškoća lijepe uspjehe. Bitoij ie varoš porušena, a stanovništvo većinom siromašno, ali za to ipak pokret napreduje, pa se osobito u tom mjestu javljaju mnogi emigranti za Erec Jisrael. Iz ostalih referata moglo se vidjeti, da pojedina društva slabo rade, ali da če, kad dobiju s polja moralne pomoći, razviti življi rad. Poslije toga konferencija odlučuje da haver Behar održi javnu konferenciju o temi: »Jevreji u prošlosti i u budućnosti’«. Pred mnogobrojnim slušateljstvom razvio je Behar svoju temu. počevši od ’zlaska Jevreja iz Palestine. Govornik opisao je sve etape, kroz koje je jevrejski narod prolazio. Govorio je o zlatnom dobu u Španiji, zatim o progonima i iseljivanju iz Špan i je. Jevreji se stabiliziraju poglavito na orijeirtu pod turskim imperijem. Živeći u slabo kultiviranim prilikama nisu mogli da razviju ideju cijonizma. Pozdravlja konferenciju s nadom, da će ovaj prvi korak k ujedinjenju uspjeti i donijeti koristi. Na večrr priredila je mjesna cijonistička organizacija delegatima komers. Dne 1. juna nastavljena je diskusija te je stvoren cijeli niz zaključaka i protest protiv pogroma makedonstvujušćih banda naročito u Bugarskoj. Na koncu izabrana je uprava: predsjednik Moša Mašijah, potpredsjednik Adler Gamlicl, sekretar Hason Aron, kulturni referent Josip Behar, povjerenik Nacijonalncg Fonda Albert Kovo, blagajnik Žak Malah, član Jakob Talvi. PROTEST organizacije cijonističkih društava Južne Srbije O zverstvima, koja čine makedonstvufući, mnogo se pisalo u jugoslavenskoj štampi. Metoda bom-

be i kame, mača i ognja, nameta a revolvera izgleda jedva shvatljiva ćovečanstvu XX. yeka. Fa ipak je na ova] način stanovništvo Južne Srbije sve do poslednjih dana izlagano svakovrsnom nasilju. Ono je najzad prinudjeno da se samo organizme u udruženja proti ovih bandita radi zaštite života i imovine. Jedno to, a drugo koraci jugoslavenske vlade u Sofiji učinili su. da u velikoj meri presuše obilati izvori za izdržavanje, koje je ova grupa imala od terorisanja našega življa na jugu. Kad je lišena te mogućnosti banda inakedonstvujući'h udvaja svoj teror u samoj Bugarskoj. U sred bela dana i u centru Sofije ginu ljudi, koji ne polože razrezani namet od strane revolucionarnog komiteta. Ovo naročito važi za bogatije Mojsijevce. Jedna od poslednjih žrtava bio je prema pisanju »Politike« od I. o. mjL, bankar Alfred Eškenazi sa svojim sinčićem! Izrešetan je revolverskim mecima zato, što je verovao u zaštitu državnih zakona od povlaštenih zlikovaca, te nije položio sumu, koja mu je tražena. A kraj njega je palo i jedno nevino dete, da još jednom pred kulturnim svetom pokaže zvesrtvo po zlu poznate bande makedonstvujušćih. Sakupljeni na današnjoj sednici, mi protestvujenio protivu ovog varvarstva u ime civilizacije i mojsijevske solidarnost. Molimo Vas da podignete svoj glas pred stranim svetom kako bi se prestalo u Bugarskoj sa uništavanjem naše braće. Nadamo se, da ni vlada ne će prenebregnuti svoju dužnost, a da ne skrene pažnju odgovornoj vladi susedne kraljevine, kako se ovim metodama njena narodnost isključuje iz opšte zajednice celoga sveta. Rezolucije; Konferencija održala u lokalu cionističke omladine »Bne Jsrael« 31. maja i 1. juna tek. .god. u prisustvu delegata Južne Srbije: Skoplia. Bitolja. Prištine, Kosovske Mitrovice i Štipa, posle verifikacije mandata, saslušala je stanje pojedinih cijonističkih društava u Južnoj Srbiji i pošto je uvidela potrebu za stvaranjem jedne organizacije u kojoj br sva društva cijon. J. S. ušla: 1. Pozdravlja sve one, koji su konferenciji Iskazali svoje simpatije i želje na uspešan rad i to: Savezu Cijonsta Jugoslavije, Zagreb; »Jevrejskom Životu«, Sarajevo; nadrabineru g. Djaenu, Bitolj; Jevrejskoj opštiui, Bitolj: Cijonistima u Nišu, Novi Pazar; »Atehiva«, Bitolj; Mikve Israel, St lp: Ješa Kovo, Leskovac. 2. Konstatuje sa žaljenjem, da se ovdašnje jevrejske korporacije kao i opština nisu odazvali onom pozivu, kojoj se konferencija nadala. 3. Uviđjajući neophodnu potrebu da se pokret cijonista učvrsti, jednoglasno je rešila. da se stvori jedna organizacija pod imenom »Organizacije cijonista Južne Srbije (Distrikt)«, a koja bi bila jedna od podružnica Saveza Cijonista Jugoslavije, sa sedištem u Skopiju. Organizaciji su sadi prišli: Skopiie, Bitolj, Priština, Novi Pazar, Kosovska Mitrovica, Štip. 4. Tražiti od S. C. J. da organizaciju prizna. 5. Odredjuje se budlžet za tekuću godinu sa Din. 20.000 i to: Kancelariski materija: i pošt. troškovi 5.000. sekretarijat 7.200. delegati za propagandu po Juž. Srbiji 4000. vanredni troškovi 3.800. Ukupno 20.000. Participacija troškova odredjena je na sledeći način: Skopije sa 30%. Bitolj sa 30% Štip sa 15%, Priština sa 712%, Kosovska Mitrovica sa 2%. Novi Pazar sa 5%. Zaostatak od) 10% uzelo bi se iz prinosa Saveza Cijonista Jugoslavije. Toga radi odlučeno je da se zatraži od Saveznog Vijeća. da nam se odobri 50% od prinosa Saveznih pošto našom formacijom olakšamo ne samo posao, već i troškove Saveza Cijonista Jugosiavje. 6. Imajući u vidu što veću agitaciju u korist naše cijonističke ideje, odlučeno je, da izvršni odbor spremi teren i kad bude našao pogodan momenat da zatraži od sviju filijala i to broj suradnika kao broj pretplatnika, da bi se najžad uvidjela je li moguće list uzdržati. 7. Da bi organizacija pristupila odmah radu, odlučeno je. da sve filijale polože organizaciji 10% od nametnute im sume. 8. Kako se u Bitolju oseća jak pokret za seobu u Palestinu odlučeno je da se Saveznom Vijeću inspirira, da Južna Srbija pošlje svoga delegata na Svjetski Kongres cijonista, u kojem bi se učinio prvi korak na osnivanje jedne kolonije Južne Srbije. 9. Tražiti od 1 Saveznog Vijeća izmenu pojedinih tačaka u statutma (pitanje šekalima).

6

>Ž 1 D O V

&ROJ 25.