Židov
novac. Ali onda će ga dobiti drugi Židovi. Pa ovdje u Tel Avivu nema Arapa. A kad jednom kasnije moja kuća bude manje vrijedna, pa će je u najgorem slučaju kupiti drugi jedan Židov jeftino. Mislite li, da u Rusiji nisam izgubio novaca? Ovdje barem znadem zašto ... Djeca prolaze jedno za drugim pred nas, drže u rukama male papirnate barjačiće i pjevaju svojim slabim i tankim glasovima pjesmu, koja pomalo postaje narodnom pjesmom mlade Palestine: stari i sveti psalam: B’šuv adonaj et šivat cijon ... Rus me pogleda krijesećim očima, kao da su stupajuća djeca najbolji odgovor na moje besmislene sumnje, da bi moglo doći do gospodarskog sloma u Tel Avivu. »Nisam imao namjere, da se naselim ovdje, došao sam u posjete No kad sam
vidio našu djecu ovdje, u kolonijama, u kvucot, tako veselu i lijepu, čistu i srčanu, mislio sam; manje ću zasluživati ovdje već u Evropi, lošije i siromašnije ću živjeti ali djeca će mi biti kod kuće. Govorit će hebrejski i pjevat hebrejski znat će, zašto su na svijetu. Stoga ostajem ovdje.« * On ode dalje. Sjetim se starog poljskog Židova: Treba Židovima zabraniti, da pjevaju! Čudnovata zemlja i čudnovat narod. Još uvijek nije zaboravio veseliti se i ako je znao Bog već davno to mogao. Tei Aviv, novembra 1924.
Nablus i Nazaret izgledu strašno zapušteni i doimlju se, kao da se već stoljećima tamo nije ništa promijenilo. Najvažniji nacijonalni probitak u Palestini je privađanje hiljade Židova poljoprivrednom radu i hebrejskom jeziku. Kolonizacija Palestine po Židovima je pokret »Povratak k zemlji« u pravom smislu riječi. Jedva si možemo predstaviti kako se dobro osjećaju Židovi u Palestini, koji rade u poljoprivredi; oni su upravo sretni. Nikada nisam prije vjerovao, da je moguće, da ljudi, koji su bili navikli živjeti u gradu i baviti se gradskim zvanjima, mogu da se u poljoprivredi osjećaju tako dobro. Teški rad čini im se lagan i vrše ga s toliko ljubavi i zadovoljstva, da je to ćudo. U nijednoj drugoj zemlji ne bi se u Židovima moglo probuditi ljubav za poljoprivredu. Vanredno važne su i hebrejske škole u Palestini. Može da se procijeni njihovo značenje tek onda, kad ih se vidi. Ija sam bio mnijenja, da bi hebrejske škole, naročito one u gradovima morali uzdržavati roditelji djece, koji ih posjiećuju i da bi cijonistička organizacija trebala trošiti samo malo za školstvo. Za mog sadašnjeg boravka u Palestini uvjerio sam se, da je ovo mnijenje bilo krivo. Jedna od najvećih naših tekovina je nacijonalno školstvo sa narodno židovskom odgojom u hebrejskom jeziku u Palestini. Za razvoj naše židovske narodne domaje je to važnije već sve ostalo. Bez hebrejskih škola i hebrejskog jezika u saobraćaju, naš rad za izgradnju ne bi imao današnji židovskonarodni karakter. Bez hebrejskih škola bilo bi teško, hebrejski uvesti kao saobraćajni jezik, jer stariji Židovi, koji dolaze u zemlju ili ne znaju hebrejski ili su navikli da govore druge Jezike. Djeca pretvaraju hebrejski u živi jezik. S tog razloga mora cijonistička organizacija da se brine za uzdržavanje jednog jednovitog hebrejskog školstva. Što se tiče industrije u Palestini, tu i tamo ima već početaka, koji se počinju i razvijati. Ima mnogo sposobnih zanatlija i obrtnika, koji su s mnogo energije započeli razvijati razne radne grane. Teškim
