Židov

skoro nuždom koješta mijenjajo u tom ogromnom korpusu, da su se pojedini ogranci tog naroda sasvim samostalno razvijali i da su se uslijed istorijskog razvitka daleko udaljili jedan od drugoga. Poštujmo te diferencije, one kriju velike kulturne vrednote, proučavajmo i upoznajmo pojedine dijelove jevrejskoga naroda i njihove uslove života. Udubimo se u one sile, koje su prouzročile nultamje i vanjsko kretanje tih masa, proučavajmo i shvatimo psihičku dinamiku ovog istorijskog zbivanja- Ali neka le cijelo naše prosvjetno nastojanje uvijek prožeto jednom vetikom i svetom idejom: idejom apsolutnog jedinstva i nerazđruživosti jevrejskog naroda. Samo tako će galut dobiti svoje pozitivno osvjetljenje, mače će se izroditi u jednu hrpu borbenih grupa, koje će sebi u svom slijepilu i zanešenosti zadavati neizlječive rane na vlastitom tijelu. Ah pitanje galuta nije s time skinuto s našeg dnevnog reda. U galutu živi jevrejski narod uklopljen medru druge okolne narode i nastaje pitanje odnošaja jcvreskog naroda spram okoline u kojoj živi. Izmedju Jevreja i okoline postoje životne veze, koje nitko ne može negirali, niti ih se može obići. Te su veze stoljećama postale tako guste i intimne, da se mirno može reći, da jevrejski narod sa svojom okolinom u kulturnom, cko, ncrrrkom 5 socijalnom pogledu sačinjava nerazdruživu cjelinu u najširem smislu riječi i nitko tu cjelinu ne može raskomadati. Svi napadaji antisemita, krivo shvaćeni i propagirani nacijonalni šovinizam okolnih naroda, a donekle i Jevreja, nijesu u stanju da obore jednu životnu istinu. I tu opet dolazi na red naš prosvjebno-vaspitni rad. Mi moramo ojačati kulturnu vezu izmediu nas i okoline, upoznavajući okolinu s našim kulturnim vrednotama i primajući sve kulturne sokove iz okolnih raslina. Stvorimo knjigu iz koje će nas okolina razumjeti i dajmo našem narodu kulturnu riječ naših sugradjana. Ne po cijenu naše narodne samozataje. To je nisko, podlo { neiskreno. Uspravna pogleda, istinito i vjerno, kao brat s bratom zidajmo spojne mostove izmediu nas i života. Ne ustuknimo od zapreka, ne plašimo se časovi! ih neuspjeha i zlonamjernih protivnika. Mi ćemo doći do ciflja, ako su nam namjere čiste i poštene. Antisemitizam ne će nikad uništiti jevrejski narod, ali čuvajmo se jevrejskog antisemitizma, on je pogubniji od onog drugog- Onaj kod sebe zatajuje ili prekriva, da se uliže ili približi drugome, biti će prezren od jednih i od drugih. Vaspitajrro slobodnu i uspravnu generaciju, vas pitajmo nacitonalno ispravne ljude. Oni će zdravim instinktom naći rješenje za ovo pitanje. Jer samo nacijonalno pošten čovjek ie ujedno i ćovječanski pošten. Kao državljani i gradjani ove zemlje naša je sudbina za vječna vremena spojena sa sudbinom naroda s kojim živimo. Lojalno i patriotsko vršenje gradjansldh i državnih dužnosti bez licemjernog i gadnog nadmetanja dat će svakom ispravnom Jevrejinu pravi kompas u ruke da se znade i politički opredijeliti onako, kako misli, da to najbolje odgovara državnim interesima. Ne zaboravimo ni časa, da smo mi Jevreji, da se kod nas rado generalizira, da se stvar jednog Jevrejina rado i na silu prevlaći na cjelokupni narod. Ne uvlačimo jevrejski narod u partijsko-političke trzavice, neka je za nas iznad svega interes države, a ne interes pojedinca iH pojedine

