Židov

nizfraju- Novi koloniste preuzimam istu obavezu, tako. da će ovaj novac neprestano biti u cirkulacijl Mislim, da se ne može iznijeti jedan konkretnoj i stvarniji plan. Mogu Vam reći. da ne poznajem prigovora: teško je, ne može se! Jer ako itko, to smo mi u Palestini mogli to reći, kad se neprestano borimo golemim poteškoćama, alisvijesni cijoniste moraju stajati na stajalištu, da se Palestina mora izgraditi, i ako vlada ovdje kriza, jer se ne može čekati, dok se vremena poboljšaju. Zato stavljam apel na Vas. da nas pomognete zajednički, i vjerujte, da će haiucim učiniti svoju dužnost, ali učinite je i Vi. (Burno odobravanje i aplaus). Dr. Aleksandar Licht; Ćuli ste riječ prijatelja inžinjera Zaloscera. Ja držim, da ni jedna riječ ne može, ma bila kako zvučna i lijepa da djeluje jače, nego riječ onoga, koji kao radnik govori iz sopstvenog iskustva, kome mora da se vjeruje svaka riječ, jer je sve zalagao, cijelo svoje biće i cijelu fizičku i moralnu snagu, da izvrši ono, što mu je bilo ideal njegove mladosti. Ovo je viši cijonizam; to nije pasivni cijonizam, niti posredstveni. nego je cijonizam na djelu, najuzvišeniji, najplemenitiji, najčišći i najetskiji, što može da se zamisli. Mi svi koji smo ovdje ne nasmognemo snage da se odreknemo blagodati, koje uživamo ovdje kao mirni gradjani svojih sopstvenlh zvanja. Nemojte, gospodje i gospodo, da dozvolite da ogorčeni i ojadjeni raskinu svaku vezu sa galutom. Mi trebamo te veze i tim ćemo se vezama mi regenerisati, Palestina je za nas bar to-liko važna, koliko i za njih, i mi trebamo punim žrtvama da se vežemo za našu djecu, koja su iz Jugoslavije pošla tamo, da povežu intimne niti izmedju nas i -njih. Ja Vas s toga ovdje pozivam i molim, da svojom požrtvovnosti date dokaza razumijevanja za to i da slijedite lijepe primjere. Pozivam one, koji hoće da dadu da izvole pristupiti ovome stolu i potpisati se. Misao Radnog Odbora je bila ta, da se stvori jedna knjiga uvezana u kožu, u kojoj će se ovjekovječiti imena svih davalaca za ovu halučku farmu, koji su svojim darom omogućili osnutak ove farme. Potpredsjednik; Do sada je skupljeno kod ovoga stola preko 30.000 din. i to dokazuje, da ova naša akcija ima uspjeha. To će biti pođstrek za Beogradjane, da se radi u tome pravcu, da namaknemo koAiko i u Zagrebu, da se s njim takmičimo. (Odobravanje). Stavljam na glasanje budžet. Prima li kongres predloženi budžet? Mihajlo Levi: Gospodine predsjedniče, stavio sam prijedlog, da se povisi stavka za agitaciju. Dr. Licht; Stavljam protuprijedlog da se budžet primi nepromijenjen, jer je to formalnost. Budu li nađjena sredstva upotrebit će se za to. Budžet se prima nepromijenjen. PROMJENA PRAVILA. Dr. Singer: Kao crvena nit vuče se kroz nekoliko naših Saveznih Vijeća pitanje promjene pravila. Uvidjelo se, da su potrebne neke izmjene ali ipak nisu provedene. Zadnje je Savezno Vijeće u Novom Sađu bilo u istom položaju kao sada. Nije imalo vremena da rješava i našlo je izlaz u tome, da Savezni Odbor ovlasti na izradbu pravila,, koja će odmah stupiti na snagu. Ali Savezni ie Odbor izradivši ova pravila tražio od nas, da mi ta pravila iznesemo pred Savezno Vijeće, da bi se tako dala prilika svima da stave svoje primjetbe. Savezni Odbor objelodanio je već unaprijed pravila, pa su ona poznata. Ja bih molio da s obzirom na kratkoću vremena primite sve izmjene en bloc i to tim više, što nisu velike izmjene učinjene. Obzirom na razne struje u našem pokretu moralo se uvesti proporcionalno izborno pravo, jer smo htjeli i njima dati mogućnosti, da se njihov glas može čuti u našem Saveznom Vijeću. Jedna je nova institucija Savezni Sud. koji nije do sada postojao. To je potrebno, da se zaglade eventualne nesuglasice, da se to ne tretira javno, tako, dd će u buduće biti moKuće, da se neugodnim i nemilim pojavama, koje ne bi htjeli, da se u našoj sredini jave. laž. Azriel: Spremio sam jedan niz pređloga, koji sam poslao svima većim gradovima, da oni predaju ovaj predlog delegatima. Iz raz-

