Židov

de pojedini instituti. Tako se na primjer potakao i sa druge strane osnutak kemičkoga instituta kao nužne: nadopune serologičkog instituta, koji je nedavno uredilo Društvo Židovskih Liječnika, Bilo bi preuranjeno, da već sada stavljamo definitivne prijedloge. Kadi kongres odluči o velikom načelnom pitanju, bit će stvar izvršbenlh organa, da izrade pojedinačna pitanja. Jedno od najvažnijih principijelnih pitanja, koja se već sada diskutuju, jest nastavni jezik. Danas više nema sumnje, da se židovska znanost i većina humanističkih disciplina može proučavati jevrejski. Ako se radjaju sumnje, one se tiču matematičkih i prirodoznanstvenih predmeta. Doduše na gimnaziji u Jafi prirodne se nauke naučavaju jevrejski, ali je pitanje, da li za višu iniauku već imade dovoljna terminilogija i ne bi li znanstvena strana naučavanja uvelike štetovala, kad bi se jevrejski jezik već sada uveo. Ali ja držim, da tu ne postoji nesavladiva poteškoća, ima dosta primjera u povijesti mladih naroda, koji su kod osnutka sveučilišta tek morali nabaviti učevne knjige i termine, da mogu poučavati narodnim jezikom, Jevrejski je jezik svojom podatljivošću vrlo prikladan za oznaku znanstvenih pojmova i dade li se docentima dovoljno vremena, da se priprave, mogli bi se pomalo spremiti za tu tešku zadaću. Možda bi prvih godina nauka ostala jezično mješovita, ali bi se usto i išlo za hebraiziranjem nauka. Pored nacijoniailnih razloga nagone nas i posvema tehnički razlozi na što brže,hebraiziranje, jer valja računati s internacionalnim djaštvom, koje dolazi iz srednjih škola sa raznim nastavnim jezicima. Kao zajednička veza! za ovo jezično heterogeno djaštvo sasvim bi prirodno u Palestini proizašao jevrejski jezik. Iz toga logički nužno proizlazi vrlo važan praktični zahtjev: izgradnja: i razvitak naše Nacijonalne biblioteke u Jerusolimu. Ma kako bila čedna naša visoka škola u svom početku, ona će za svoj opstanak i zdrav razvitak, a osčbito za stvaranje naučnih knjiga i udžbenika u jevrejskom jeziku trebati dobru biblioteku. Naša bi Nacijonalna biblioteka zbog toga bila važan osnovni kamen u izgradnji naše visoke škole. Kod humanističkih je fakulteta biblioteka najvažnija i najskupocjenija tačka. U pripravne radnje morat će ići i intenzivna agitacija za potporu Nacijonalne biblioteke. Dok se sveučilište još bude razvijalo do prave škole, zapast će ga već važna zadaća u zemlji. Po uzoru modernih evropskih visokih škola služit će osnivanjem pučkih visokoškolskih i ferijalnih tečajeva i uzgoju puka. Tako bi se medicinski fakultet mogao brinuti za širenje znanja o elementima prirodnih nauka., higijeni, suzbijanju bolesti itd. Prijedlozi, koje imam da podastrem kongresu, po svoj su prirodi jednostavni. Svi smo svijesni teške zadaće i čuvat ćemo se, da ne iznosimo projekte bez materijalne osnovke, bez sredstava za realizovanje. Ali mislimo, da je hora, da se ozbiljno spremamo. Razbistre li se osnovke problema, može se početi sa agitacijom i skupljanjem sredstava. Na koncu sam sa svojim razlaganjem i nadam se, da mi je uspjelo utvrditi osnovke našega plana i nacrtati putove, kojima se može doći do realizovanja. Dakako da

to realizovanje traži velik napor svih! sila, ali mislim da će uspjeh opravdati taj .napor. Uspije Ii nam, da ideju unesemo u široke židovske krugove, onda se možemo nadati, da ćemo naići na shvaćanje visoke zadaće i na snažnu potporu. Prije svega će židovska studentska mladež činiti svoju dužnost i uvelike saradjivati kod propagacije te ideje. Ona ne će zaboraviti, da dok ona imfiđe sreću da crpe na vrelima znanosti, tisuće njezine braće vene od žedje za naukom i uslijed viarvarskih zakona nailazi na zatvorena vrata sveučilišta u zemlji, gdje su se rodili. Zato 1 je dvostruka dužnost, onih,, što slad uče, da učine sve, kako bi ostale mlade Židove priveli znanosti, a jedini dostojni odgovor na sadašnje zatvaranje sveučilišta jest osnutak vlastitog univerziteta. Najbolje ću da završim riječima Fichtecvim: »Koji čovjek, što plemenito misli, ne bi činom j mišljenjem posijao sjemenku beskrajnom, i sveudilj naprednom usavršavanju svoga roda, bacio u vrijeme nešto novo i nikad nevidjeno, da ostane u njem i bude nepresahlim vrelom novoga stvaranja« ...

