Židov
roj javnosti i u političkim krugovima. G.od. 1899. imenovan je potkraljem za Indiju. Dosada je on jedini tako mlad vršio ovu odlučnu i važnu funkciju. Bio je predstavnik engleskog imperijalizma u politici Orijcnta. U najnovijem političkom životu u Evropi bio je vazda protivnikom jačih represalija Francuske protiv Njemačke, pa se protivio i .okupaciji Ruhrskog područja premda je za vrijeme rata pristajao uz oštru politiku rata. Za vrijeme rata bio je čuvar tajnog pečata, a za mirovne konference zastupao je tadanjeg ministra pa izvanje poslove Balfoura, koji je bio na konfeTenci u Parizu. Iza toga bio je ministar za izvanje poslove u koalicionom kabinetu liberalne i konzervativne stranke, kojoj je bio šef Lloyd George. Iza demisije Lloyd Georgea stupio je u istom resoru u konzervativnu vladu Bonar Lawa i drugu konzervativnu vladu B a 1 d w i na. U sadanjoj engleskoj vladi bio je samo lord-predsjednik tajnoga savjeta. U palestinskoj politici engleske vlade zastupao je odlučno stajalište Balfourove deklaracije protiv arapskih zahtjeva za revizijom odnosno ukidanjem Balfourove deklaracije. Ovo njegovo stajalište u velike je razočaralo Arape, koji su mislili, da će u njemu naći podesno orudje za ostvarenje svojih političkih ambicija. Nova »Bijela knjiga« britanske vlade. Kolonijalni ured britanske vlade izdao je »Bijelu knjigu« (White Paper), koja sadržaje izvještaj engleske vlade vijeću Saveza Naroda, koje je u decembru prošle godine zasijedalo u Rimu, o upravi Palestine u god. 1923, Izvješće govori o upravi zemlje uopće a najviše se tretira židovski rad i arapsko pitanje, a udešeno je tako, da odgovara zasebice na svako pitanje upitnog arka Saveza Naroda. Opširno se govori o židovskoj imigraciji, a kupnji zemljišta po Židovima, o Ruthenbergovoj koncesiji, koja se je kako je poznato nedavno tretirala kod medjunarodnog sudišta u Haiagu, zbog spora sa Grčkom, Nadalje se govori o pitanju Svetih Mjesta. Od statističkih podataka u tom izvještaju treba naročito istaknuti kupnju zemljišta: u god. 1921 kupala su Židovi 100.000 dunama zemljišta u vrijednosti od 600,000 egipatskih funti; 1922, 45.000 dunama u vrijednosti od 700.000 egipat. funti i god. 1923. 34.440 dunama. Prema statistici od god, 1922, bilo je u gradovima 68.622, a na selima 15,172 Židova. U idućem broju donijeti ćemo opširnije podatke iz tog izvještaja. Ovu »Bijelu Knjigu« može se naručiti preko našeg uredništva uz cijenu od 1 šilinga (oko 16 dinara). XIV. Cijonistički Kongres. Cijonistička Egzekutiva u Londonu odlučila je, da predloži Akcijonoffl Komiteju u sporazumu s njegovim predsjedništvom, da se četrnaesti kongres održi sredinom augusta: u Beču. Izvršujući ovaj zaključak razaslala je Egzekutiva svim članovima Akcijonpg Komiteja cirkular sa pozivom da pristanu uz taj plan. Naredna sjednica A. K. održati će se vjerojatno koncem aprila u Berlinu. Velika manifestacija za radnu Palestinu u Berlinu. Govori predsjednika Reichstaga, Faula L.oebea i Eduarda Berns l e i na. Šesnaestog marta održavala se u Berlinu velika manifestacija, koju je priredio Poale Cijon u okviru velike akcije za radnu Palestinu. Skupštini je prisustvovalo oko 2000 ljudi. Sekretar Svjetskog Saveza Poale Cijona Mendel S i ng e r razložio je važnost i značenje Palestine za bijedne židovske mase, ocrtao i karakterizirao institucije židovskog radništva u Palestini, pa je na kraju pozvao sve, da pomognu ojačanje radničke kolonizacije. Izai njega govorio je predsjednik njemačkog parlamenta Paul L o e b e. On žali, da mu nije kao njegovu prijatelju Macdonaldu bilo dano, da svojim očima vidi i promotri Palestinu, pa se mora da drži laikom i da samo kao takav može da ocjenjuje djelo radne Palestine. Vidi u tome tri gledišta; općeno političko, židovsko i internacionalno gledište. Općeno politički treba prosuditi pojav, da se nar.od, koji se otudjio zemlji i domovini vrača manuelnom radu. Pored svih antisemitskih tvrdnja može se konstatirati, da je i na Istoku bilo mnogo žid.ovskih manuelnih radnika. Najznačajniji je primjer radničkih pionira u Palestini, Izgradnja Palestine a to gotovo ulazi u područje drugog gledišta jest pokušaj, da opet veže Židove uz zemlju i domovinu. On u tome radu nailazi na snažne primjere heroizma. Nitko ne može, a da se tim djelima ne divi. Pita- 1 nj« je tek, hoće li se i dalje u ovo vrijeme bura i
