Židov

Iz Palestine

Palestinski zastupnici na internacijonalooin kongresu. Na internacionalnom kongresu, koji sada u Beču zasijeda, prisutna su i dva židovska poslanika iz Palestine. O palestinskom radničkom pokretu referirao je Dow Hos. Palestinski radnički savezi imaju zasada kojih 20000 članova. Usljed velike židovske imigradije, ovi sve više jačaju. U tim savezima ima i Arapa, naročito transportnih radnika, te željezničkih namještenika. On se nada, da će engleska radnička vlada uspostaviti u Palestini bar minimum mjera, kojim bi mogla zaštititi radništvo. Ovo ima da bude jedan od zahtjeva kongresa. Židovski radnički pokret u Palestini, ima postati veza s ostalim azijskim radništvom. Drugi Je palestinski -izaslanik, Swedlow, govorio na hebrejskom jeziku, te ie ova} govor, kojeg je Dow Hos preveo na engleski, primljen sa velikim interesom. Opozicija protiv Palestinsko-Arapskog kongresa. Zbog poteškoće, što ih pravi opozicija, odgodjen je Palestinko-Arapski kongres od 15. juna u Jerusolim na 20. Juna. Kako I. T. A. javlja. Palestinsko je nacionalna partija, koja je prije obećala, da će kongresu prisustvovati, odlučila da ga ne priznaje, jer da je to partajski kongres, sazvan od Palestinsko-Atapske egsekutive. Ona će n isto vrijeme održati vlastiti kongres. Palestmsko-arapska seljačka partija je takodjer sazvala kongres i na taj je pozvala nacijonatou partiju. Umjesto jednog, držat će dakle Arapi tri kongresa. Nova radnička stranka za mir sa Židovima. Kako I. T. A. javlja, osnovala se u Hebronskom distriktu nova arapska seljačka strank, koja imade slijedi program: Priznaje engleski mandat nad Palestinom, pristaje ue zajedničku saradnju s vladom, politiku mira i prijateljstvo sa Židovima i svim drugim narodima u Palestini. Organizatori te nove partije izjavljuju, da dm je glavna svrha osigurati uslove za mir i poredak u Palestini, kako bi narodu bilo moguće, da koncentrira svu svoju energiju za napredak poljoprivrede i općenitog blagostanja zemlje. Za ostvarenje toga program- hoće stranca đa od vlade traži sigurnosne mjere za zaštitu palestinskih produkata i smanjenje porez te da uznastoji oko gospodarskog napretka zemlje. Stranka želi, da se osnujje novo viječe za donošenje zakona u kojem bi bili zastupani arapski zastupnici. Novo jerusalimsko predgradje »Rehawia«. Na zemljištima KKL i PUDC osnovaće se zapadno od Jerusalima u blizini bezaleliske umjetničke škole novo jerusalimsko predgradje. 70 zemljišta za izgrade već je dosada prodano; gradnje izradjuju sudac Gad Frumkin, odvjetnik Auster i arhitekt E. Jellin. Daljnje četiri zgrade, te zgrada radničkog instituta na KKL zemljištu, su takodjer u gradnji, i— Ovih dana stavlja se temeljni kamen kuće dr. IRuppina. Ovdje če se sagradit hebrejska gimnazija, mizrahi seminar i gavni biro KKL-a. Utemeljitelji žele da stvore iz ovog predgradja ljepši kvarat ođ svih jerusalimskih kvarata. Ovo predgradje imade tu prednost, što leži posvema bfizu King Oeorge Avenue, koja će se produžiti, te će prosijecat novu četvrt i vodit će do jerusalimskog kolodvora. Tako će se Rehawia nalaziti na 'sredini ovog prometnog puta, koji je već sada najširi i najbolji. Tek zadnjih dana se je odlučilo, da se nova četvrt prozove »Rechavvia«, što imade da znači »proširenje«. Palestinska vlada preuzimlje sol, što je proizvadla solana u Atlltu. Iz Palestine nam javljaju, da je palestinska vlada zaključila sa solanom u Atlltu ugovor, prema kojem če vlada preuzeti svu sol, što se proizvadja u Atlitu. Uvoz soli u Palestinu bit će zabranjen. Glavnica solane u Atlitu iznaša 50.000 funti, a solane su započele radom u septembru prošle godine. Proizveli su u prva dva mjeseca rađa 1000 tona soli Normalno radno vrijeme leži izmedju veljače i studenoga. Ove godine proizvest će solana 10.000 tona soli, na godinu je predvidjeno 25.000 tona, a nakon pet godina imale bi proizvadjati 40.000 tona. Od 4000 dunuma zemljišta. Sto društvu pripada u Atlitu, izigradjeno je tek 700 dunuma, tako da će dostajati za svako uvećanje produkcije. Ako bi se pokazalo potrebnim još i daljnje uvećanje, dolazi u obzir močvarno tlo Ice, što se prostire dzmedju Atlita i Tanture. Zemljište u Atlitu sastoji se 90% ođ ilovače, koja ne propušta vodu i od 10% pješčara, koje obiluju voddm, pa W se na ovima imale sagraditi radničke kolonije. Sol, što se dobiva u Atlitu, sadržaje 99.5% čistog klornatrija, to ne samo đa dostaje za palestinske po-

