Židov

djer sa gradnjama u Haifi iTiberiasu. » Palestinsko osiguravajuće društvo »Ha-sue« upisa.no je već u trgovački registar. Glavnica društva iznaša 25.000 funti, a podijeljena je na dionice po 5 funti. Geološka istraživanja na Mrtvom moru. U Jesolim prisp'in je češki geolog, prof. Peterbach. Namjerava, da na Mrtvom moru poduzme geološka istraživanja. Istovremeno imade sa strane češkogministarstva za prosvjetu nalog, da s jerusolimskom sveučilišnom bibliotekom pregovara 0 zamjeni nekih knjiga. Električno svjetlo u predgradju Nordia. Dne 24. jula po prvi put je u predgradju Nordia gorilo električno svijetlo. Struja se dobiva iz Ruthenbergove centrale u Jafi. Osnutak tvornice duhana u Rišon le cijonu. Nedavno osnovao je bajr.utski trgovac Barsel u Rišon le c jonu tvornicu duhana, u kojoj je veliki broj žid. radnika našao posla. Sadjenjc dubena. U duhanskim nasadima uposleno je 1038 radnika. Zasadjeno je 1774 dunuma zemlje. Prvotni ugovor je glasio na 2015 (jaram«, no cd tih je 24 otpalo, jer zemlja nije bila prikladna. Od novo useljenih radnika 250 ih je uposleno kod duhanskim radova. Izgledi za žetvu u svim su kolonijama vanredno povoljni. Nova kozer na n Tcl Avivn. Za kratko vrijeme otvorit će se u Tel Avivu nova tvornica koža. Vlasnik joj je g. Lefković, poznati tvornićar iz Poljski, koji se nedavno nastanio u Palestini. Prije .nego što se preselio, načinio je pokuse s kožom palestinske stoke i došao do povoljnih rezultata. Ribolov. U posljednje se vrijeme ribolov koncentrirao poglavito na Haifu. Od januara do aprila 1924. ulovljeno je 120.798 kg ribe, koje su sve u samoj zemlji prodane. Vrijednost riba iznosi 7092 funte. Razašil janje strogima. Glavni rabina t J eru solima pobrinuo se već za ovogodišnji izvoz etrogima. Očekuje se, da će ove godine izvoz biti znatan. Prvo grožđje iz Cmeka na palestinskom tržištu. Vinove loze, koje su u kolonijama Keren Hajesoda n nizini. Jesreel bile zasadjene prije jedva tri godine, rodile su prvi puta u ovoj godini. Oroždje je na tržištima u Haifi i Tel-Avivu brzo rasprodano uz vrlo visoke cijene i to ne samo radi toga, što je bilo prvo zrelo groždje, nego 1 zato, jer je kao desertno voće znatno nadmašilo sve dosadašnje vrste grežđja na tržištima. Palestina središte hebrejskog nakiadn&va. K zadaćama, koje treba realizirati, moramo pribrojiti i centralizaciju nakladništva. Do nedavna }e Wilna zauzimala prvo mjesto, a uopće je Rusija važila kao centar hebrejske knjige. Iz financijalnih i moralnih razloga ova uloga prelazi na Palestinu. Pogled u popis palestinskih knjiga, što ga je cijonist. egzekutiva na izložbi u Wembleju rzložila, dokazuje, da Palestina na svoj položaj ne čeka, već da ga znade sama zadobiti. Izložba knjiga i časopisa nije baš ogromna. Napadna je karakteristika vanređna mnogostranost, koja dokazuje najveću duševnu aktivnost. »Alice u zemlji čudesa« nalazi se kraj Ostrinskijeve Elementarne fizike, Andersen kraj Sadiszinskijeve matematike: ovdje hebrejski atlas svijeta, a tamo Dickensovi i drugi romani na hebrejskom jeziku. Imade i tehničkih i literarnih časopisa, tekstova opera i t. d. »Mishar Vetasija« zove se časopis za trgovinu i industriju, koji donaša mnoge temeljite tehničke rasprave. »Hamlaha« je industrijalni. a »Hasade« gospodarski časopis, a kraj toga imade još i niz vladinih brošura. Njemačka medicinska literatura za ienisoiimskn sveučilišnu biblioteku, U Berlinu osnovan je odbor, kojemu predsjeda prof. *dr, Israel, a zadaća mu ;c, da sabire znanstvene medicinske knjiga, koje u Njemačkoj izlaze. Osobita pažnja imala bi se posvetiti tome, da jerusolimska biblioteka bude pretplaćena na sve njemačke časopise. Da se saberu potrebita sredstva, obratit će se odbor na žid. liječnike Njemačke, da pristupe toj akciji sa nekim, godišnjim doprinosima. Pučko sveučilište u Palestini. Egzekutiva cionističke organizacije zaključila je na prijedlog Buberov, da se u okviru jerusolimske univerze osnuje pučko sveučilište, koje bi imalo zadaću, da metodičkim radom udovolji težnji novoga jišuva za znanjem. Time bi se upotpunili instituti univerze.