Dr. Hajim VVehmann predsjednik svjetske Cijonističke Organizacije.

Iz govora dra. Weizmanna kod polaganja temelja zgradi sveučilišta

Na brdu Skopus dne 24. jula 1918, Položili smo danas kamen temeljac prvom židovskom sveučilištu, koje će se izgradili na ovom brežuljku, što se uzdiže nad JerusoKm. Mnogi od nas đadoše, da im se misli svrate do velikih historičkih dogadjaja, što su vezani ujz Jerusolim, do dogadjaja, što postadoše baštinom čovječanstva. Nijesmo sanjari rad toga, što dovodimo preda se one duhove, koji su ovdje formirali povijest, koji danas oduševljavaju i gone k većim, sve većim zadaćama. Prije nedjelju dana održasmo svetkovinu devetoga aba, pa si dozvasmo u pamet, da nam razoriše hram i naoko zauvijek razoriše židovsku nacijonalnu državnost. Ali za dugih stoljeća nijesmo mi, narod' prkosne, ukočene šije, htjeli da priznamo taj poraz i »Judea Capta« jest danas opet u predvečerju triumfa. Ovdje s onu stranu bijede i neutješivosti rata usadjuje se prvi

zametak novoga života obnovi opustošenih krajeva. Ovim sveučilištem stvorili smo za vrijeme rata i više nego što je cvekova obnova, nešto, što će biti simbolom bolje budućnosti. Što se pred nekoliko godina činilo snom, postaje sada, ovdje zbiljom. Što je smisao hebrejskog sveučilišta koje zadaće ima ono da vrši, odakle će si privući svoje učenike i kojim će jezikom da govori? Na prvi se pogled čini paradoksnim, da smo počeli da gradimo centrum duhovnog i intelektualnog razvoja u zemlji, u kojoj se još gotovo sve mora da učini, u zemlji, koja viče za tako primitivnim stvarima, kao što su plugovi,] ceste i luke. Ali za one, koji, znadu židovsku psihu, ne će to biti paradoksno. Istina je, da nas čekaju veliki socijalni i politički problemi i da od nas traže riješenje. Mi Židovi znamo: bude Iš duh imao podučje, u kojem se može slobodno da kreće, budemo li imali centar za razvitak židovske svijesti, tad ćemo u isti čas postići udovoljenje naših materijalnih potreba. U najtežim vremenima naše egzistence našli smo zaštite i sklonište medju Židovima naših škola i učiona, a mučeni Židov nalazio j© pun predanja istraživanju židovske znanosti u tom radu utjehu i olakšanje. Sveučilište treba da kao što mu već ime kaže naučava sve, što obuhvaća ljudski duh. Moderni universitet inic mora samo odgajati i stvarati posvema izobražene stručnjake, nego mora omogućiti svima, što hoće da se bave znanstvenim istraživanjem, da se nesmetano posvete svome radu. Naše sveučilište postat će tako domom onim stotinama talentiranih mladih Židova, u kojima je kao stoljetna baština usadjena žedj za znanjem i nagon za kritičkim istraživanjem i koji su sada u većini prisiljeni, da ovaj svoj gorljivi nagon zadovolje u nežidovskoj a veoma često i protužiđovskoj okolini. Hebrejsko sveučilište! Držim da nema nikoga, te bi si mogao zamisliti sveučilište ovdje u Jerusolimu, koje ne bi bilo hebrejsko. Zahtjev, da ovo sveučilište bude hebrejsko počiva na kulturnim vrednotama, koje su Židovi iz ove zemlje objavili svijetu. Ovdje, gdje živ© pristalice triju velikih religija, što su s nekim diferencama izgradili svoju vjeru u Boga, koji se objavio Mojsiji, ovo je pitanje bilo riješeno i prije nego što je taj svijet, koji je svoje osnovice postavio na židovsko pravo, počeo da poštuje židovske prorok© i prije nego što je priznao veličajne moralne i duševne vrednote, koje mu je židovski narod dao. Univerzitet treba da židovski narod živo potiče, da se i dalje bori za istinu, Jesam li presmion, kad ovdje izmedju brežuljaka Efrajima i Judeje izreknem svoje uvjerenje, da proroci Izraelovi nijesu posvema nestali i da će se pod egidom ovog sveučilišta pojaviti preporod božattsk© snage profetske mudrosti, koja je nekoć bila našom? Universitet bit će žarištem obnove naše židovske svijesti, koja je sada tako slaba, jer obuhvaća gotovo sva područja svijeta. Pod atmosferskim tlakom ovoga brda može da izbija) i da se širi naša židovska svijest, a da ne izgubi snagu svoju, naša će svijest opet da se razbukti i naša će židovska omladina ojačati na ovim vrelima. Za me je u ovaj čas nepotrebno, đia se zadržavam kod tekničkih poteškoća obzirom na hebrejsku nastavu. Mi ih potpu-

BROJ 13,-14

»ŽIDOV«

11