Židov

Drugovi! Ne vjerujte provokatorskim lažima Jevsekcijc o Palestini! Rad za narodno-socijalnu izgrađuju Palestine razvija se sve više i jače i to jfe riješen je glavnog problema židovskog radništva u cijelome svijetu. Zatražite stoga pravo na saobraćaj sa Palestinom. Oslobodjenje židovskog radnog staleža nemoguće je bez opće promjene vlade, a ova promjena moguća je samo na temelju aktivnosti židovskih masa. Veliki broj drugova sjedi radi obrane naših interesa u zatvorima, mnogi su u progonstvu i mnogi morali su ostaviti zemlju. No cijonističko-socijalistička stranka, jedina stranka židovskog socijalizma, živi i pokraj terora i nastavlja svoj rad u borbi za oslobodjenje židovskog radnog staleža.«: Već to je dovoljno, da nam bude jasno, kako su teške životne prilike Židova u Rusiji, a napose cijonista. Ista stranka lijevih Ceire Cijona izdala je sada nakon ponovnog apšenja cijonista slijedeći apel na židovski radni narod cijeloga svijeta, u kojemu najprije prikazuje teške prilike tamošnjih Židova i naglašava svoju čvrstu volju, đa se sama na svaki način brani od rovarenja i terora Jevsekcije. No nisu u stanju, da pomognu stotinama djonista, koji sjede u zatvorima i deportirani su u najzabitnije krajeve Rusije, a da protiv njih nisu provedeni ni sudbeni postupci. Oni brane svoju čast jedinim načinom, koji im je preostao, a to je štrajk gladju, koji traje po B—l 2 dana. Židovski radni narod ne smije ostaviti, đa propanu ovi vrijedni ljudi. Mora se pomoći njihovim bijednim porodicama. Stoga se oni obraćaju za pomoć, ikoja Je prešno potrebna. Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Jedna izjava lorda Baikmra. Prigodom 7. obljetnice dana, kad tje objelodanjena deklaracija, keja nos; njegovo ime, lord Balfcur dao je Cionističkoj Organizaciji slijedeću izjavu; »Ja Vam najsrdačnije čestitam uspjesima koje je postigao do sada cionistički pokret i želim najbolje u daljnjem napredovanju. Bez sumnje se moraju svladati još poteškoće. To je raztunljh-o. No oni, kcjl kao ja čvrsto vjeruju u budućnost cijonizma, mogu da u prošlosti crpe nove snage«. Židovi u novom engleskom parlamentu. U netom provedenim izborima izabrano je u pariš menat 14 židovskih zastupnika. Polovina t j. 7 zastupnika pripadaju konzervativnoj stranci, to su major 1. Brunnef Cohen, Sir Watter de Frace, Sir Philipp Sasson, O. Finburgh, Isidor Salmon, A. ftl. Samuel i Saonici Samuel. Liberalnoj stranci pripadaju' 5 Židova i to: Sir Aifred Mond, Major L. Hore-Belisha, dr. G. F. Spero, Percy A. Harris, Bethnal Green i 1. Simligiit. Laburistima pripadaju dvojica: Emamiei Shinweil i M. Turner-Samuels. Sir Philipp Sasson biran je u onom kotaru, koji je svojedobno, nakon ukinuća zakona o nemogućnosti izbora Židova za poslanike, prvi puta :zabrao Mayer de Rotschilda n pariamenat. Izabrani Samuel Samuel brat je lorda Biarstedsa; Isidor Safenon je poslovni ravnatelj poznate tvrtke JOsrf Lyons; Finburgh, koji je pobjedio nad poznatim radničkim vodjoro Ben Tillet, je uvažen član židovskog Board of Deputies; major Brunel Coben je zet Stuart Samuela (brata Berberi Samuela). Major Nathan potučen je ođ ministra Gosi;nga. I predsjednik engleske cijonistioke federacije, g. Philipp Guadalle, koji je kandidirao kao 11beralac propao je u izborima. Iz dnevnika bivšeg engleskog poslanika Lorda Bertie. U predzadnjem broju donijeli smo izvadak 7. dnevnika lorda Bertie, koji se odnosi na pregovore sa barunom Rotschildomi glede Palestine. Iz ovog dnevnika jasno se vidi, kako je knd! Bertie bio protivan palestinskoj politici Lioyd Geor-