Na molbu egzekutive, obećao je dr. Buber, đa će za javnost izraditi nacrt nastave ovog pučkog sveučilišta, U tu svrhu Buber će budućeg proljeća poduzeti naučno putovanje u Palestinu, da prouči prilike u zemlji i da sa zainteresovjuim grupama i licima stupi u kontakt. Kupnja zemljišta Mahneh Jehuda. Radi se na tome, da se poveća naseobina Jemenićana. Na teritoriju kolonije Petah Tikva bilo im je svojevremeno dodijeljeno samo 86 dunuma. Sada treba da se taj posjed zaokruži i poveća za nekoliko stotina dunuma jer je Jemenićanima pretijesno. Od 60 obitelji smješteno je samo 44 u kuće, dok ostali moraju stanovati u barakama. Samo 50 obitelji imade nešto zemlje i to 20 njih po jedva 2 dunuma, a 30 čak samo jedva po 1 dunum. Jemcnićani radili su kod kolonista u Petah Tikvi. Nu tamo imade samo sezonskog posla, a često nema ni toga. Uslijeg toga su Jemenićani vrlo kuburili, jer im njihovo neznatno zemljište nije moglo dati dosta hrane. Ako sada dobiju po 10 dunuma, bit će im to dovoljna baza, kraj intenzivnog rada, za poljoprivrednu egzistenciju. Otplaćivanje hipoteka na zemljištu Emcka, 23. august je uvijek kritičara za Keren Kajemct u Jerusolimu, Toga dana dospjevaju obroci hipotekarnog duga, koji se učinio za provođenje velike kupnje u aprilu 1921. 46.000 dunuma zemlje u Emeku moralo se u tu svrhu opteretiti hipotekom. Ove godine plaća se 37.000 turati, a time se briše hipoteka sa cijeloga Nahalala (prije Malul). Obroci slijedećih triju godina poslužit će za brisanje hipoteke sa zemljišta Nuris. Onda će tek biti cijelo zemljište Emcka u potpunom smislu riječi slobodno vlasništvo židovskog naroda. VVaad Leurai kao obtančiki sud izmedju Židova i Arapa. Izdavač hajfskog arapskog lista »El Nafir« obratio se rja Waađ Leutni s molbom, da preuzme ulogu obranićkog suca izmedju njega i nekolicine hajfskih Židova. Waađ Leumi udovoljio je molbi i imenovao tri ugledna hajfska Židova kao ©branike. Madasa povećale svoj budžet za Palestinu. Hađasa, koja je svoju konvenCju održala poslije konvencije američkih cijonista u Pittsburgu, zaključila je, da svoj palestniski budžet povisi za daljnjih 50.000 dolara, tako da će ovaj iznašati 150.000 dolara godišnje. Gospo) ca Henrietta Szold izabrana je predsjednicom, a gdja Nathan Strauss začasnom predsjednicom. Medicinska izložba u Haiti. Bolnica Hadase u Hajfi priredila je u prostorijama tehnike izložbu, koju je posjetilo nekoliko tisuća ljudi. Liječnici su tom prilikom održali popularna predavanja. Liječnička noćna služba u Jerusolimu. Jedna grupa liječnika, medju njima i dr. Danziger, dr. Sachs i drugi, koji potječu iz Njemačke, po prvi su puta u Jerusolimu uredili stanicu za liječničku noćnu službu. Sanatorij n Te] Avivn. Gosp, Hazanovski kupio je kraj morske obale u Tel Avivu zemljište, da na njem sagradi sanatorij s lječilištem. Sanatorij imat će osim soba za stanovanje još i 20 kupatila u Iječilišne svrhe. Gradnja sanatorija stajat će 7000 funti, od toga je već 4000 uplaćeno, dok se ostalih 3000 misli dobiti u Berlinu javnom supskripcijom. Grobovi praotaca. Panarapska svečanost o Mahpelahu. Kako nam iz Jerusolima javljaju, spremaju se muslimani na veliko slavij*. Poznato je, da se u stalci po kalifu Omeni sagradjenoj raošeji u Hebronu čuvaju kosti naših praotaca. Grobovi, koji se nalaze u pećini »Mearat Hamahpelah« iskićeni su skupocjenim i prekrasnim velikim sagovima. Kad se ovi izližu, nadomještaju ih uz velike svečanosti novim, dok stare odvažaju u Meku. Kralj Husein, darovao je grobovima, kao novi kalif muslimana, nove sagove, koji će se smjestiti u grobove u okviru jedne velike panarapske svečanosti. K ovoj svečanosti bit će osim muslimanskih velikaša pozvani i vladari nemuslimanskih država.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnog Odbora (20. VIII.' 1924.). Pročitan je cirkular egzekutive o zadnjoj sjednici akcionoga odbora; nadalje je pročitan nalog egzekutive, da se Šekel-akcija imade dovršiti do