trebe, već će se moči i izvažati na tržište Egipta, Sirije, Mezopotamije, Indije i bliskog orijenta. Društvo u Atlitu misli, da u vezi s dobivanjem soli stvori ,i industriju ka us ličke sode, za kojom je velika potražnja u Palestini i okolišnim zemljama. God l . 1923. uvezla je primjerice Palestina kaustione sode u vrijednosti od 18.000 funti, a Egipat u vrijednosti od 33.000 funti. Pojeftinjenje električne snage, što se doskora očekuje, .učinit će i ovu industriju reniabilnijom. U mlinu za sol u AtSitu trajno je uposleno 75 radnika, no broj im često premašuje 100, a katkada i 300. Trgovački položaj u Jerusolirau u aprilu 1924. U vrijeme općih blagdana bila je trgovina živa. Akoprem je preko putnčikih biroa došlo malo turista, bio je veliki broj hodočasnika, napose iz Egipta. Prema izvještaju jerusolimske carinare, smanjio se je uvoz spram istog mjeseca prošle godfne. U prvom četvrtgodišntu uveženo je robe u vrijednosti od LE 82.000, a izveženo u vrijednosti od LE 16.000. Glavni su uvozni artikli bili šećer (LE 14.000), brašno (LE 13.000), riža (LE 11.000) i petrolej (LE 10.000). Cijene su gorivu, živežnim namirnicama i cerealijama znatno porasle. Tržište žitom u Haifl u aprilu 1924. U aprilu bilo je tržište mirno. Pšenica dura i sezam pokazivali su rastuću tendencu. Usljed slabog žitnog tržišta obustavili su neki mlinovi u Halfa na nekoliko dana rad. 'Poljska žetva ove godine ne obećaje mnogo, budući je izostala proljetna kiša. 1 sirska žetva je ispod normale, radi čega su sirsJce vlasti zabranile izvoz pšenice, ječma i mliva iz zemlje. Postoji mogućnost, da će prije dolaska nove žetve na tržište, cijene pšenici i ostalom žitu poskočiti. Patentni zakon n Palestini »Ofiicial Gazctte« javlja, da je primljen patentni zakon, koji bazira sa engleskom patentnom zakonu za sva područja engleske uprave. Radio u Palestini. 2. juna oglašena je naredba vlade, kojom se dozvoljava uspostava aparata za telegrafiju bez žica, i radioaparata. Do sada već ima mnogo molba na vladi, pa se računa, da če uskoro doći do uspostave prvih radioaparata. Savez stranih novinskih zastupnika u Palestini. Inozemni zastupnici novina u Palestini sjedinili su se u jednom savezu. Predsjednikom izabran je palestinski zastupnik »Timesa«, Mr Janby, a tajnik je Mr Agronsky. Pojačano useljivanje u Palestinu. U zadnjih 10 dana prispjelo je u Palestinu 545 židovskih imigranata. Očekuje se još mnoge druge, grupe.

Iz Jugoslavije

Prva sjednica Saveznog Odbora. Li ponedjeljak dne 16. o. mj. održala se pod predsjedanjem novoizabranog saveznog predsjednika g. dr. Davida Alkalaja prva sjednica Saveznog Odbora, te su izabrani kao potpredsjednici gg.; dr. Moric Levi, nađrabin u Sarajevu, dr. Fridrih Pops, u Beogradu, dr. Julio Dohany (Karlsdorf) i dr. Beno Stein (Zagreb). Uredakcioni odbor »Židova« izabrani su gg.: prof. Semnic, dr. Stein i Oto Rechnitzer, a kao urednik dr. Singer. Kongres Saveza jevrejskih vjeroispovfednih općina. U utorak dne 17. o. mi. održan je 11. redoviti kongres Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina u Beogradu, u kojemu ćemo u narednom broju donijeti opširniji prikaz. Kongres otvorio je predsjednik Saveza g. dr. Hugo Spitzer pozdravnim govorom a zatim je u rme grada Beograda pozdravio kongres potpredsjednik općine Bobić. Generalni tajnik Saveza g. prof. Kohn nadopunio je pismeni izvještaj glavnog odbora, na koji se nadovezala oduža debata. Većina govornika traže aktivniji rad, premda priznaju da se pod danim prilikama nije moglo više učiniti. Nakon podčeljenja apsolutorija prihvaćen je predloženi budžet za naredne tri godine a zatim se raspravljalo o promjeni statuta. Najveći interes pobudio je referat g. nadrabina dr. Morica Levia iz Sarajeva o osnutku židovskog seminara. U oduljemjeđnom govoru prikazao je govornik neminovnu potrebu jednog seminara u koje-

