Židov

tek zupci. koji zahvaćaju u kotač, što ga tjera samo Jankel Šepšović. Dabome time i drama gubi života. Mnogi su momenti dosta slabi, prerazvučeni, blijedi. I mora da igra bude strastvena; oduhovljena i putena mora da iskače pred nas, kako bi iz ove drame, u kojoj slabe strane gotovo prevladavaju, stvorila snažnu cjelinu. Zagrebačka izvedba nije nas mogla zadovoljiti. Njene su greške: krivo shvatanje ideje i loše izradjeni momenti. Prema zagrebačkoj izvedbi Rivkela zaista pada i onaj duševni konflikt Jankela Šepšovića biva grubo materijaliziran, a mjesto problema; živi Bog, kojemu se potpuno podajemo, te živa kćerka, koju slijepo ljubimo ili idoli, koje smo sagradili, da pune mjesto u našemu životnom sistemu, naglašava se problem; osveta ili prašitanjie. A pojedinosti su bile preošfro izvedene i to -tako. da mnoge sporedne scene dobi-

vaju glavnu notu, dok neki od sporednih momenata, koji su mogli (a prema zagrebačkoj izvedbi upravo i morali) dobiti jači aikcent (na pr. odnošaj majke i kćeri i uopće cijela figura majke), ostadoše ne izradjeni. Prema tim greškama ne broji toliko ona jedna, koja se vanjski mnogo teže opazila, a to je, da stvar nije imala ništa židovsko. Čak i nežidovske su kritike (koje. mimogred spomenuto, vrlo dolično primiše komad) zabilježile taj potpuni nedostatak židovskoga akcenta. Sijaset vanjskih pogrješaka (slika u sobi; prosjaci, što gologlavi piju rakiju, tales bez cicisa; tora iz drveta, na rabijevoj glavi neki burnus!) sjećali su uvijek iznova na ono, što se i bez toga osjećalo; da je režija mjesto židovskoga komada izvela njegovu karikaturu. Pa ni gosp. Papić (Jankel) nije mogao da prikaže Židova, i kad je bio najvjerniji, onda je igrao Kir

Janju. Samo gosp. Griinhutu ,je donekle uspjelo, da izradi ulogu šadhena. Ostali su se uzalud trudili (akd su se uopće trudili), da dadu nešta židovsko. Napose to vrijedi za gdju. Vavru (žena Jankelova) i gosp. Badalića (Zuhalter), koji su karikirali gdja. Vavra svojim nepodnošljivim izgovorom, za koji jedan kritik veli. da ga ima samo u nekih »srbijanskih Jevrejki«, a g. Badalrć još nepodnošljivijim mahanjem ruku. Kao da je to dosta, da se prikaže Židova! Uostalom dosta je kriv i prevod, koji nikako nije mogao da pokaže onaj židovski »Stimmungsgehalt«. Već to nam se ne čini zgodnim, da se mjesto »Židov« kaže »Jevrejin«, jer to u nas budi posve drugi osjećaj. Ne treba spomenuti, da je kođ toga komada publika bila preko 90% židovska.

ševna pregnuća. Svagdje vidimo propadanje. Sada je jedna delegacija, kojoj su pripadali poslanici Farbstein i rabin Brod bila kod ministra unutarnjih poslova litibnera i pritužila se. što je varšavski vo voda primio rezolucije nekih korporacija, prema kojima se sajmovi, u gradovima gdje su Židovi, imaju umjesto radnim da nom održavati subotom. Delegacija upozorila je ministra na opasnost, koja time prijeti Židovima u ekonomskom i vjerskom pogledu, pa je on obećao, da će stvar istražiti i uvažiti opravdane zahtjeve Žkiova.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