radom povećavaju svoje radionice, koje su gdjegdje već i male tvornice. Industrija ima u Palestini dobru budućnost, treba imati strpljenja, odlučnosti i treba izdržati. I industrija duhana lijepo će se razvila. Prvim iskustvima mnogo se naučilo, pa se ne će više praviti pogriješke. Za politiku ne brinu se mnogi u Palestini. Oradi se, radi, stvara i razvija duševni život, ali o politici se raspravlja veoma malo. Židovi su nesmetani u poslu, a to je glavno. Oni nastoje da s Arapima žive u miru i slozi. Na pitanje u pogledu rada cijonističke organizacije u Palestini izjavio je g. Lipsky, da je i to stvar, o kojoj se ne može suditi, ako se ne vida iz bliza. U prvom redu ona uređuje imigraciju što je samo po sebi velik posao. Ona upravlja institucijama za primanje imigranata i brine se za zaposlenje istih. Svi, oni koji dolaze sa sredstvima organizacije i oni koji dolaze svojim vlastitim, obraćaju se na organizaciju za savjet i pomoć. Sa činovništvom organizacije g. Lipsiky veoma je zadovoljan. O kolonelu Kishu ne treba više gubiti riječi. On je čovjek na svom mjestu i vrlo je popularan u Palestini. I svi drugi članovi egzekutive i činovnici čine sve, što je potrebno, da izvrše svoju zadaću s uspjehom. G. Lipsky, koji ovih dana opet ide u Ameriku, izjavio je na koncu, da će apelirati na amerikanske Židove, da pomnogostruče svojle naprezanje za Keren Hajesod. Iz židovskog i cijonističkog svijeta
VVetzmanov put u centralnu Evropu i Ameriku. Prof. Woizman odlučio se, da još prije svog putovanja u Ameriku, koje je ustanovljeno za konac januara, na nekoliko tjedana ode u centralnu Evropu. On Će sudjelovati konferenciji njemačke oijonističke organizacije, zatim otiđi u CehosSovačku i valjda i u Beč. Iz cijonistlčke egzekutive. Ovih dana održala je cijonistička egzekutiva sjednicu kojoj su pribivali 1 članovi financijskog i gospodarskog vijeća, Medju inim raspravljalo se i o slabom financijalnom stanju egzekutive, što priječi, da egzekutiva mnogo toga ne provadja, što bi pokretu trebalo.
Dr. Weizmaim izzvijestio 'je iscrpivo o političkom stanju i predložio radni plan, po kojemu treba suradnje sumišljenika, koij nisu u ci-jonisličikoj egzekutivi. Poslije žive diskusije prirriljen je prijedlog J. Covvona, da se zamoli 500 sumiš'ljenika, da potpomognu egzekutivu sa po 100 L svaki, za njene političke zadaće. Mr. Cowen položio je za svoju osobu odmah 100 L. Generalni tajnik g. Israel Co•henu naloženo Je, da poduzme putovanje na kontinent i tamo provede ovaj zaključak egzekutive. Godišnja konferencija cijonističke organizacija u Njemačkoj. Ova je konferencija osobito važna, jer će joj prisustvovati predsjednik VVelzmann i dr. Berthold Feivvel. Objelodanjen je slijedeći dnevni red. Poslije otvorenja -govorit će dr. Weizmann, popodne držat će predsjednik njemačke organizacije dr. Landsberg referat o radu u prošloj godini. Slijedeći dan držat će dr. Nahu-m GcMmami referat o potrebnim reformama u cijonističkoj organizaciji. Popodne je referat Kurt Bluraenfelda o cijonističkom radu u Nfemačkoji Treći dan ja dogovor povjerenika Keren Hajesoda u prisuću dra. Weizmanna i dra Feiwel'a. Rumunjsko ministarstvo za trgovinu potpomaže trgovinu sa Palestinom. Jednom okružnicom upozorava mnistar-stvo za trgovinu u -Bukareštu svč trgovačke komore na mogućnosti važnog trgovačkog saobraćaja sa Palestinom. Okružnici je priložen memorandum g. Mosesa Sohapire iz Te! ’Aviva, koji opisuje razne trgovačke mogućnosti. 