Židov
rod i odobrišs se njihove aspiracije za sopstvenom domovinom. To priznanje preporodi Jelvreje u cijelome svijetu. Ustaše i stari i mladi. Na prvom mjestu studenti spakovaše svoje knjige, rekoše »z Bogom« starim evropskim universitetima, prebrodiše Crno more i počeše orati Svetu Zemlju svojih praotaca, da iz onog pijeska, kroz koji decenij nikne hha.nljivo zrno žila. Oživiše krajevi Dar'.dovi. Iz zemlje, sa grana, sa starih zidina izniknuše ponovno stare jevrejske riječi i zašumi tuda Solomonov jezik, za koji rekoše, da je gotovo izumro. Izniknoše škole, kuće, pa najzad i Universitet, da bude sinteza zapadne kulture i istočnjačke mudrosti, spona Evrope i Azije, Poslije govora g. dr. Albale riječ je uzeo ministar vjera g. Trifunović. U ime ministarskog savjeta pozdravio je sa radošću datum u jevrejskoj istoriji, dan otvaranja Universiteta u Jerusolimu, i istakao je sa puno emocije, da su Jcvreji kod nabili žarki patrioti i da su dali dokaza ljubavi i za ovu drugu svoju otačbinu. U ime beogradskog Universiteta govorio je rektor g. Pavle P o p o v i ć- pozdravljajući »najmladjeg brata svog«. Napomenuo je, da se vrlo mnogo može očekivati od ovog hrama nauke u Jerusolimu, jer je on ustroje« po engleskom sistemu, tako da su čitavi odsjeci posvećeni ne samo vaspitanju mladeži, već i istraživanju istina, čistoj nauci. U toj atmosferi studija, u tišini brda Skopus, na kome Universitet stoji uzvišeno i impozantno pred novim vjekovima, može se sa puno sigurnosti očekivati još veći uticaj jevrejske misli na istoriju čovječanstva. A poslije svih ovih govora zaorila je sinagogom, gromko i uzbudljivo. »Aleluia«. » SARAJEVO. Prigodom otvorenja hebrejskog universiteta u Jerusolimu priredjene su a Sarajevu tri proslave. Uoči otvorenja, u utorak, dne 31. marta sastali su se u ašksnaskome hramu u 6 sati poslije podne članovi aškenaske općine i lijep broj Sefarada, da proslave taj kulturnp-historijski dogadjaj. G. nadrabin dr. W e s z e 1 održao je svečano bogoslužje uz asistenciju općinskog kantora g. W e i s s a. U svojoj propovijedi prikazao je g. nadrabin značaj dogadjaja, te je svojim lijepim riječima ostavio dubok utisak kod svih prisutnih. Istoga dana na večer priredio je »Jevrejski klub« u zimskoj bašći »Hotel Europe« svečanu akadlemiju, koja je bila vanredno brojno posjećena. Svečani govor održao je g., dr. B e na u, koji je vrlo iscrpivo prikazao kulturnu istoriju jevrejstva i sve faze razvitka od Jabnea do danas. Govor dr. Benaua vrlo je snažno djelovao. Zatim je gdja. Riki KabiIjo otpjevala Halpernovu »Galut Jehude Rusija« i Oriegovu >YoTe amo« sa mnogo čuvstva i savršenom tehnikom. Gdjica. Šari A1 k a la j recitirala je vrlo lijepo hebrejski »Im ješ et nafšha« od Bjalika. Svečanost je završena Goldmarkovim klavirskim kvintetom, koji su savršeno umjetnički izvela gg. ing. H. M e i t n e r, A. Wiener, dr. S t e r n b e r g. Jakob Sternberg i P. V/internitz. Tom
prigodom skupio je Jevr. klub 5000 Dinara za Žid. Nar. Fond. Slijedećeg dana na večer priredila je sarajevska M. C. O. svečani zbor u Jevrejskorn domu. Predsjednik M. C. 0. g. dr. A ti ja s je kratkim riječima otvorio zbor, a zatim je dao riječ g. nadrabinu dr. Moricu L e v i u, koji je u vrlo poletnom španskom govoru ocrtao veliku važnost, koju imade otvorenje hebrejskog universiteta u Jerušalajimu za daljnji razvitak naše nacijonalne kulture. Zatim je g. dr. Vita Ka jon u svom lijepom govoru naglasio, da će hebrejski universitet u Jerusolimu imati da vrši važnu misiju kao spojni most izmedju azijske i evropske kulture. I sarajevski nežidovski listovi zabilježili su akt otvorenja hebrejskog sveučilišta člancima i bilješkama, te izvještajima o sarajevskim priredbama. ZAGREB Već nekoliko dana, čim je bio poznat zaključak predstojništva zagrebačke bogoslovne općine, vladao je u židovskom općinstvu velik interes za priredbe u počast otvorenja hebrejskog universiteta u Jerusolimu. Sve je nastojalo, da te svečanosti budu što dostojnije i malo je bilo zgoda, kad se tako sjajno manifestiralo jedinstvo židovstva kao kod otvorenja herojskog universiteta. Zagrebačka bogoštvona općima nije samo priredila svečanu službu božju i svečanu sjednicu predstojništva i vijeća, na kojoj je vctirala za Keren Kajemet, već je i umolila sve židovske trgovce i židovska poduzeća, da za vrijeme svečane službe božje zatvaraju svoje radnje, da miruje sav rad i da u svečanom odijelu pribivaju svim priredbama. I zagrebački se Židovi odazvaše ovome pozivu. * U sinagogi već dugo prije početka službe božje