Židov

toga saslušao predstavnika sarajevskih delegata. Pošlo u protestu nije bilo petita protiv verifikacije to je odbor verificirao sarajevske mandate. Izvještaj primljen je do znanja. plašta Vit će se.)

Keren Hajesod

Velika demonstracija za Keren Hajesod u Carnegie-Hallu. U čarnegie-Halu u Nevv-Yorku održan i« 27. maja K. H.-miting, koji je jedan od najveličanstvenijth demonstracija za Keren Hajesod. Raspoloženje prisutnih njih preko 5000 bilo je oduševljeno. Svi slojevi ove najveće židovske općine na svijetu bili su zastupani. Predsjedate!! bio je Samuel Untermayer, predsjednik amerikanskog K. ii., koji je u svom uvodnom govoru istakao zasluge amrićkog židovstva za obnovu Palestine. Glavni govor rabi Sltlversa, koji je primljen velikim ovacjama, naišao je na burno odobravanje. Govorili su još poznati pučki govornik Rev. Masliansky i- generalni sekretar američkog K.-41. Neumann, koji je podnio izvještaj o uspjehu kampanje u god. 1924. Prema tome izvještaju je dosada sabrano u New-Yorku 666.684 dolara, najveća svota što je u New-Yorku ikada za K. H. postignuta. Kampanja bi se imala nastaviti, te se može očekivati još daljnji iznosi. Po izvještaju N'eumanna najveće prinose dati su Untermayer (10.000 dolara), po 3000 dolara Htrman Conheim, Jacob Siegel, Louis Marschall, Benjamin Winter, gdja Israe! Unterberg. Maks Blumberg i M. Bergmanri. Popularnost Keren Haiesođa. kao zbiljskog narodnog fonda razabire se iz činjenice, da veliki prinosi iznose samo oko 100.000 dolara, dočim ostatak od preko pola milijuna potječe od manjih orinosa širokih slojeva pučanstva. O toj demonstraciji u Carnegie-Hallu piše »Das Yidđische Folk« na uvodnom mjestu: »Već dugo nije njujorško židovstvo doživjelo tako veličajnu i dostojnu demonstraciju poput ove od utorka, 27. maja u Carnegie-Hallu. Preko 5000 muškaraca i žena Iz svfih slojeva židovskog pučanstva skupili su se, da proslave oficijelno zaključenje njuiorške K.H. kampanje. Tu se skupila tako brojna publika bez ikakve naročite propagande, dokazuje, kako je postao popularan K.-H. i u najširim židovskim masama. Jedan psihološki promatrač mogao je lakoćom promatrati, kako je velika masa slušala izvještaj Neumanna o dosadašnjem financijalnom rezultatu njujorške kampanje s istim interesom kao i svečane govore počasnih gostiju. Nema sumnje, da široka židovska javnost velikim interesom prati uspjeh i razvitak Keren-Hajesoda. a ova lijepa i nezaboravna nacionalna demonstracija to potvrdjuiu.Kad imamo za oslon svu snagu naroda možemo, djelo naše budućnosti izgraditi i rad nastaviti. Kampanja, koja dosada iskazuje gotovo 700.000 dolara, samo je oficijelno dovršena. Neoficijelno nastavlja se rad. U djelu našeg oslobodjenja ne smije biti ni dana mirovanja i prekidanja. Miting u Carnegle-Hallu je neizmjerni poticaj za sve, koji vrše dnevni tešlci rad. Oni su mogli ustanoviti, kako narod sve više počinje njihovo djelo da shvaća i cijeni. Stoga treba svuda da se propagira ideja: »Rad oko Keren-Hajesoda je završen, dalrni posao započinje«. Keren Hajesod u Americi. U zadnje vrijeme pojačan je rad u Americi za K. H. naročito izvještajima Felixa M. Warburgu o Palestini,, u kojima čvrsto uvjerenje, da je K. H. neophodno potreban, za izgradnju nacijonalne domaje Židova. Ujedno je održan K. H. miting, u Carnegle-hallu i vanređno uspješna K. H. kampagna u Philadelphiji, koja je ptemašlla svotu od 30.000 dolara za punih 11.000 dolara. Čitava ta golema svota sabrana je unutar 8 dana. U drugim mnogim gradovima započela je kampanja mitingima. Akcija u Jersey City. U Jersey Citi započela ie K. H.-dne 21. maja banketom, na kojem je govorio Mr. Morris Rothenberg predsjednik amerikanskog K. H. direktorija. Banketu prisustvovalo te nekoliko stotina najvidjetiijih Židova Jersey City-a. Izgleda, da će se doseći odredjena svota od 50.000 dolara. Uspješna akcija u Buialu. K. H. akcija u Bufalu za koju je odredjena svota od 35000 dolara, razvija se povoljno. Akciju je započela govorom Gedalje Bublia. Na drugoj skupštini govorio je rabin S : iver. Rabin SUvermAn započeo akcSu u Paftersonu. Rabin Siivermati. koji se je upravo povratio sa K.