govora razabrao sam, da većina joiš nije za sve te predioge, ali doći će vrijeme, kad će biti prihvaćeni. Predlažem, da se primi 1. Učka: Zvanični naziv Saveza cijonista je: Savez Cijonista Kraljevine SHS. Sve opće akcije Cijonista imaju se voditi pod ovim imenom. Dr. Licht; Ja stavljam predlog, da se prva rečenica ovog predloga prihvati, a druga rečenica kao suvišna izostavi, jer se samo po sebi razumije, ako prihvatimo zvaničan naziv, da će se sve institucije ovim nazivom nazvati. (Prima se.) Kod glasovanja primaju se pravila jednoglasno s predloženom promjenom naslova. Dr. Vita Kajon: Delegati sarajevski su se pozabavili s predlozima g. Azriela i mi smo sa. svima saglasili se. Preporučio bih u cijelosti ovaj predlog g. Azriela i molim da se predaje Saveznom Odboru na pretres. Lav S t e r n čita predioge rezolucionog odbora, koji se jednoglasno primaju. REZOLUCIJE. 1. Povjerenje vodstvu. S. V. izjavljuje svojo potpunu saglasnost sa današnjim vodstvom svjetske cijonističke organizacije, izriče Svoje neograničeno povjerenje i svoju najdublju blagodarnost vodjauta, koji su i u minuloj godini i pored ogromnih poteškoća nz najveću požrtvovnost poveli našu stvar za veliki korak naprijed, te obećaje vodstvu svoju moralnu i materijalnu potporu u punom opsega. 2. Šekel, Jewish Agency i Kongres. Na osnovi obavještenja, da se još prije konca o. g. imade sastati svjetski cif. kongres, koji će imati da riješi definitivno pitanje Jetvish Agency, S. V. smatra vrlo važnim, da naša organizacija bude na tome kongresu zastupana u što većem broju, da bi se tako iz naše sredine mogao izvršiti što jači uticaj na zaključke kongresa n tome ra svjetska cijonistićku organizaciju presudnome pitanjn. U tome cilju potrebno je, da se šekelska akcija nastavi, pa za to S. V. nalaže M. C. 0., da što intenzivnije nastave provodjenje šekelske akcije, e da bi se postigao maksimalni broj plaćalaca šekela ua našoj teritoriji. S. V. skreće ponova pažnju M, C. O. i svija cijonista, da sn imućni cijonisti dužni da pored običnoga šekela uplate još i zlatni šekel (1 engl. iunta), jer obični šekel ne dotječe za podmirenje sviju potreba vodstva svjetske cijon. organizacije, 3. Jedinstvo Jevreja. S. V. sa punom pažnjom prati cijelo unutarnje kretanje jevrejskoga naroda o ovoj zemlji, te odobrava rad svih Jevreja, koji nad sva naša aktnelna pitanja stavljaju princip apsolutnog jedinstva Sefarda i Aškenaza. Samo novakom zajedničkom radu, uvažajući specijalne potrebe pojedinih grupa, vidi S. V. mogućnost čvrstog i uspješnog održanja jevrejskog življa n ovim zemljama, a kao posljedicu toga i intenziviranje cionističkog pokreta n našoj organizaciji. 4. Jugoslavenska haiučka farma. S. V. uzima sa najvećim oduševljenjem do znanja sve predradnje, sto ih je n provedenja prošlogodišnjega S. V. izvršio S. O. u potpunoj suglasnosti sa svim nadleštvima cionističke organizacije i sa predstavnicima naših haiucim n pogleda osnivanja Jugoslavenske halučke larme n Erec Jisraeln. Ujedno konstatnje sa žaljenjem, da velik broj M. C. O, još nije nikako ili nije dovoljno izvršio svoju dužnost prema ovom najvećemu i najljepšemu pothvatu naše organizacije. Prijeka je potreba, da se financijska sredstva za ovu kolonija odmah namaknu, i osigura isvedenje toga inače gotovoga proi i«kta. Nalaže se svim M. C. 0., da najkasnije do Roš bašane 5685. saberu onn svotu, koja im je po R. O. odmjerena. 5. Kolonija Bitolj. Tendencija našega življa a Bitolju, da 'i radi nacijonalnih i ekonomskih momenata.