'Na temelju toga zaključile su trgovačke komore, da poduzmu veliku- akciju za intenziviranje trgoZa slijedeće vrijeme stavljen je u izgled jedan vačkilh odinošaja izmedju Rumunjske i Palestine, rumunjski trgovački muzej u- Palestini. »flehaluc« u Rumunjskoj. Naročitu -pažnju posvećuje organizacija »Hehaluc« u Rumunjskoj poljoprivrednoj izobrazbi hulucim. Glavna briga bila je, d-a se povećaju stanice za izobrazbu. Dosadašnje bile su sve na zemljištu, koje je bilo uzeto u zakup. Sto je onemogućilo da se one izgrade i razvoju. Prije nekoliko mjeseci uspjelo je -kupiti dobro g. Etfngera u Baschicinu, koje ima 115 ha polja livada, vinograda, bašće i šume. Prve tri rate u iznosu- od 730.000 leja (polovine kupovnine) već su uplaćene. 30. okt. upisana je -hipoteka na jednu godinu- na 612.000 leja, pa se sada vode pregovori sa raznim bankama, da se ovaj kratkoročni- zajam pretvori u dugotrajni. Novac za kupnju namakaut je od raznih židovskih i cijonističkih institucija kao i od privatnih osoba. Rad -je započeo 25. septembra. -Ima mnogo poteškoća, jer manjkaju najpotrebnije stvari kao zgrade, živi i mrtvi inventar. Ipak je uspjelo zasijati 16 ha pšenice, zaorati 3# ha polja, iskopan je bunar i t. <L Sada radi tamo 30 ljudi-, a prema planu- treba da do ljeta budu na tom dobru smješteno 125 ljudi. Keren Hajesođ u Poljskoj. Održana je opet jedna velika Skupština, na kojoj -su govorili predsjednik varšavske židovske -općine, zatim pjesnici Leb Jaffe i Šalom Aš, zastupnici raznih instfudja, poslanik u Sejmu Griinibaum i pače neki necijonista. Izabran Je veliki odbor kojemu s-U na četo; prof. dr. M. Sohorr, dr. Geldflamm, A. Gefner, posi. Gruribaum, dr. Davidsohn, senator Trusker, Leo« Levite i dr. Odbor izdao je veliki proglas, u kojem poziva cjelokupno židovstvo na rad. Keren Hajesođ u Rumunjskoj. U Bucurest stigao je dr. Wilensky, ođaslanik londonskog Kerea Hajesoda. Oduševljeno dočekan je na kolodvoru J pozdravljen po cijeloj židovskoj štampi. Kampanja je započela 30. novembra. U prvim danima hanuke bit će godišnja konferencija rumunjske cijonističke organizacije kojoj će prisustvovati i predsjednik cijonističke egzekutive Na hum Sokolov. Aktivno sudjelovanje žena u Keren Hajesod kampanji u Kanadi. Netom započeta kampanja Keren Hajesoda temelji svoj rad ovaj puta velikim dijelom na saradnji žena. U Torontu započela je Hadassa drive sa obvezom od 10.000 dolara sa strane žena. Drugi gradovi -poveli su se za ovim primjerom. Novi židovski časopis. 15. januara 1925. treba da u Parizu započne izlaziti novi židovski časopi« »Revue Juive«. Zamišljen je kao jedan svjetski časopis, a izlazi* će 6 puta na godinu uz saradnju Geonga Brandesa, prof. Alberta Einstejna I prof. Siegmunda Freunda. Saradnju su obećali i Sir Heibert Samuel, Israel Zatigw?ll, dr. Oh. Weraraan, Albert Thomas, St. Zweig i dr.
4
• ŽIDOV«
DliO.J 52.
Darujte za holučbu farmu