ga i lorda Balio ura, Donašcmo danas jedan razgovor, što ga je imao lord Bertie sa Lloy<i Oeorgom 20. aprila 1917., koji k takodier izvadjen iz ovog dnevnika, »Upozorio sam Ooyd Georga, da Židovi nisu borbena rasa, pa ako pot pomognemo djon'stički pokret 1» stvaranje židovskih kolonija 41 Palestini, oni bez britske i francuske pomoći ne će brti u stanja da se (brane od Arapa. Stavio sam pitanje: kako će djelovati na Arape, ako Engleska na ovaj način potpomogne Židove. Sjetio sam Lloyd Georga, da se francuski utjecat u Siriji i Palestini upire o francusko r : mo-katolićko svećenstvo i r-jihove škole. Konačno sam rekao, da protestanta Ribot <ot>da premier u Francuskoj), i ako je sklon, da prizna naše pretenzije u Palestini, ne bi se usudio pristati na jedan protektorat Palestine i takvu ■kombinaciju, koja je protivna francuskim šovenitna, narodu i rimskom klerusu. Ltoyd iGeorge nije znao, da je Ribot protestanta i rekao ije: »Franottzi će morati priznati naš protektorat: mi smo onamo došli osvajanjem I ostat ćemo tamo, jer nemarno naročite religijozne interese, pa srao jedina sila predestinirana da vlada pučanstvom, koje se sastoji od 1 musi'maua, Židova, ■kršćana i dri« »Vi dakk predlažete«, rekao je lord Beri le, »da zauzmemo m jesto Turaka, da čuvamo mir iz medi u raznih Vjerskih i poetičkih stranaka?« »Da.« odgovorio je Lk»yd Georgc. Pod datumom od 14. decembra 1917. izvještava lord Borile o 'jednom razgovoru sa lord MHnerom o cijonizmu, u kojem je lord Beri:ic sa svoje strarte izrekao mišljenje, da je cijonizam nesmisao«. Milner pše dalje sam nije »bijesni cijonista«, nada se ali, da bi cijonizam mogao za Englesku biti od velike koristi. Kratko vrijeme za objelodanjenia Balfomove deklaracije favlija lord Bertie pod datumom 30. decembra 1917., da je lord Balfoar svoje potpomaganje cijonizmu obrazložio razlozima financijske, političke i duševne naravi. 0. Paul Cambon, francuski poslanik u London«, izvjesilo je k>rda Berite o svom razgovoru sa Batfourom, koji je naveo za razlog deklaracije, da predobije one amerikanske Židove, ikoji su za Palestinu, a mogli bi datj i omogućiti zajmove. Dade Balfour osjeća, da bi se moralo učiniti interesantni eksperime-nat, da se osmi je židovska država. Cambon sjetio je ißalfoura na proročanstvo, da bj židovski kralj značio svršetak svijeta. Ballcur }e odgovorio, da bi takvo rješenje bilo još interesantnije. »Times« o britskej arapskoj politici. Pod naslovom »Neuspjeli eksperimenti« donaša londonska -»Times« članak, u kojem kritikuje englesku orijentalnu pol'tiku, naročito onu u Arabiji. Medju ostalim veli; Jedna vahabitska intervencija na granici Palestine ili Iraka naravno se ne može trpjeti. Ako emir Abđala hoće da ostane engleski štićenik, ne snrTc nas kompromitirati lošom vladom. Kralj Feizul u Raku ali vlada konstitucijom, pa bi ova zemlja, keja je tek počela da privlači engleski kapital, ako se napusti, na veselje Turaka i ruskih boljševika opet zapala u kaos. ißritška je vlada sanjala o jednoj arapskoj konfederaciji. Ovaj plan još nije propao 1 ako sadašnje stanje u Arabiji tako prikazuju' neprijateljski raspoloženi- kritičari. Engleska se mora ograničiti na sklapanje ugovora sa pojedinim vladarima i ne smije intervenirati. Arapi sami moraju naći puta da posfgnu uniju. Jewish Board of Deputies u Londonu zasjedao je 26. oktobra, pa je podnesen izvještaj pravnog i parlamentarnog odbora. U izgledu je, da će odbor poduzeti sve. da se promjene stroge naredbe u pogledu- useljenja inozemaca. G. d’Avlgdor Goklsmd izvjesilo je na to o Joint Forelgn Commitee (odboru za izvanje poslove). G. Luclen Wolf podnio je Savezu. Naroda pritužbu protiv grčkog zakona o nedeljnom počinku u Solunu, Konstatovalo se, da pitanje nedeljnog počinka u odredbama za manjine nije precizirano, pa stoga Savez Naroda nije mogao intervenirati. Lucien Wolf stupio je onda u vezu sa grčkom delegacijom, koja mu je išla u susret. Obećala mu je, da će vlada predložiti parlamentu shodne promjene ove naredbe. Q. Lucien WoM imao je u Žcnevi razgovor s grofom Apponyiem, šefom madžarske delegacije. Q. Wolf mu je predložio, da madžarska vlada podnese Internacionalnom Sudištu ptanje, je li zakon o mimerus-claususu sagiasan sa klatvzulama o manjinama u ugovoru od' TrUvnona. Istodobno ustanovio je g. Wolf u sporazumu sa sekretarijatom Saveza Naroda giavne crte apela, koji će Joint Foreign Committee uputiti Savezu Naroda, ako madžarska vlada ne bi primila ove predloge.