- održati i provoditi jasan, genijalan princip mei đjusobne pomoći. Ovaj princip dotiče se već t trećeg gledišta pa je važan za veliki intemacijonalni socijalistički pokret. Pitanje je, hoće li uspjeti da se i dalje održi princip zađrugarstva u izgradnji racijonalne poljoprivrede i hoće li se moći da .održi ono, što su izgradili pioniri vanredno teškim radom. On tek može da svima koji ondje rade i onima, koji njih i njihov vrijedan rad solidarno pomažu, zaželi sve najbolje, da im rad u interesu internacionalnog socijalizma bude okrunjen uspjehom. lza Loebea govorio je nestor njemačkog socijalno-demokratskog pokreta, član Reichstaga, Eđuard Bernstein. Pokret rekao je Bernstein medju ostalim —, koji se koncentrira oko radne Palestine, pokazuje toliki idealizam, za koji se gotovo i nije moglo vjerovati, da ga danas negdje ima, U tome je nešta veliko, nesamo za Židove nego i za čitav svijet. Veliki socijalistički borci vazda vidješe samo bogate Židove ne zapazivši milijune židovskih proleteraca u Istočnoj Evropi, pa je zbog toga gotovo sve krivo, što se napisalo o žid. pitanju. Ono što se danas u Palestini stvara, toliko je važno i znatno, da uvelike podsjeća na povijest socijalizma. Ondje se vidi, što može dia učini plemenito predanje. Iz toga pokreta provejava iskustvo, što oduševljava, kojemu se nitko ne smije da .otme, pa ni onaj, koji u taj pokret sumnja. On vjeruje, da će taj pokret uroditi nečim velikim. Kampanja Keren Hajesoda u Americi. Kampanja za Keren Hajes.od u New Yorku već je za prve tri nedjelje donijela više od 500.000 dolara, pa svi znaci kazuju, da će se doskora dostići kvota od jednoga milijuna dolara. Vodiči kampanje upozoruju na činjenicu, da se ove godine medju doprinosnicima nalazi velik broj posvema novih imena, imena onih ljudi, koji u prošloj gonini nijesu bili tek »neutralni« nego su štaviše bili protivnici fonda. Ponajviše utjecahu na mar i požrtvovnost radenika Keren Hajesoda i njegovih prinosnika dobre vijesti iz Palestine a i optimizam dr, Weizmanna. Prihodi Keren Hajesoda u februaru. Glavni Ured Keren Hajesoda u Londonu primio je u februaru svega 44.000 funti. Amerika je dala okp 23.500 funti, Rumunjska L 4.700, Poljska 4000 i Njemačka oko L 3500. Prvi put nalazi se u iskazu doprinosioca Egipat, koji je u februaru doznačio 770 funti i kolonija Kenya u Ugandi gdje je dr. Aleksander Goldstein uspio da sabere 125 funti. Od ukupne svote doprinosa, koja iznosi L 44.000 otpada nekih 4700 funti na sveučilište, pa je za pokriće palestinskog budžeta preostalo svega 39.000 funti, iznos dakle, koji ne dostaje, da še izvrše sve obveze Keren Hajesoda. Ima nade, da će doprinosi Keren Hajesoda u narednim mjesecima stalno rasti. Do 28. februara doznačena je Keren Hajesodu u svemu L 1 712 709. 3. 5. Pripreme za palestinsku konferenciju poljskih Židova. Ovih je dana bio u Varšavi dogovor komisije, koja treba da organizira propalestinsku konferenciju poljskih Židova, koja će da bira zastupnike u Jevvish Agency. Izabrala se organizaciona komisija, u koju su ove organizacije poslale po jednoga delegata: Židovski parlamentarni klub u Sejmu, Cijonističkd Centralni Komite, Mizrahi, Cijonistička ljevica, Tarbut, Narodnjaci, trgovci i vanpartajični. Budući da zastupnik Agude nije d,ošao na sjednicu komisije, sačuvalo se jedno mjesto u organizacionoj komisiji za Agudu. Konferencija tako zvanih cijonističkih revizijonista. Kako »Rasvjet« javlja, održat će se u Parizu od 26, do 30. travnja konferencija »Cijonističkih revizijonista« (Jabotinskyjeva grupa). Na sjednicama će se raspravljati o ovim pitanjima; politička ofenziva (zemljišne, porezne, carinske i upravne reforme u Palestini i pitanje osiguranoga narodnoga zajma. Posebna će se sjednica posvetiti pitanju legijonizma), Jevvish Agency, pitanje izbornoga sistema za cijonistički kongres, židovsko školstvo u Palestini, program cijonističkih revizijonista za budućnost (odnos prema svjetskoj cijonističkoj organizaciji, taktika za slijedeći kongres). Isti broj »Rasvjeta« donosi pismo cijonističkih revizijonista na dr. Weizmanna u pitanju Jevvish Agency. Primici Ž. N. F. u veljači. K. K. L, primio je u veljači, kako smo izvijestili LE 22.033, od toga 5227 iz Poljske, 3497 iz Ujedinjenih država, 3134 iz Engleske, 1476 iz Njemačke, 1322 iz Kanade,
