Židov
dolazila ona i iz usfa protivnikovih u pretjeranoj formi. Ne mogu a da se lom prilikom ne vratim još jcdamput na uvodničara pretprošloga broja »Zidova«, koji pišući o cionizmu srednje linije i napadajući na Hapoel 'Hacair izgleda, da je izabrao riajnezgodniji ćas za pitanje, gdje imade više idealizma i pregaranja. Zaista je prije svega jasno, gdje ga uopće nema. Oni, koji su zlorabili ideale naroda upotrijebivši ih kao meku, kao hvalospjev svojoj robi; oni, koji trguju »cicnskom ljubavi«, kao što se trguje burzovnim artiklom, kojemu se diže cijena; oni, koji najozbihnije ugrožavaju daljnji razvitak mladoga jišuva; ii elementi zaista ne pregaraju. La patrie esl en danger. Upozorio sam na taj Arlosorovljev citat iz francuske revolucije u drugom savezu; onda je falio novac. 1 opet je domaja u opasnosti 1 opet tad« novac. Nacionalni novac čitavoga naroda. I što više ipriteče privatnoga novca, izgleda ne uvijek u pomoć, nego na štetu Erec israela, tim više treba opće narodnoga novca, tim jači treba da bude prije svega Koren Kajemet, a uza nj Keren Hajesod. Jer taj ogromni val protesta, šio nam dolazi iz Palestine, nije tek riječ duhovitih žurnalista, niti je osveM krik razočaranih, zaprepaštenih pionira, koji hcee da objese krivce, nego je to zov za postostručenjem naših nastojanja i moralnih i materijalnih. Samo jaki Keren Kajemet, koji će moči da kupi dosta zemlje i jaki Keren Hajesod, koji će na toj zemlji moći da naseli produktivne elemente, mogu da slanu na put spekulaciji. To uvidja danas ne samo radnik. Opasnost je postala očita i ccnirumu. U jednom od posljednjih brojeva juđische 'Rundschau« diže Adolf Bdhm svoj n'.as ie poziva stam-cioniste, da uvide, kuda vodi takova zemljišna politika i d'a joj stanu na put. Adolf Bohm je bio i na londonskoj konferenciji onaj, koji je zahtijevao čuvanje nacionalnih interesa i u prošla jetku toga stanovišta zahtijeva danas, da se privatnoj inicijativi bezglavo ne prepusti činiti, šio ju je volja. Možda je tom prilikom potrebno da istaknem nešto, sto se razumije samo po sebi. Ali valja i to reći. da se ne bi u šekelskoj kampanji i Oipet demagoški iskrivilo stanovište Hapoel Hacaira; 1 mi smo za privatnu inicijativu. Za poštenu produktivnu inicijativu, f mi želimo, da privatni kapital udje u industriju i zemlju, u gradove i sela*. U tu svrhu mu pružamo mrku i hoćemo da mu dademo svaku pomoć. Hapoel Hacair ■ židovski radnik uopće nije prema tome protiv svakoga individualnoga pokušaja. On se bori tek protiv pokvarenoga štetnoga uticaja privatnoga kapitala, kao što ga sad <gleđamo. 1 u toj će borbi ustrajati nepokolebivo usprkos svemu pričanju, što ga šire stanoviti krugovi ,u Palestini, kao na pr. onom 0 korupciji u Erec Israelu i o protekciji radničkoga, a osobito istočnoga elementa. Ja o lome ovdje ne bih progovorio, da ta fama nije doprla i ,u naše krajeve i da nije zahvatila već 1 one, kod kojih bi po cionističkoj tradiciji i izobrazbi i po njihovom položaju unutar pokreta bilo očekivali, da će moći da stvore svoj sud bez prebrzoga upliva, nego mjereći sve motive pro i contra. Zato eno razloga više, da zbijemo naše redove i da se odupremo toj »Verknocherung« oionizma u Jugoslaviji, jer samo organizovani moći ( ćemo da uspijemo u onome, što nam je pred očima. Domaja je u opasnosti! Taj nam zov dolazi iz Erec Israela, da se skupimo u jedan
front borbe i otpora, koji ne će dopustiti, da i židovski nacionalizam postane vašarskom robom, vrelom prihoda onakovih »dobrih patriota«, kakovih imade doduše u svih naroda, ali koje bit cionizma sama po sebi isključuje. tlapoel liacair ne će rasulo, nego jačanje cionističke organizacije i kao što dosada, lako će fc) i odsada posvuda, a i u Jugoslaviji. stajati na raspolaganje, kad se radi o dobroj stvari. Hapoel liacair Jugoslavije stoji zato unutar zemaljske organizacije, kojoj hc-će da dade impuls zdravoga i realnoga života. Stoga će u ovoj šekelskoj kampanji z e-1 e n i s e k e t bili simbolom mladoga cionizma, kojemu je glavni postulat, produktivna narodna radna zajednica u Erec Israelu.
Hans Hochsinger.