sve je dupkom puno općinstva. Nešto prije pol 12 sati dolaze izaslanici civilnih i vojnih oblasti, konzuli raznih država i delegacije zagrebačkih židovskih korporacija. Tako smo vidjeli kao zastupnika odjela za prosvjetu g. dra. Krausa, gradskog senatora Premilića, kao zastupnika armije g. generala Srećkovića sa svojim adjutantom, zatim -engleskog, austrijskog, franceskcg, peruanskog konzula, predsjednika udruženja zavoda i holandejskoga konzula, g. glavnog ravnatelja I, hrvatske štedionice Crnađka, cjelokupno prcdstojništvo i vijeće bogoštovne općine s predsjednikom drom Hugom Konom, Radni Odbor Saveza Cijonista s predsjednikom drom Steinom, Hevru Kadiša s predsjednikom Aleksandrom, potpredsjednikom Hirschlom i svim gabajima, Radni Odbor Saveza omladinskih udruženja s Ovi Rothmiillerom na čelu, Ferijalnu Koloniju s gdjom Thildom pl. Deutsch i odbornicama, Gospojinsko društvo s gdjom Rozom Deutsch, akademsko društvo »Judea« s predsjednikom Reinerom, Židovska narodno društvo s g. Berlom na čelu, »Makabi« s drom Hirschlom, Hacofim sa Šalomom Frelbergerom, Židovško omladinsko Kolo s Jocl Rosenbergerom, Židovsko akad. potporno društvo s Moše Schwegerom, Literarni sastanci s Oskarom Braunerom na čelu. Nekoliko časaka iza pol 12 započela je služba božja. Funlkcijonari svi u sveča-
nom bijelom odijelu, a madju njima obljubljeni nadkantor g. Remdi, koji već dugo uslijed bolesti nije pjevao. Ali ovaj svečani zbor, kad se skupila sva općina na molitvu, da zahvali Bogu Izraela za dan radosti otvrenja hebrejskoga sveučilišta, htio je da uveliča svojim pjevanjem, I glas mu se razliježe sinagogom kao u prijašnjim danima, pun, snažan, da nam duše uznosi, a srca naša ispuni nadom, da će još dugo moći pjevati na čast Boga svoga. Orgulje zabrujiše i »Ma tovu«, intoniran po g. nadkantoru Rendi-u, svečanim svojim akordima odjekne hramom, skladno izveden po koru uz solo g- nadkaiitora. Iza toga pjevao je kor psalam 150, (Haleluja el bekadšo), koji služi na čast njegovom kompozitoru ovdašnjem kantoru Weiss m a nn u, od kojeg smo imali prilike slušati već nekoliko lijepo komponovanih stvari. Slijedi svečani govor rabina o, prof, Gavre Sc h w a r za, U zanosnim riječima daje izražaja veselju židovstva cijeloga svijeta, koje danas Upravlja svoj pogled prema Svetoj Gori, prema staroj domovini, gdje se na Har Hacofim svečano otvara hebrejsko sveučilište. Ispunile su se prorokove riječi: sa svih strana hrli narod u Jerušalajim. Ne iz radoznalosti, već privučen drevnom ljubavlju, prožet dubokim osjećajem prema istorijskim uspomenama. Novi hodočasnici kliču, kad stupaju ,na posvećeno tlo, jer se opet Jerusolim gradi iz razvalina i ruševina, da postane naše središte, žarište naše nauke. Na ovaj radostan dan otvorenja hebrejskog sveučilišta neka miruje oružje, neka umttkine borba s protivnicima, koji su nam život ogorčali, koji su nastojali pomesti dostojanstvo današnjeg dana. Rađajmo se, što smo doživjeli taj dan, što smo postigli uspjeh i osnovali universitet u Jerušolajimu. Dokaz je to životne snage židovstva i neizmjerne ljubavi prema nauci. Dan taj spomenik je velike i jake naše volje i saradnje za znanost i napredak cijeloga. čovječanstva. Sinovi naroda nosit će u srcima svojim sliku doma i mislit vazda na nj. Što se zbiva i stvara u tom novom Jerusolimu, neka donosi mir i slogu unutar njegovih zidina i u palači, podignutoj za cijelo kulturno čovječanstvo. Iza svečanoga govora otpjevao je kor psalam 118 (Lo amat), komponiran od g. nadkantora Rend i-a, uz solo g. nađkantora, A zatim je održao g. dr. M, M arg e 1 prigodni govor, koji je na sve slušatelje učinio lijep dojam. Kroz više od osamnaest vijokova, veli govornik, nije u srcu židovskoga naroda zanijemio odjek psalamskoga stiha': »Micijon mihlal jofi Elohim hofia sa Cijona dao je Bog da zasja savršena krasota«. Po naviještanjima proroka i mudraca očekuje narod spasonosni, veliki iđan, kada će s njegova čela biti skinuto teško prokletstvo rasula, kada će se opet ostvariti san Jakobov, u kom se sa zemaljske nizine dižu ljestve do nebeske visine. Snagu, da vazda sniva taj pradjedovski san i da snosi jaram galuta, pružila mu je knjiga čovječanstva, koju je nosio sa sobom i u sebi, U njoj je sadržana kao bitni postulat njegova opstanka čudotvorna rečenica; »Izrael je jedan jedinstveni narod na zemlji!« Ovo načelo jedinstva, koje ne mogahu da slome ni mržnja iz vana, ni samoobmana iznutra, očuvalo je židovstvo od raspadanja i propasti. Pogledi intelektualaca svih kulturnih naroda
6
»ŽIDOV«
BROJ 15