preseli ■ Erec Jisracl, nalaže S. V., da arome pitanf« posveti veliku pažnju. Neka S. O. poduzme ara shodna mjere, da sa nklone poteškoće, što sn na pata ovoj imigraciji i da se stvora mogućnosti u njegom uselenje a Erec JisraaL Neka S. 0. rodi račana o razumljivoj težnji toga žirija, da u Erec Jisraela ostane koncentriran, što bi se najbolje postiglo osnivanjem posebne kolonije ta Jerrcjc it Bitolja. Neka se S. 0. a tome cilja stari n kontakt s kompetentnim činocima cijonistićke organizacije, da se što prije pristupi zadovoljenju tih tendencija i potreba. 6. Finansijske institucije. Obzirom na ogromna važnost naših banaka Jcvvith Colonial Trust, Anglo Palestine Bauk a naročito Palestinske Radničke Banke za izgradnju Erec Jisraela, S. V. poziva sve svoje članove, da zborom i tvorom djelujn u svojim mjestima, da svatko prema svojim silama preuzme akcije ovih sigurnih novčanih zavoda. S. V. naglašava dužnost svakoga cijoniste, da svakom zgodom poradi u korist Kcren Kajemeta i Keren Hajesoda, koje su institucije glavni financijski temelji za izgradnju židovske narodne domaje u Erec Jisraelu. S. V. ističe ponovno, da se kod sabiranja za Keren Hajesod imade strogo držati princip maasera, kako ga je svjetski cijonistički kongres postavio i zvanično rastumačio. 8. Kulturni i omladinski. Obzirom na ogromne poteškoće, koje kod nas stoje na putu intenzivnom kulturnom radu, skreće se pažnja S. 0., da podupre svaku pa i najčudniju mogućnost za jevrejsko vaspitanje našega naroda u zemlji. S. V. pozdravlja rad naše svijesne židovske omladine, koji treba da nadje svestran« potporu S. O. i svih M. C. O. 9. Pokret u Južnoj Srbiji. S. V. pozdravlja sa velikim zadovolje stvora nastojanja sumišljenika, a osobito omladinaca iz Južne Srbije, da se intenzivira rad tamošnjih cijonističkih društva i da se ova dovedu u organski sklop S. C. J. S. V. ovlaštnje cijoniste Južne Srbije, da za sada u Skoplju osnuju Centralu cijonističkih društava za Južnu Srbiju, koja će bili najpodesniji posrednik izmedju S. O. i pojedinih cijonističkih društva Južne Srbija. Radni statut te Centrale ima da sastavi cdbor, izabran na konferenciji cijonističkih delegata iz Južne Srbije na 31. maja o. g. u Skoplju, koji se statut treba podnijeti S. O. na odobrenje. S. O. neka pruži ovoj Centrali svaku moralnu potpora i neka nastoji, da materijalne potrebe te Centrale nadjn svoje zadovoljenje, dakako prije svega iz vlastitih dohodaka te Centrale. IZBORU. Dr. Žiga Bauer (Sarajevo): Poštovano Vijeće! Kandidacijoni odbor odlučio je jednoglasno, da Vam predloži ovu listu; Predsjednik: đr. David Alkalay (Beograd); članovi: dr. Beno Stein, dr. Alfređ Singer, Štmc Spitzer, Lav Stefh, David Spitzer, dr. Marko Horn, dr. Hugo Bauer, dr, Otto Braun, Rikard Herzer, dr. Rudolf Rosncr, Otto Rechnitzer (svi Zagreb), dr. Moric Levi (Sarajevo), dr. Fridrih Pops (Beograd), dr. Julije Dohany (Oca), dr. Oskar Spiegler (Brod na Savi), inž. Ljudevit Freundlich (Osijek), Hugo Adler (Požega), Mojse Montilja, Iso Hermann, Avram D. Levi, Avram Altarac (svi iz Sarajeva), dr. Bukić Pijade i inž. David Azriel (Beograd), rabin H. Schweiger (Senta), Vilim Locker i dr. Malija Sattler (Novisad). Za Južnu Srbiju nije kandidacijoni odbor bio u stanju da se složi pa predlaže predlog delegacije Južne Srbije: Albert Kovo i Aron Hason (Skoplje), Sabataj Džaen (Bitolj). Nadalje u Nadzorni Odbor gg. dr. Žiga Neumar.n, Josip Cohen i Josip Kraus (Zagreb), Oskar Neumann (Novi Sad)) i Avram Koen (Beograd).

BROJ 28-29.

»Ž 1 D O Vc