partije. Još nešto. I u kulturnom i u poli- i Učkom oprcdeljenju ne zaboravimo ni 1 jedinog časa, da smo sinovi jevrejskog na- i roda, da smo mi narod sa svim atributima jednoga naroda. Tko svoju aacijsku čast < znade čuvati i štititi bifti će uvijek pošti- I van i uvažen i nikad ne će doći u položaj ] kolebanja ili mešetarenja. Odgajajmo naše ( generacije, da budu ispravni, ponosni, i zdravi narodni Jevreji! I ako Je ovo kulturni referat za jedan cijonistički zbor, ja se namiemo do sada nijesam osvrnuo na sam cijonizam i na cijonistićku ideologiju. Meni se ne radi o jednom partijsko-cijonističkom referatu, niti o raspravljanju pitanja o cijonističkom odgoju i propagandi. Držim, da Je t)o posebno pitanje, koje ne spada u okvir ovog referata. Ja sam do sad govorio o Jevrciinu koji treba biti ispunjen jevrejskim sadržajem, o ispravnom nacijonalnom Jevrejtinu i njegovom stavu spram svih pitanja, koja na njega utiču. Cijonzam će se na ovom zboru tretirati u raznim oblicima i svatko, tko je shvatio intencije ovog razmatranja, moći će lako da primjeni sve ono, u koliko se cijonizma tiče na naše kulturne potrebe. Ja sam uvjeren, da će ispravni nacijonalni Jcvrcjin sam vlastitom kritikom naći i ispravno opredjeljenje spram cijonističkog pokreta. * Dozvolite mi, da se sad kratko i u glavnim crtama osvrnem na naše omladinsko pitanje. Omladina je po mojem shvaćanju jedan poseban dio naroda sa posebnim životom, posebnim načinom shvatanja, svih nacijonalnih pitanja, posebnim svojim potrebama i zahtjevima. Omladina nema i ne može imati direktnog spoja sa programnim postulatima našeg društva, s njegovim pravilima. Omladina, koja se partaiški opredjelila, koja je izradila principe za svoj život, nije u molim očima više omladina, to su ljudi, ali ne omladinci. Omladina je mladost naša, život koji klija, ali nije proklijao, to je onaj dio našeg življa, koji vječito nalazi u silatus nascendi, koji neprestano proživljuie evoluciju života, ali nikad ne dolazi do gradjanske sredjenosti. Omladina neprestano vrije, ona svojim životom rcvoludjonira našu atmosferu, ne dozvoljava da dodje do mira. Što je danas sveto postaje sutra iluzija, a prekosutra je zabačeno. Tako ja sebi predstavljam omladinu. Omladina je život u najvišem i najljepšem smislu te riječi i tko je u stanju da bujnom životu daje definiciju, taj ie đcfinisao omladinu. Tako ja shvaćam omladinu. Našu i omladinu svakog drugog naroda. Naša omladina je nosilac jevrejske kulture, ona je funđamenat, na kojem kultura tek može da procvate i proklija. Stvorite uvjet« da omladina nailazi na tragove jevrejske kulture u kući, u školi, u svojoj razonodi i u svojo) pobožnosti, a prepustiti njoj da se opredjeli prema svom omladinskom nagonu. Ona će svojim idealizmom da poljepša i ukrasi sve eno, što ie u jevrejstvu veliko i uzvišeno. Naša omladina je nosilac našeg nacijonalizma, jer mu ona osigurava budućnost i vječnost. Ne stvarajmo od omladine nacijsko-šovinističke slijepce, aiti robove stranaka, ali stvorimo takove uvjete, da omladina u svojem lijetu naidje na tragove našeg narodnog živolta, da se u njoj probudi naša narodna duša. Ona će od tog

nacijonalizma stvoriti etski kodeks, na koji ćemo biti ponosni i koji će nas oplemeniti. Naša omladina jc praktični ostvarilac cijonizma, ona daje krv i znoj za obnovu Erec Jisraela, Ali ne dopustite, da ona postane slijepi mameluk jedne izradjene doktrine, pustite da se ona iz vlastitog nagona opredjeli za žrtvu, jer onda će njezina žrtva biti sveta, jaka i uspješna. Jednom riječi, ja tražim za jcvrejsku omladinu apsolutnu slobodu života i mišljenja, samo joj treba dati prilike, da upozna jevrejski život i ievrejski položaj bez ikakvog pritiska i bez nametljivog tutorisanja. Ja to tražim tim više, što ja vjerujem u zdravi instinkt omladine i uvjeren sam, da omladina zalazi na stranputice samo onda, ako padne pod rdjav upliv kakovih demagoških vodja ili stranaka. Došlo bi sad na red, da se osvrnem na pitanje omladinske organizacije, na njezin dosadašnji rad i na ono što se ima od nje očekivati. Ali ja svoju zadaću nijesam shvatio u tom smislu. Pojedinci iz aktivnih omladinskih redova dati će vam o tom sigurnije i boljo podatke. Omladina na svojim sletovima tretira iscrpljivo sva ta pitanja i stvara sebi smjernice. Ovdje za nas je važno samo skupno pitanje promatrano s jedne više perspektive, pitanje cjelokupnog kretanja jevrejske omladine. Vi znate, da omladina imađe svoja kultumo-litcrarna udruženja, svoja kola, da imade svoje športske j umjetničke sekcije, vi znate, da ta omladina radi i da ona prema svojim prilikama dobro radi. Poznato vam je, da omladina iz svoje sredine vlastitim silama i sredstvima izdaje dva glasila, da je omla. dina u direktnoj j stalnoj vezi s cijonističkom organizacijom i R. 0.-m u kojem imade svog zastupnika. Cijeli taj organizacijom radni program ne spada direktno pred ovaj forum, niti je umjesno, da ga se sad tretira. Za nas je samo važan odno&aj jevrejstva ovih zemalja spram njegove omladine i stav, koji omladina zauzima u jevrejttvu i u zemlji. Omladina vrije. Ona percipira sve struje, koje provejavaju kroz današnje društvo i ona. kao vrlo osjetljiv organizam reagira na sve te utjecaje. Omladina luta. I zato će se često dogoditi da je mi nalazimo u sasvim protivničkim smjerovima, zagrijanu i oduševljenu za neke ideje, koje se nama čine nezgodnim. Ali ja u tom lutanju ne vidim nikakovu grešku. Neka luta, neka se kda i bori, pa makar u toj borbi pojedinci stradali. Samo tako će se moći iskristalizi. rati zdrava jezgra. Meni je milija ova lutajuća masa nego li blazirana indolentnost i indiferentizam, koji bi inače značio staloženost, a kod omladine znači smrt. Mi na žalost imamo dosta znatan broj tih mrtvih. Njih mogu oživjeti samo njihova braća i sestre, omladinci koji žive punim j životom i koji će svojim smijehom i svojim plačem, svojom pjesmom i svojom galamom inficirati one, koji su još sposobni, da i se u njih presadi klica iivota. A što je to. ta Ino obamrlo, ono neka otpadne. Ali jevrejsko društvo imade spram . omladine ipak jednu zadaću. To je ona dot dima tačka prosvjetnog i omladinskog pitanja, o koioj sam uvodno govorio. Treba ; stvoriti uslove, da ia jevrejska omladina i na putu svoga razvitka susreće jevrejstvo, da oko sebe osjeti živi udar jevrejskog žij vota. Bez toga omladina ne može izgraditi \ svoju jcvrejsku dušu, jer joj se mora dati

BROJ 26.-29.

.2 1 D O V«

7