1313 iz Rumunjske i 1000 iz Erec Jisraela. Primici su namaknuti jedino normalnim darovima, jer u prošlome mjesecu nije bilo ni baština ni inače kakovih većih primitaka. 60. rodjendan dr. Bodenhcimera. 21. marta slavio je pravni savjetnik dr. M. I. Bodenhcimer iz Kolna šezdesetu obljetnicu svoga r.odjenja. Bodenheimer je već zarana, u mladim godinama svojim razlagao i iznosio ideje, na kojima je kasnije izgradjen velik dio cij. pokreta. God. 1891. izdao je djelce »Sirija i Palestina kao utočište za ruske Židove«, pa je zajedno s Davidom Wolfsohnom god. 1893. osnovao »Kolnsko Cijonističko Udruženje«, prvo udruženje Hoveve-Cijonista u Njemačkoj. Iduće godine učestvovao je u osnutku »Slobodnog Izraelitskog Udruženja«, koje imade slične ciljeve. Kad se je pojavio Teodor Herzl pridružio se odmah novom cij, pokretu, došao na I. cijonistički kongres gdje je održao referat o izgradnji Cijonističke Organizacije. Već je na tome kongresu bio izabran u veliki Akcijoni Komite, pa je ostao njegovim članom sve do 12. kongresa. Ujedno je sve do 13. kongresa bio kongresni odvjetnik Organizacije. Bodeheimer je pripadao užem krugu prijatelja i saradnika Herzlovih, pa ga je god. 1898. i pratio na njegovu putu u Palestinu. Osnovao je njem. cij. organizaciju, pa joj je sve do godine 1910. bio predsjednikom. Kad je iza smrti Herzlove vodstvo Cijonističke Organizacije bilo premješteno u Koln, preuzeo je Bodenheimer kao predsjednik Direktorija KKL i upravu Glavnog Ureda KKL, pa ju je zadržao sve do preselenja KKL u Haag. Bodenhcimer stekao je velikih zasluga i u izgradnji njemačke cij. organizacije i u izgradnji čitave Svjetske Cijonističke Organizacije i na kraju za proširenje i popularnost Keren Kajemeta. U predratnom cijonisti'čkom pokretu bio je on centralna ličnost pa je zbog povjerenja organizacije redovno bio biran u predsjedništva kongresa.
Iz Palestine
Nova banka u Jerusolimu. Kako »Karmel« javlja, dobila je tvrtka Thomas Cock i sin dozvolu, da u Jerusolimu osnuje banku sa kapitalom od LE 200.000. Nova industrijska poduzeća u Tel-Avivu. »Haarec« objelodanjuje na temelju obavijesti obrtne komore nova industrijska poduzeća, koja su nastala u zadnje vrijeme u Tel-Avivu: 1. Mlin braće Kazurin, 2. Lijevaonica slova »Ot«, 3. Pletiona čarapa »Ogen«, 4. Tvornica cigareta »Rekord«. 5. Tvornica zrcala »Mare«. 6, Kemička praona rublja i bojadisaona »Hakohav«. Svilena industrija u Palestini. Delfinerpva tvornica svile nedavno je dovršila prvu svilenu robu. I prvi je eksport palestinske svile u Egipat stigao. Svila, koja se proizvodi u Tel-Avivu jeftinija je za. 30 posto od svile iz inozemstva. Kod bojadisanja se pazi na osobite klimatske prilike Palestine, tako da svila nikako od sunca ne bi poblijedila. Tahkemoni škola Mizrahija u Tel-Avivu. Centrala Mizrahija sagradit će novogradnju za svoju srednu školu u Jafi Tel-Avivu. što se nazivlje »Tahkemoni«. Ova, sada najveća naoijonalna židovska srednja škola u Palestini, razvija se vanredno i kvalitativno i kvantitativno. Broj učenika i učitelja raste svake godine. Veliki broj učenika, koji su se prijavili, mora se odbiti radi nestašice mjesta. Plan za novogradnju izradio je poznati arhitekt Baerwald, Novogradnja će stajaJJ oko L 25,000. Vlastita kuća za »Haarcc«. 4, marta položen je u Tel-Avi temeljni kamen za vlastitu kuću uglednog hebrejskog dnevnika »Haarec«. Parobrodarski promet u Palestinu. U prosincu stiglo je u Jafu 63 parobroda sa 107.009 tona, a u Hajfu 50 parobroda sa 74.286 tona. Nove poštanske marke u Palestini. Početkom travnja staviti će se u promet nove palestinske marke, koje će glasiti na palestinsku valutu. Budžeti nekojih pal. gradova. Palestinski službeni dnevnik javlja budžet nekojih palestinskih gradova. Prema tome iznose primici Jafe u budžetnoj godini 1924.-25. LE 43 642 i izdaci LE 42 833; 'Tel-Aviv 40 750 prema 40 066 u prošloj godini, Ramleh i Ludd 8 667 prema 62Š1
16
>2 I D O V<
BROJ 13.—14