M. Scheijikin. 3. o ruj. stradao je prigodom jednog sudara gradiške željeznice u Chicagu, poznati cij-onista i član cijonističke egzekutive, dr. M. S c h e i n k i n. Kod sudara je bilo 10 mrtvih i 31 ranjen. Tijelo dra Scheinkina prevest će se u Palestinu. Mcnahem Meudel Scheinkin već ie u svojoj mladosti /.ivo sudjelovao u pokretu lioveve-Cijon. Kao rabin u židovskoj općini Bal ta u Podoiji razvio je veliku propagandu za ideju židovskog renesansnog pokreta. Nakon kratkog vremena napustio je svoje rabinsko mjesto i posvetio se učiteljskom zvanju. Osnovao je prve moderne škole u Podoliji. Kao povjerenik Odesa-odbora za imcpredjenje židovske kolonizacije u Palestini uputio se devedesetih godina u Erec Israel, gdje je za veće grupe ruskih Židova kupio zemljišta. Nakon svog povratka iz Palestine u Rusiju proputovao je židovsko područje i propagirao ideju židovske kclonizac fe u Palestini. Organizovao je veće grupe, koje su se onda pod njegovim vodstvom uputile u Palestinu i kupile zemljišta. Mnoge kolonije njemu imaju: zahvaliti svoj opstanak. Posljednje godine proveo je Scheinkin u Palestini, gdje je 'osnovao mnoga društva za kupnju zemljišta. Osobito uspješno bi(o je njegovo djelovanje u društvu 0 eul a, putem kojeg je kupljeno mnogo zemljišta. Kad je buknuo rat putovao ie više puta u Ameriku i tamo u židovskim krugovima propagirao zgradnju Palestine i Osnovao društva za kupnju zemljišta. Godine 1919. do 1922. stajao je na čelu imigracijonog departementa u Palestini, pa je i na ovom polju rada postigao lijepih uspjeha. Njemu je uspjelo, da organizme židovske Obrtnike u Palestini i u ove svrhe osnovao kreditno društvo. Poslije 13. kongresa opet je Scheinkin pošao u Ameriku, gdje je djelovao za P. L. D. C. U njemu gubimo jednu požrtvovnu i vrsnu silu, koja na dosadašnjim uspjes'ma kolonizacije ima veliki udio. Otvorenje Keren-Hajesod kampanje u Engleskoj. Govor \Velzinajvna. Kako javlja 1. T. A. iz Londona, otvorio je predsjednik Weizmann. koji se