U jednom razgovoru sa ministrom vanjskih posada u Rumunjskoj g. iDucom, složio se g. Wolf sa ministrom, da se odmah ustanovi jedna komisija, •koja će proučiti i pregledati pritužbe u vezi sa zakonom o državljanstvu. iU pogledu poljskog zakona o državljanstvu dao je grof Skrzynski, ministar iz vani ih posala izjavu, da će po 'povratku u Poljsku uzeti stvar u ruke, da udovolji Židovima. K radu mandatame komisije Saveza Naroda. U savezu sa zasijedanjem komisije izdao je sekretarijat Saveza Naroda knjižicu, u kojoj se bav; mandatima. Medju ostalim bavi. se i Palestinom, pa veli: Palestinski mandat ustanovljuje, da je mandatorna sila odgovorna za to, da stvori takve političke, administrativne i ekonomske prmke, da se osigura stvaranje židovske narodne domaje i razvitak samoupravnih institucija. Jewtsh Agcncy .predvidjena je kao javna korporacija, koja ima da sa administracijom zajedno radi u stvarima, koje se tiču židovskog pučanstva. Cijoništicka Organizacija smatra se Agency-om. Ona jma da poduzme korake, da stvori korporaciju svih onih Židova, koji boće da saradjuju kod izgradnje Fa'esiine. Administracija ima da uz odgovarajuće prilike olakša imigraciju Židova I naseijenje Židova u poljoprivredi. Oradjansko pravo, koje će se uvest: omogućiti će sticanje palestinskog gradjanskog pravu svim onim Židovima, koji su se stalno naseli! u zemlji. S druge strane mandat obvezuje administraciju, da čuva prav., i položaj ostalog pučanstva, da se ne zapostavi ovom politikom. Spominje se, da je britska vlada predložila nekoliko prijedloga u pogledu jedne komisije, koja će ■urediti pitanje Svetih Mjesta. Ovi prijedlozi još nisu prihvaćeni po svim u Sa vezu Naroda zastupanim državama. Britska vlada se nada, da će ove države predložiti plan, koji će se moći primiti. Naglašava se, da se mandatski teritoriji upravljaju. u ime naroda kao cjeline i to uključuje indirektnu odgovornost svih njegovih članova. Kontrola nad mandatima ima u prvoj instanci Vijeće Saveza Naroda. Permanentna mandatarna kornisja samo je savjetodavnu tijek). Ona nema moći, da stvara za.vjučke i ma,idutornim silama daje direktno upute. No zaključe. Vijeća stvarat će se u većem dijelu na -emeiju ispitivanja i poticaja komisije. 1 Mandatarna komisija ispitivač će administraciju sa stajališta principa Saveza Naroda. Prema tome se ne će zadovoljiti sa negativnom zadaćom, da konstatuje tek, je li mandatorna sila ostala unutar granica danih joj .punomoći, već će ispitati, jesu li one i dobro iskorišćene i- je U administracija prikladna interesu domaćeg pučanstva. Komisija ispituje i proučaje svaki izvještaj u prisutnosti opunomoćenog reprezentanta mandatarne sile, koji ima da dade svaku informacija Kad se dovrši diskusija i reprezentant se povukao, odlučuje komisija o izvještajima, koji se imaju predložiti Vijeću. Opažanja se saopćuju mandatorno] si i, koja ima pravo, da sa svoje strane doda razjašnjenja. Ovaka razjašnjenja objelodanit će se zajedno sa opažanjima komisije, Vatikan zahtijeva zastupstvo u Savezu Naroda. Katolička štampa naglašava .potrebu' jednog direkt, neg zastupstva Vatikana u Savezu. Naroda u svrhu čuvanja interesa, katoličke crkve, naročito u Palestini. U 'jednoj tek nedavno} audienclji bivšeg državnog podsekretara Vatikana, a sadašnjeg papinog poslanika u Madridu, Mgr Tolcschinia kod pape, dogovoreno je držanje španjolske vlade, koja je već jednom predložila zastupstvo Vatikana kod Saveza Naroda. Drži se, da će švicarska vlada podupirat s ovaj predlog. »Popolo d’ Italia« tvrdi, da je u vatikanskim krugovima zaključeno, da se oficijelno zatraži ovakovo zastupstvo. Odgovor talijanskih cijo ništa katoličkoj uniji. U vezi sa zasijedanjem mandatorne komisije predala je egzekutiva talijanske katoličke unije za Sveta 'Mjesta Savezu Naroda memorandum, u kojem pretestufe protiv cionističke politike u Palestini. Medju ostalm ovaj .memorandum izvadja ovo: Odbijajući od sebe svaku rasnu mržnju i svako antisemitsko osjećanje, talijanska katolička unija vidi u cionističkom djelovanju želju za povećanje židovskih prava u Palestini, koja idu za invazijom i profanacijom. Unija smatra cionistički pokret materijalističkom i protukršćanskom .koncepcijom historije i stoga ga ne priznaje. Unija poriče etničko i nacionalno pravo po cijelom svijetu l raštrkanih židovskih grupa na osvojenje zemlje, koju su izgubili .prije 2000 godina.

hROJ 47.

»2 l D O V«

3