’ konca đula o. g. Zaključeno je pozvati M. C. 0., da svim silama nastoje, da se poluči što bojli uspjeh i pravodobni završetak šekel-akcije. Čita se brzojav haiuca Ingenieura Zaloscer-a iz JcrusoKma, kojim javlja, da je Keren Kajemet voljan kupili za osnutak naseobine naših halucim 1000 dunuma zemlje kod Tyre, nedaleko Haife, ako Savez Cijonista brzojavno preuzme garanciju za namaknuće sredstava. Iz sjednice brzojavljeno ie Hanbsii Keren Kajemet-u, Jerusolim, da; naš Savez tu garanciju preuzima. Time se može smatrati rabava 1000 dunuma zemlje i osnutak Mošava Jegoslavenskih Halucim kod Tyrc osiguranim. L pravite!; Keren Hajesoda izvješćuje o konačnom rezultatu putovapja gosp. profesora Goldmann a u Južnoj Srbiji. Rezultat je razmjerno vrlo povoljan. Uplaćena je suma od Din. 358.000, troškovi iznašaju Din. 33.455. Na poziv Transilvanskc cionističke otganizacije, da naš Savez izašalje delegate na godišnju konferenciju (7. do 9. DC. o. g.) zaključuje se umoliti člana Saveznog odbora gosp. dr. D.ohanyi-a, da putuje u Cluj i da tamo zastupa naš Savez na konferenciji. Upravitelj Keren Kajemeta izvješćuje o dosadašnjem rezultatu sabirne akcije prigodom spomendaraa Herzl-a. Pročitani su stigli dopisi i riješeni neki tekući poslovi. Beograd. (Izbori n M. C. jOJ Pošto je dosadašnji predsjednik Mjesne Cijonističke Organizacije g. dr. David Alkalay izabran prdsiednJkom Saveza, a tajnik g. ing. David Azriel predao ostavku, izabrana je nova uprava M. C. O.; za predsjednika: g. dr. Fridrik Pops, za potpredsjednika; Dr. Isak Eskenazv, za tajnika; g. David A. AMcalav, a za blagajnika g. Mafcs Koen. Novo izabrana uprava sastoji od vrlo istaknutih cionističkih radenika, pa se nadamo, da će pod njihovim vodstvom lokalni cionistički rad u prestolnici lijepo napredovati. Mogućnosti rada za cionizam u Beogradu vrlo su velike, pa je potrebno, da se te mogućnosti u najbržem tempu iskoriste. > ■ Iz Južne Srbije. (Izvadak iz jednog dopisa na uredništvo). Od cijonistićkog kongresa u Beogradu poćamšJ kod nas je aLjonistićki židovski život lijepo krenuo napred. Vi ste tz vještih o rad« profesora Pazi u korist Keren Hajesoda i o tome, kako je centrala u Skopiju počela da radi. Možda vam nije poznato, da taj rad nije baiš sasvim glatko započeo. Bilo je izvjesnih poteškoća. Vremena su teška, ovdje je velika gospodarska kriza, pa se ljudi rado izgovaraju, da nema novaca. Bilo je i gdjekojih ličnih taština i preosjetljivosti, koje su smetale. No ipak ie nadjačala energija onih koji hoće, da Južna Srbija odsele dade za našu stvar barem ono, što treba da dade po svome broju i po svojoj snazi. A više se od nas i ne tražL Sada je samo važno, da centralni odbor ne popusti u svojem nastojanju. Prije svega treba centralni; odbor da u svakom mjestu nadje što vrše saradnika. Neka u svakom mjestu bude dosta velik odbor, koji će raditi. Tkogod imade dobru volju i razumijevanja za rad, neka ga se primi u odbor, bolje đa mjesni odbori budu preveliki, nego da budu premaii. Ako se ne će u svakome mjestu naći dosta ljudi* koji će raditi za svaku našu stvar, bojimo se, da će ona nekolicina radenika prebrzo šuštati. Ako jedamput rad miruje, ljudi se na to nauče, pa je teško opet pokrenuti rad. Zato se ne smije ni jedan čas prestati sa organiziranjem rada. Posia imade uvijek dosta, naši su se ljudi zagrijali i zanimaju se za stvar. Centralni odbor u Skopiju steći će velike zasluge, ako iskoristi dobro raspoloženje, koje je sada u našim krajevima za cijonizam. Podupiranje židovskih preparanđista. Kako doznajemo Židovska bogošt. općina u Zagrebu voljna ie podijeliti za narednu školsku godinu potporu za I—21 —2 slušatelja koje muške preparandije. Interesenti, koji su državljani SHS, neka pošalju svoje molbe na predsjedništvo spomenute općine. Omladinski slet ■ Novom Sada. 18.—20, augusta održan je taj slet uz veliko učestvovanje židovske omladine iz sviju naših krajeva. Svečanoj sjednici prisustvovalo je mnogo židovske publike iz Novog Sada i okolice, na k.ojc je priredba učinila dubok utisak. Na toj su sjednici bili i grčkoistočni episkop Čirić, veliki župan Slijepčcvic, delegat naših halucim Altmann, predsjednik žid. bog. općine Novi Sad Ernst, predstavnici cijonističke organizacije Locker, dr. Sattler, Estera Vig i mnogi drugi. Stigli su brojni pozdravi na

6

»ŽIDOV.

BROJ 36.