netom vratio iz Palestine, jednim velikim mrt tugom kampanju Keren Haje soda u Engleskoj, Ovom su mitingu poslali pozdrave lord Robert Cecil, Sir Wyndham Deedes i lord Palmoor. Dr. VVeizmann razložio je u velikom govoru slijedeće: 'Kolonizacija sama po sebi težak je problem; još teže je ali kolonizacija Židova u Palestini. Opisuje na to sve teške okolnosti kolonizacije i naglašava, da se je ipak iskristalizovao ljudski materijal, koji je dorasao iprovedbi pijonirskog rada u zemlji, koja je tako teška kao Palestina. Troškovi za naseljenje jedne porodice iznašaju danas oko 1000 funti. Pri tome kolonista mora, da sam stvara svoj život i razvja se bez daljnje pomoći, lako da ,u odredjeno vrijeme može da otplati, što mu se uzaimilo. Usporedimo li naše troškove s onima u Kanadi i Kaliforniji, oni su povoljni. Upozorava na brzi razvitak Tel-Aviva, Haife i Tiberiasa, kao i na brzi porast broja useljenika od 1923.-24. Ako se pita je li Palestina može da primi 1500 imigranata mjesečno, sada je prerano dati konačni odgovor. Ali, dosadašnji su imigranti svi posjedovali nešto kapitala, a posljedica je toga, da se industrija brzo počela razvijati. Politički položaj u svakom pogledu zadovoljava. Život, naročito odnošaj izmedju Židova i Arapa svakim danom postaje normalniji. Teški problemi još ni jesu riješen;, ali sa pomnošću i razumom polako se odstranjuju poteškoće. Nakon We : zmannovog govora primirena je rezolucija, kojom se pozivlju Židovi Engleske, da se okupe na radu za Keren Haiesod. Na samoj skupštini sabrano je 3400 funti. Palestina pred Savezom Naroda. Egzekutiva palestinsko-arapskog kongresa predala je permanentnoj komisiji Saveza Naroda memorandum, kojim oštro protestira protiv cijonističkih nastojanja i politike židovske narodne domaje tr Palestini. ’ Memorandum zahtjeva, da Savez Naroda napusti ovu pciitiku i postavi u Palestini narodnu vladu. Arapsko i židovsko pučanstvo neka u ovoj vladi bude zastupano u omjeru broja pučanstva. ■ Konac debate o izvještaju Sir Hertbert Samuela bila je 30. oktobra. On je svoj izvještaj još nadopunio informacjatria o školama, hebrejskom jeziku u javnom životu, o radnim prilikama, o zdravstvu i budžetu. Komisija zahvalila je lierbert SaniueJ.it za informacije, koje je dao tokom tri dana rasprava. Ona se je uvjerila, da administracija Palestine treba da se bori protiv osobitih poteškoća. Iza toga protokollran je gore spomenuti arapski memorandum. Predsjednik komisije marquis Theodolj prmjetio ie u pogledu memoranduma, da je komisija stvorena sa svrhom, da se brine oko primjene mandatskih propisa, kako ih je formuliralo Viječe Saveza Naroda. Riješenje pitanja, je li ovaj propis mandata saglasan sa dubom : tekstom člana 22. statuta Saveza Naroda, ne spada u kompetenciju komisije. Herbert Samuel otputovao je iz Ženeve u PaM lestinu. Za njegova odsustva uprav jao je guverner .lerusolima general Storrs njegovim poslovima, pošto je stalni zamjenik Sir Herbert Samuela bolestan. Prilikom zasjedanja komisije b3j su u tenevi i zastupnici Agudas Israel, Jakob Rosenheim i Sally Ouggenheim, da čuvaj« interese njihove organizacije. Imali su oduljt razgovor sa Herbert Samueom i odlučujućim osobama komisije. Borba ,|ewsekciie protiv cijonizma. U zadnje* smo broju izvijestili o borbi iz med ju židovske komunističke Jewsekcije protiv cijonističk©-socijalist : čke stranke. Čini se, da su pozivi ove stranke ipak djelovali na židovsko pučanstvo, jer Jews«kcija nalazi za potrebno, da se u svojim novinama i časopisima bavi problemima, koje je nabacila cijonistička stranka. S druge strane nastoje sada židovski komunisti, da akcijama, koje do sada niša provadjali, izadju na susret židovskom pučanstvu. Jedan od vodja Jewsekcije« Cinerinsky, zahtjeva u jednom članku u »Emesu«, da se protiv cijonista i cijonističkih socijalista oštro istupi, jer razvijaju sve veću i veću aktivnost. On piše: Ltak se rusko-ukrajinska kontrarevolucija temeljito uništila. ostala je židovska buržujska kontrarevolucija u svom cijonističkom krilu poštedjena. Cijonistička stranka u Sovjet-uniji nije zabranjena. Doduše su u zadnje vrijeme uapšeni mnogi cijonisti, ali to je još bilo preblago.« Nadalje kaže. da je s'gurno, da je cilj cijonističkih akcija, da stvori kontakt sa inozemnom kontrarevolucijom. Jewsekcija treba da povede oštru borbu protiv cijonizma i cijonistička se organizacija mora službeno proglasiti legalnom. Izbori za židovsku bogoštovnu općinu u Beču. U nedelju izabrano je novo preds tajništvo za naredne četiri godine. Glasalo je oko 40% birača, a predano je 14.865 glasova. Od toga dobile s« Vereinigte juđische Parteien« 11.205, socijalisti 2266, religijozni blok 943 i udruženje Ahdut 451 glasova. Prema tome je rezultat slijedeći: Veretnigte judfsche Parteien 28 mandata, re.igrjozni blok 11 mandata, Socijalističko udruženje 5 mandata. Ahdut 1 mandat. Plan socijalnih demokrata, da usvoje općinu, razbio se. Precjenjivali su svoj upliv. Premda su imali sve prednosti, kao jaku materijalnu pomoć u stranci, veliki izborni aparat i školovane agitatore, postigli su tek 5 mandata, što je ujedno granica za budućnost. izabrani su od »Vereinigte iudsche Parteien«: Prof. Alois Pick (Union), dr. Jakob Ani ste i* (Union), nadsavjetnik Robert Stricker (cijonista), savjetnik W. Kempler (Union), advokat dr. D. Friedmann {cijonista), vele trgovac S. Kauders (Union), odvjetnik dr. Josef Ticho (Union), gradski vijećnik dr. L. Plaschkes (cijonista), direktor dr. H. Oppenheim (Union), trgovac W. Pappenheiia (Aguda), odvjetnik dr. J. L6wenherz (cijonsta), kornere, savj. M. Red (Union), prdk. R. Bettelheini (Union), odvjetnik dr. J. EJirlich (cijonista), dvorski savj. dr. W. Hertzke (Union), kornere, savj. M. Markus (cijonista), veleindustrijalac S. Bandi (Aguda), trgovac E. Engel (Union), direktor S. Epler (cijonista), trg. Isidor Schwarz (Union), med. savj. dr. J. Deutsch (Aguda), arhit. dr. A. iKarpltts (cijonista), Kot. savj. E. Hofmann (Union), trg. David Dobar (Union), dr. med. Izidor Klaber

4

>Ž I U u v.

BROJ 4b