H. turneje kroz Midele Nest, otvorio je K. H. akciju, u Pattersonu. Ođredjena je svota od 25.000 dolara. Pred samim početkom akcije s'kupljeno je 3000 dolara. Long Island sakupio 25.000 dolara. Predsjedniku K. H. d : rektorija, Morris Rothhenbergu uručena je na Jamajci ček od 25000 dolara prigodom svečanosti priredjene njemu u čast. Skupštini prisustvovali su zastupnici K- H. komitea iz svih dijelova Long Islanda. Tri amerikanska K- H. zastupnika unišla u fntematlonalni direktori] Keren Hajesoda. Iz Ne\vJorka nam javljaju, da je amerikanski K. H. direktorij na svojoj posljednjoj sjednici izabrao tri zastupnika. koji če amerikanske K. H. plačaoce zastupati u internacijonalnom direktoriju londonskog glavnog ureda. Izabrani su Morris Rothenberg, Etnanuel Neumann i H. L. Limmons. (Mr. Rothenberg je Charman K. H. direktorija u Ujedinjenim Državama i dugogodišnji vodja amcrlkanskih Cijouista. Pored svoje raširene odvjetrtičke prakse posvećuje velik dio vremena mnogobrojnim židovskim pitanjima. On je član Jointa, bio je chairman izvršnog odbora amertkansko-židovskog kongresa. Mr. Neumann je sekretar egzekutive amerikanskog K. H. još od njegovog osnutka god. 1921. Mr. Liraons spada medju najuvaženije trgovce NewVorka, te sudjeluje živo kod mnogih židovskih humanitarnih i socialn'ih institucija. 1500 židovskih obitelji u Capetovnu daruju 15.000 funti za Keren Hajesod. 20. maja završena je K. H. kampanja u Capetovnu, koju je vodio dr. A. Goldstein. Ona je donijela rekordnu svotu od 15.000 funti prema 7500 funti prošlogodišnje kampanje. Kako Capetova broji samo 15.000 židovskih obitelji dolazi prosječno 10 funti na svaku obitelj. Oporučna ostavština Keren Hajesodu. Nedavno preminula bogata židovska udovica gdja Tttrel iz Vike osta.vila je cijela svoj imetak raznim tamošnjim židovskim institucijama, medju inim 8000 zlatnih rubalja i K. H. Pokojnica, koja je bila 66 godina stara, riedavno je posjetila Palestinu, pa su tamošnja židovska djela učinila na nju dubok dojam. Keren Hajesod- akcija u Poljskoj. Zašlugom neumornog rada gi Lejb .laffea napreduje K. H.- rad i dalje u Poljskoj. 25. maja održala se u Baranoviču K. H.- konferencija Okruga Novogruđok, na kojoj su uz g. Jaffea sudjelovali još i 33 K. M.-radenika. Ovi su jednoglasno prihvatili sljedeće rezolucije: Svaki učesnik konferencije obvezuje se, da će se nakon povratka u svoj grad energično prihvatiti posla i da će sam u todikoj mjeri doprinijeti, da može poslužiti drugima za primjer. Ni jedina židovska kuća ne smije se kod provedenja rađa izostaviti; radu treba privući i žene i djecu. Da se unaprijedi provedenje tog rada treba K. H.- centrala da razašilje točne izvještaje o stanju u Palestini i rada K. H.-a; kod deklaracije može se najmanje 25% uplatiti u gotovom samo u iznimnim slučajevima smiju se primati kratkoročne rriienice. Svi oni, koji ućevstvuju na konferenciji, 'preuzimlju i jamstvo, da oni Židovi, koji se ustručavaju suradjivati kod izgradnje Palestine, ne će zauzeti časna i vodeća mjesta u židovskim institucijama ni u žid. društvenom životu. U Baranoviču uredit će se sekretarijat, koji će biti u vezi s provincijom. Organizovati će posjetu u razna mjesta te će od vremena do vremna sazivati konferencije.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Sir Herbertov put u Englesku. H'igh-Comnussioner Palestine, Sir Herbert Samuel, putuje koncern juna na svoj ovogodišnji dopust u Englesku. K putovanju Samuela pjše »Daify Mail« od 3. juna, da se dolazak High-Commissionera Palestine, Sir Herbert Samuela, očekuje uskoro u Londonu. To je njegovo uobičajeno dopusno putovanje. Za vnijeme njegovog boravka u Engleskoj doći će po svoj prilici izmedju njega i vlade do pregovora o dvije m pitanjima: Ponajprije pitanje produženja roka njegovog službovanja, koji ove godine ističe, i zatim pitanje plasiranja palestinskog vladinog zajma, na 'koji je Palestina već uzela pređiijam. Zajam ne nailazi kod stanovništva Palestine na dobar prijem, jer pristanak uz njeg i usprkos poreznih olakšica nije od koristi. (Opaska ova odnosi se na nacijonalne Arape, koji čine velike poteškoće samo da se Židovi tim zajmom ne okoriste). Vlscount Milner o Palestini. Kod jednog pedavanja kojega je 3. jula održao sir Frederici Lugard, britanski ćlan mandatarske komisije Saveza Naroda.

predsjedao je Viscoirnt Milner. U svom govoru rekao je lord o Palestini i Mesopotamiji sljedeće: Palestina je najb'olja ilustracija, koja pokazuje, što se sve i uz poteškoće, pod maudatarskitn Sistemom može uraditi. Što se tiče reda, sudstva, pravedene uprave i materlalnog uspjevanja, to se je Palestina U zadnjih 6 godina zamjerno razvila. Bez vanjske pomoći ne bi to bilo moguće. Zbog svoje osebujne povjesti, te s razloga, što je za tri velike religije sveta zemlja, mora Palestina da imađe posebnu neku državopravnu formu. Po njegovom mišljenju ne može Palestina nikada da bude vlasništvo jedne nađite.