Ferijalno omladinsko naselje
1. Ferijalna omladinska naselja ostvarili su od cijonističkc omladine prvi puta holandesiki studenti. Oni su ideju za to naselje preuzeli od engleskih boj-skauta. koji su prvi stvorili takvu naseobinu ili kemp (engleski camp«). Što je bila zadaća kempa? On jle u prvom redu izrasao iz potrebe omladinskoga pokreta, da se oni ljudi, koji su se inače sastajali samo na sastancima, na kraćim ili dužim izletima, nadju jedamput zajedno na jednom mjestu kr o z duže vrijeme (otprilike 6 nedjelja). Jer na koncu konca niie isto, da li se ljudi sastaju samo u sobi ili na izletu kroz dian dva. Već izlet od nekoliko nedjelja znači za učesnike mnogo više, nego li mnogo izleta po jedan dan. Znači više stoga, što na takvom - izletu »okopne* ljudi, koji su inače hladni, zakopčani, rezervirani. Ljudi se upoznavaju i otkrivaju; vidi se, tko imade smisla za zajednički izlet, a tko je egoist itd. No ipak takav zajednički izlet još uvijek nije najsavršenije sredstvo za stvaranje potpune zajednice, za posvemašnje upoznavanje pojedinih ljudi i za slične stvari. Jer svaki dan i svaki sat na takvom izietu donosi novih izncnadjenja, '.koja nekako odvraćaju pozornost od učesnika, pa je svraćaju na vanjski svijet, na prirodu ili na bude, koji izletnicima dolaze u blizinu. A onda: ima mnogo ljudi, koji i na takvom izletu ne mogu da se potpuno ižive, koji i tu ostanu zakopčani i strani. 1 tako nastaje potreba, da se skupe ljudi i na jednom mjestu ina duže vrijeme. Tu, gdje su upućeni jedan na drugoga i gdje nema gotovo ništa, što bi im moglo skrenuti pažnju izvan zajednice tu je najzgodnije mjesto za stvaranje zajedničkoga života, za povezanost i bratstvo. A Sto se radi ukempu? U glavnom se život sastoji u fizičkom radu (bilo da se pomaže pri žetvi, bilo da se uče kakvi zanati: storaliju, knjigovez itd.). tjelesnim vježbama i igrama. Kod toga ne smije stvar preći u šalu, nego treba da se kemp shvati ozbiljno, a opet mu nije svrha, da bude mjesto, gdje će se zaista savršeno izučiti kakav zanat. Nego taj život mora da bude rad i zabava, napor i oporavak. 11. To bi bio značaj kempa, kako ga obično sretamo. (Jasno je, da su skauti imali još i drugih stvari n. pr. obuka u razlićnjm skautskim poslovima itd.) Ponešto je od njega različan tip onih ferijalnih naselja, koje je ostvarila češka židovska omladina, organizovana u Thelet-lavanu (modro-bijeli). Na jednoj od njih, u staroj Libavi, bio je i Arje Weinberger (Karlovac), koji je o njoj napisao instruktivan člančić u novembarskom Vjesniku Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja Razlike izmedju engleskog kempa i toga češko-židovskoga naselja izviru iz različnih zadaća. Dok kemp ima da bude ugodan ferijalni boravak, theletlavansko naselje ima da omladinu privede radu. Jer to je danas najvažniji zadatak židovskoga omladinskoga pokreta. Nama je svima jasno, da će Palestinu izgraditi samo produktivni radnici. A nažalost vidimo, da židovska omladina (i cijonistička!) još nije našla put k radu. I sad treba dla joj se taj put što većina olakšaTreba da joj se dade mogućnost, neka jedamput u ferijama, bez prekida svojih studija ili svoga dotadašnjega zvanja, tako reći bez obveze pokuša radit i. Eto, to te svrha tih naselja, koja se s pravom zovu radne naseobine. 1 zbog toga ostaju svi oni zadaci, koje sn sebi postavili kempaši. Ali im pridolaze neke nove zadaće. Prva je dabome: što ozbiljniji rad, što veća ustrajnost u naporu, jer ćemo samo tako prokušati svoje sile i vidjeti, jesmo li sposobni za produktivan tjelesni rad, hoćemo li prema tome moći da ii Palestini budemo zdravi dijelovi radine Palestine. Osim toga tjelesnoga rada ima naseobina i duševni zadatak. Tu se drže različni kurzevi, koje omladina ne može da drži inače, tu se upoznaju različita područja (n. pr. hebrejski jezik’; palestinografija; cijonistička pitanja; odgojni problemi), koja se onda unose i u pojedine omladinske grupe, koje su »izaslale 1 pojedine članove na naselje tako reći kao svoje delegate. 111. Time je opisni dio toga članka završen. Dolazi dio zahtjeva: 1 židovska omladina Jugoslavije hoće da ostvari ideju naseobine. I ona hoće, da se sastane na duže vrijeme na jednom mjestu, pa da tu u zajedničkom radu i živom još većma ojača povezanost pojedinih grupa i društava. Za ostvarenje toga cil’a treba joj podesna zgrada, kojia bi mogla da u sebe primi 40—60 omladinaca (zasad je, čini se, u Jugoslaviji nemoguće ostvariti naselje, gdje bi bila i ženska i muška omladina, pa bi trebalo učiniti dva odijeljena naselja, ali po mogućnosti u blizini), a moralo bi da bude mjesta za jednu ili dvije radionice. Blizu neka je voda, gdje se može kupati. Svakako je potrebno, da o toj stvari vode brigu i budi izvan Radnoga Odbora Saveza Žid. Omi. Udruženja, jer je to jedna cijonistička zadaća .koja bi pokrenula opet u omladini halučko pitanje i dala nekolicini poticaj, da promijene
BROJ 7.
>2 1 D O V<
3