Židov
zemlju kao ruski mužik, visoki intelektualni zavodi mogu pored koristi donijeti i štetu, naškodivši ideji prođuktivacijc židovskog naroda povratkom k zemlji. Ovaj je prigovor uvažen u odredjivanju strukture današnje hebrejske univerze. Postoje zasada samo neki prir o dozna tnst veni instituti, koji udešavaju sav svoj rad prema potrebama palestinske izgradnje i u bližoj budućnosti naš univerzitet ne će pedagoški pripremati zvanja i dijeliti diplome, nego će tek njegovati znanstveni i istraživalački rad. Prema tome ova univerza ne će primati nove redovite slušače kao ostala sveučilišta, nego će na njoj raditi apsolventi visokih škola, da usavrše svoje zvanje vazda onako, kako to traži životna struktura Erec Jisraela. I danas se protiv osnutka univerze bune samo neki ultraortodoksni rabini Agude, koji propovijedaju i postove zbog »preslupka«, koji se sada pooinja u Jerusolimu. n. Sveučilišne zgrade i njegovo zemljište nalaze se na brdu do Jerusolima, koje se sada l nazivlje Skopus (Har-hacofim), S jedne strane puca daleki vidik prema Istoku, Mrtvo more svjetluca se u daljini, a sa zapadne strane skupio se podno brda grad. Prvi doprinos za izgradnju sveučilišta dao je Komite Hoveve-Cijona u Odesi, Taj je doprinos iznosio 50.000 franaka to će reći neko 2000 funti, a njime je kupljeno zemljište. Već prije rata uredio je Keren Kajemet arangement s Egzekutivom Cijonističke Organizacije, prema kojem je Keren Kajemet za kupnju potrebnog zemljišta pozajmio nekih 2000 funti stekavši time i tražbine na ovako kupljenom zemljištu. Iza rata je gDsp. Jichak Goldbcrg, koji sada stanuje u Tel-Avivu, nastojao da univerzitet dodj.3 do potrebnog zemljišta, pa je sam kupio oveći teren sa zgradama za 7000 funti Godine 1922. prepustio je komite u Odesi sva svoja prava obzirom na darovanih 50.000 franaka odnosno za taj novac kupljenu zemlju Keren Kajemet Lejišraelu. I g. Jichak Goldberg odstupio je sva svoja prava Kerenu. Tako se u Keren Kajemeta koncentriralo pravo na zemljište, koje vrijedi 11.000 funti. Osim toga je Keren Kajemet izdao 1500 funti za jednu parcelu do univerzitetskog zemljišta, a nedavno je prema posljednjim vijestima registrovano sve univerzitetsko zemljište za Keren Kejemet. God, 1914. započeti su pregovori, da se kupi kuća na Skopusu, koju je ondje sagradio sir John Gray Hill, pa je kupljeno za 21.500 funti. Ova kuća leži na vrhu Skopusa. 24. jula 1918. položen j 2 uz prisustvo generala Allenbya i drugih nežidovskih i židovskih odličnika prvi kamen temeljac. Plan za izvedenje univerzitetskih zgrada izradili su ponajprije prof. G e d d e s i Mr. M e a r s još! u god, 1919,, ali, je taj plan odviše skup, pa se nije mogao realizirati. Sada se sve gradi prema jeftinijem planu arhitekta Karenberg a. U tako zvanoj Gray Hill kući nalazi se mikrobiologički i biokemički institut, a judaistički se institut seli u posebnu stariju zgradu, koja je u tu svrhu preudešena. Ovaj je institut sagradjen preima planu naročitog komiteja u Londonu, koji se osnovao ,g, .1922. U tom su komiteju nadrabin dr, Chuchler, James de Rothschild, dr. Myets, dr. Weizmann i Sokolov.
Biokemički institut vodi prof, Fodor, nekadanji profesor na sveučilištu u Halle. Godišnji buđget ovog instituta iznosi 3500 funti. Od toga daju 2000 funti Amerikanci, a 1500 Cijonistička Organizacija. Dijeli se u dva odjela, u odio za opću kemiju i u odio za biokemiju i biofiziku. Prof. Fodor obradjivao je još u Njemačkoj najaktuelnija pitanja kemizma ljudskog i životinjskog organizma i njegov je jerusolimskj institut trebao da bude veza izmeđju prirođoznanstvenog i medicinskog fakulteta, koji će se s vremenom izgraditi. Sada se prof. Fodor veoma mnogo bavi kemizmom biljaka i tla, obazirući se u prvom redu na kolonizaciju, pa tako uvelike pomaže i poljoprivrednu pokusnu stanicu Cijonističke Organizacije u Atlitu. Mikrobi o logički institut osnovan je prije rata prigodom 60-godišnjice rodjenja Maksa Nordaua. Dijeli se na serološki i bakteriološki odio. Tom je institutu priključen i Pasteurov zavod, jedan od najstarijih zdravstvenih instituta, koje je u Pa’estini osnovala Cijonistička Organizacija.