Napredak rada za 2. N. F. u Ist. Galiciji. Rad za židovski narodni fond '.pokazuje neprestani porast i u onim zemljama, u kojima se uslijed poratnih prilika oslabila valuta. U tom pogledu zaslužuje naročitu pažnju rad za ŽNF u Istočnoj Galiciji. Sabiranje za ŽNF donijelo je u g. 5683 LE 1544. Ta se svota postigla več u prvih 7 mjeseci g. 5684. Naročito treba istaknuti da dohoci mjeseca travnja sa LE 824. predstavljaj« više nego 50% prihoda prošle godine. Dar francuske vlade jerusalimskoj biblioteci. Židovska narodna i universitetska biblioteka u Jerusalimu, dobila je nedavno od francuske vlade jedan sanduk vrlo skupocjenih knjiga, tako čitavu seriju »Revue Sanitique«, čitavu seriju časopisa »Revue d’ Assyrologie«, zatim izvještaj arheološke misije u Persiji, koji sadržaje 16 svezaka. Med ju inim dobila je i Sittre-ov veliki francuski riiečnik. Pitanje palestinskog useljivanja i iseljivanja u engleskoj donjoj kući. U donjoj kući upitao je Lient. Col. T. S. B. Wiliams državnog sekretara za kolonije, da li bi on mogao točno ustanoviti broj židovskih useljenika i iseljenika izuzevši turiste, u god. 1922. i 1923„ te prvu četvrt 1924. god. Zastupnik Coionial Office Mr. Lun priložio je umjesto odgovora slijedeću statistiku:

•Ove su brojke od oktobra 1920. do decembra 1922. Za 1922. nema posebnih brojeva, **) 4195 od ovih uselili su se za vrijeme engleske okupacije u Palestinu. Dozvola za useljiva«je za one cijonlste, kojp su u Rusiji utamničen). Kako javljaju Iz Moskve, dobilo je oko 40 Cijonista, koji su bili u Rusiji utamničeni i osudjeni na deportaciju u Sibir, od Sovjetske vlade dozvolu za iseljivanje u Palestinu. Kako se nadalje javlja, dozvolio im je High Commissioner useljivanje u Palestinu. Mahala] u Wembley-u. Nedavno je poslan iz Jerusalima, palestinskom paviljonu u Wembleyu, model naseobina Nahalal, kojeg je 'izradio palestinski arhitekt g. Pfifier. Mode 1 ! je izradjen iz drva, te je do u tančine vjerna reprodukcija ove tipične naseobine u dolini Jesreel, te prikazuje kako izgleda jedna poslijeratna cijonistička naseobina sagradjena sredstavima K. M. Jedna ilustrovana brošura, koja se može na izložbi dobiti, opisuje Nahalal i njegovu izgradnju po Keren Hafesodu te Keren Kajemetu. Izdaci cijonističke palestinske egzekutive u mjesecu ožujku i travnju 1924.

BROJ 26.

>Ž I D O V«

7

Primici: Ožujak: Travanj: ćl. Kercn Uajesod, Loirdon LE 30.643.17 35:401.66 'Ć2. Prihodi a eto. prijašnjih bitđgeta 1.055.74 1.138.97 Iz đaci 1. Školstvo 5000.5000.— 2. Kolonizacija (uklj. sadjervje duhana) 6.282.37 12.426.35 3. Imigracija 2.601.10 3.572.24 4. Sveopća skrb 2.241.78 1.729.58 1 5. Pokusne stanice 573.27 1.451.93 6. Radnička skrb 1.774.1.522.40 7. Izvanredni i nepredvidjeni izdaci 390.85 462.36 8. Trgovina 1 industrija (uključivo i eto plaćanja > za palestinski paviljon britske državne izložbe.) 681.65 527.82 9. Sveučilište 219.42 10. Sveučilišna biblioteka 125.136.— 11. Tehnika 456.57 541.66 12. Upravni troškovi 1.370.92 1.424.12 13. Misrahi-jorganizaciija , 600.1.225.— 14. Višak prihoda preko izdataka (uslijed čega se raniji deficiti reduciraju) 9.601.40 7.301.74 31.695.91 37.540.6?

Useljenid: Iseljenici; Židovi Nežidovi Židovi Nežidovi 1922. 7844 284 1503') 1436*) 1923. 7421 570 3468 1481 1924 923 103 893 178 prva četvrt Ukupno 16188 957 5862**) 3095