nru bi se izobrazio podnfiadak, jer se u svim naSim općinama osjeća velik nedostatak učiteljskih sila, kao i rabina. Ovaj bi zavod imao biti srednja Škola, koja bi nam mogla pripraviti valjane učitelje. U debati istakli su većina govornika potrebu ovoga seminara te je stvoren zaključak, da se novoj upravi stavlja u dužnost da odmah pristupi riješenju ovoga pitanja i da osigura sredstva za uzdržavanje ovoga zavoda. Iza toga izvršen je izbor nove uprave pa je uz burno odobravanje svih učesnika dr. Hugo Spitzer ponovno izabran predsjednikom Saveza. Svečano polaganje kamena temeljca eškenaške sinagoge u Beogradu. U nedjelju dne 15. o. mj. položila je Jevrejska crkvena općina aškenaškog obreda u Beogradu na svečan način kamen temeljac novoj općinskoj zgradi u koju će biti smještene sinagoga, škola 1 kancelarije ove općine. Gradilište bilo je iskićeno državnim Jhstavama. U 11 sati stigao je kraljev izaslanik potpukovnik Kostić. Svečanosti pribivali su još vrhovni rabin dr. Isak Alkalay, državni savjetnik dr. Alaupović, predstavnik narodne skupštine Stjepo Kobasica, izaslanik uprave fondova ŽivadinoVić, šef državne bezbednosti Vaša Lazarotvić, načelnik ministarstva vjere dr. Janjić, izaslanik vojnog ministarstva potpukovnik Stevo Teodorovič, cjelo predstavništvo sefardske općine s adv. Fincijem na ćelu, Hevra Kadiša, predsjednice sefardskog i aškenaškog dobrotvornog društva gdja Jelena Demajo i Elsa Feldmann, te svi delegati Saveznog Vijeća s predsjednikom Saveza Cijonista drom Hugom Spitzerom na ćelu. Svečanost započela je pjevanjem psalma po kantoru Rngerhutu uz pratnju kora. Iza toga održao je rabin Šlang svečan govor u kojoj je izložio značaj jevrejske kulture za čovječanstvo i istakao fakt, da jevrejska općina eškenaskog obreda postoji već dugo u Beogradu te o tome ima spomenika još iz 15. vijeka. Nakon toga zahvalio se je predsjednik eškenaške općine g. dr. Pops svima, koji su došli na ovu svečanost, kao i onima, kbji su prilozima omogućili, da- se ova zgrada podigne, naročito izriče svoju zahvalnost općini grada Beograda koja je bezplatno ustupila gradilište. Konačno potpisali su prisutni izaslanici povelju, pa je polaganjem te 'povelje u temelje zgrade završena svečanost kojoj je pribivalo brojno općinstvo. Izraelitska ferijalna kolonija u Zagrebu, Odaslat će i ove godine oko 100 djece preko ferija na oporavak u Crikvenicu, gdje će djeca biti smještena u sopstvenom domu ferijalne kolonije. Kako je poznato kupila je kolonija jednu vilu u Crikvenici i uredila je, kako bi omogućila da se siromašna i bolesna židovska djeca mogu čestito oporavljati. Iz upućenih krugova doznajemo, da se ferijalna kolonija bavi idejom, da kupi jedan oveći kompleks, koji graniči na dom ferijalne kolonije, da bi djeca imala igralište. Uvjereni smo da će svi prijatelji siromašne naše židovske djece podupirati nastojanje ovog humanitarnog društva te mu omogućiti, da u Interesu djece čim prije ostvari tu svoju lijepu namisao. Zaključna sjednica »Degel Jehuda« u Travniku, Dne 31. maja održao je »Degel Jehuda« svoju zaključnu sjednicu, u kojoj je predsjednik Kalmi Al- a c prikazao dosadašnji rad društva, koji je bio vrlo obilan i istaknuo naročito s veseljem lijep* napredak za Keren Kajemet. Radom omladine uspjelo je, da se za Narodni Fond namakne više no što je bilo propisano za 1923. Iza toga izabran je ferijalni odbor, kojemu se stavlja u dužnost, da na Erev Šavout priredi cvijetni dan u korist K. K. L. a na 20. Jarmiš da priredi Herzlovu spomen slavu. Nakon, što se još raspravljalo o raznim prijedlozima, zaključena je a slijedeći dan bio je izlet u Han Kompaniju, gdje su se članovi sastali sa članovima društva raNeurima« i sarajevske »Bar Kohbe«. Iz Saveza Židovskih omladinskih Udruženja kralj. S. H. S, 1. Upozoruiu se udruženja, da R. O. završuje koncem juna svoj redoviti rad, te će se riješavati samo sletske stvari. 2. Umoljavaju se udruženja da smjesta namire sve svoje dugove, jer se koncem lipnja zaključuju knjige. Nepodmireni dugovi bit će otešćanje verifikacije delegata na Saveznom Vijeću. 3 Objavljuje se ovime da je dvaput produljeni rok za uplatu članarine za IL polugodište još nije istekao i da sva udruženja koja nisu do 30. juna uplatiti članarinu imadu dodati 20% dotične svote, kao kaznu.

8

>Ž I D O V«

BROJ 2