Prije rata uredjene su u Jerusolimu oveće bolnice. Najpoznatija je i najveća Rothschildova bolnica. Ovu je bolnicu preuzela »Hadasa«, zdravstvena organizacija američkih Židova, koja upravlja čitavim zdravstvenim radom u Palestini, pa je u svim većim gradovima izgradila nove bolnice, Rothschildova je bolnica zamišljena kao preteča medicinskom znanstvenom fakultetu, ali postoji plan. da se bolnica ne razvija u institut toga fakulteta, nego da se s vremenom izgrade naročite univerzitetske klinike j zdravstvene stanice. Medjutim nastoji »Hadasa«, da u okviru ove stare bolnice izgradi neke institute tako, da bi mogli kasnije prijeći u univerzitet. Tako je osnovan Rontgen-zavod, koji je od malenih početaka uz pripomoć »Hadase« izgradjen do svjetskog uzornog instituta,. Na čelu toga zavoda stoji prof, Jcsel Freud, nekadanji docent na univerzitetu u Beču, djak čuvenog svjetskog rontgenologa, bečkog profesora Holzknechta, Institut raspolaže vanredno bogatim instrumentarijem i izvrsnom bibliotekom, ali gotovo isključivo na anglo-saskom ili španskom jeziku, budući da su je darovali Ame-
rikanci, Sad bi se ta biblioteka trebala nadopuniti njemačkim, francuskim i talijanskim znanstvenim djelima, pa je prof. Joscf Freud stupio u vezu sa svojim prijateljima, da ih daruju ili nabave. Tome pozivu odazvali su se i naši liječnici, pa u ovom broju donosimo iskaz njihovih doprinosi za jerusolimski rontgenološki zavod. Judaistički institut počeo je da se uredjuje potkraj god. 1924. Taj institut treba da gaji proučavanje semitske filologije, a bit će naučni zavod za naprednije i bavi se sada ovim predmetima; židovska filologija i arheologija, povijest religije, arapski, židovsko pravo, hebrejska literatura. U tom institutu rade sada prof. Guttmann iz Breslaua, B ja 1 ik, prof, Margo 1 i s, di. Klein, a odazvali su se pozivu instituta i neki drugi znanstvenjaci i sveučilišni nastavnici kao n. pr. dr. E ps t e i n iz Berlina. Prema vijestima Palestinske Telegrafske Agenture ima da se na dan svečanog t tvorenja polože kameni temeljci zgradama r. atematskog i fizikalnog fakulteta. Prvi bi imao da nosi ime Balfo u r a, a drugi ime Alberta Ei ns t e i na. Uz univerzitet postoji univerzitetska ili Nacijonalna bilioteka. Djelatnošću Josefa Chazanovilza stvoreni su prvi počeci i danas broji ta biblioteka nekih 90.000 djela. Ima tuđe vanrednih bibliografskih vrjednota. Nedavno je u Jerusolim prispjela čitava biblioteka pokojnog orijentaliste Goldziehera. Ta biblioteka broji nekih 6000 svezaka od 2600 autora. Doskora bi imala da se izgradi posebna zgrada za Nacijonr.lnu biblioteku, pa će se u tu svrhu upotrebiti novac iz zaklade pokojnog predsjednika Cijonističke Organizacije Davida Wolfsohna. Sve su knjige, koje danas posjeduje biblioteka, darovane. Naročiti koraiteji i »društva prijatelja f/iblioteke« ili »pro biblioteka iudica«, uredjena u vremenu iza 11 kongresa, rade na sakupljanju i ekspediciji knjiga za biblioteku u Jeiusoiimu. 111. Svečanošću otvorenja na 7. i 8. nišana ne počinje zapravo rad jerusolimskog sveučilišta Ova će proslava biti u formalnoj svojoj tačci inauguracija prvoga rektora i službeni akt, a po faktičnoj sadržim bit će velebna manifestacija stvaralačke obnovne ideje cijonizma na području židovskog intelektualnog i znanstvenog rada. Prvi rektor bit će lord Balfour i on će održati prvi rektoratski govor. Balfour nije naučenjak i ne će predavati na jerusolimskom sveučilištu. Ali hebrejski univerzitet nije predmet izoliranog naučenjaštva, nego je om djelo nacionalnog osvještenja, produkt obnovne volje židovstva. Znajući djelovanje lorda Balvoura, razumjet ćemo odatle s time u vezi taj izbor prvoiga rektora, Tin. izborom ne manifestuje se samo zaočituje nešovenstve i općeniti značaj čitave palestinske izgradnje. Jerusolimsko sveučilište bit će, kako reče dr. Weizmann, centripetalna snaga, koja će koncentrirati sva pozitivna intelektualna djelovanja u Židovstvu i unijeti sistem u rasuti i raštrkani rad. Bit će visoka instanca židovske kulture i opet će sa brda u Jerusolimu židovstvo izreći veliku riječ svemu ljudstvu.
Joel Rosenberger.
Ur. Hermanu Sciiapira profesor matematike na sveučilištu u Heidelbergu, pokretač ideje osnutka Reren Kajemeta i hebrejskog universiteta. Umro 11. ljara 5658. (3. V. 1898.)
BROJ 13.—14.
»2 1 D O V*
13