Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

K 14. kongresu

Uvodnim člankom u prošlom broju, započeli smo da tretiramo pitanja, koia ima da raspravi 14. kongres. U ovom članku prikazujemo jedan od problema, a da u njemu ne iznosimo naše stajalište. 1. PRESELENJE EGZEKUTIVE. Govori se, da će vijećanja 14. kongresa trajati nekih osamnaest dana i mnogi kažu, da je to mnogo vremena. Zaista je mnogo, da jedan kongres traje više odi dvije nedjelje, ali se opet čini, da će obilje pitanja i problema, što ih ima da riješi ili barem raspravi naredni kongres u sve te njegove rasprave unijeti užurbanost i nervozu: ni osamnaest dana ne dostaje, da se polagano i odmjereno prostudiraju sva ta pitanja. Rekosmo već posljednji puta u elainku na uvodnom mjestu nekoliko riječi o razlici prilika i položaja, u kojima se sastao 13. kongres i u kojima se sastaje kongres u Beču. I ako nam sada pozitivan i napredan razvitak čitavoga obnovnoga rada dopušta vedrije i optimističnije rasprave, a ono će golema množina i zamašit opseg svega, što ima da riješi i tretira ovaj kongres, sve sjednice plenuma i konferencije komisija zavući do u kasnu noć i svuda će i opet vladati užurbanost zbog obilja važnih tema. Problemi 14. kongresa počeli su da se raspravljaju i prosudjuju u cijonističkom novinstvu, a njemačka cijonistička organizacija razaslala je svim zemaljskim organizacijama svoje prijedloge u toj stvari. Tim ćemo se prijedlozima opširnije pozabaviti u jednom od naših narednih brojeva. ♦ Kad se hoće da govori o problemima bečkoga kongresa, treba u prvom redu udesiti neki sistem svih tih pitanja, tek je teško, da se ta sistematizacija provede, a naročito je teškoća u tom, da se objektivno odredi, koje pitanje trčba da se stavi na prvo mjesto. Mi ćemo zasada odustati od toga, da tačno provedemo tu sistematizaciju po nekoj odredjenoj objektivnoj mjeri, nego ćemo da raspravimo pojedina pitanja tek toliko odjelito, da se uzmognu nešto jasnije promotriti, vežući ih vazda uz druge momente ondje, gdje se oni stvarno dodiruju i sjedinjuju. Od pitanja, koja u prvom redu ovdje dolaze u obzir, valja istaći: preselenje Egzekutive u Palestinu, proširenje Jcwish Agency, udruživanje fondova (Keren Hajesoda i Keren Kajemeta) specijalno i reorganizacija financija uopće, pitanje šekela i kongresa, preudešenje unutarnje strukture Cijonističke Organizacije, imi-

gracija, kolonizacijom, opći privredni i kulturni rad u Erec Jisraelu, arapski problem, pitanje Vrhovnoga Komesara itdO preselenju Egzekutive u Palestinu govorilo se naročito mnogo pred nekoliko mjeseci. Nakon odulje stanke ušla je ta tema opet u rasprave cijonističke štampe, a sve u vezi sa narednim kongresom. Ovo se pitanje u početku shvaćalo kao posve interno pitanje Cijonističke Organizacije, kod kojega u prvom redu igraju viđniju ulogu tehnički razlozi. Isticala se jasna potreba, da Egzekutiva bude koncentrirana na jednom mjestu, a ne da se dijeli u dva jednaka i jednakopravna dijela: na jerusolimsku i londonsku Egzekutivu. A ako se već ima jedno mjesto da napusti, onda treba prije otići iz Londona nego iz Jerusolima. Medjutim je ovaj problem zamašniji i presudniji nego se na prvi mah čini, a razlozi preseljenja upravo su toliko tehnički koliko su i idejni. Cijonistička Egzekutiva broji prema statutu organizacije 13 članova. Pet js članova stalno u Jerusolimu, a osmorica, mcdju kojima se nalaze i oba predsjednika Weizmann i Sokolov, nalaze

se u Londonu. U jerusolimskoj su Egzekutivi Col. H. K i sh, koji vodi politički departement, dr. Herrmann Pick (Mizrahi), dr. Artur R u p p i n, Josef S p r i nz a k (odi Hitahduta) i S. A. van V r i e sland, koji stoji na čelu financijalnoga resora. U londonskoj su Egzekutivi pored obadvaju predsjednika još Louis Li ps k y, koji upravlja organizacijonim odjelom egzekutive, nadalje Josef Cowen, a dr. Maks Soloweitschik demisionirao je pred odulje vrijeme- Osim toga su u londonskoj Egzekutivi tri člana F inan c i j aln og a i Gospodarskoga Savjeta i to dr. Berthold Fe ivvel, član Direktorija Keren Hajesoda, dr. Georg HaLpern i Isaac Neiditsch. Prema statutu organizacije i odlukama kongresa imadu jerusolimska i londonska Egzekutiva jednaka prava. Medjutim se je Egzekutiva u Jerusolimu ograničila samo na privredno, kulturno i političko djelovanje u Palestini. Ona raspolaže i upravlja budžetom, za koji namiče sredstva Keren Hajesod. Politički njen departement upravio je svoju djelatnost na palestinske prilike i arapski problem. Kulturno odjelenje brine se za

Nasljednik Herberta Samuela

Iz Londona su proširene vijesti, da će doskora sir Gilbert Clayton biti imenovan Vrhovnim Komesarom Palestine. U tim se vijestima kaže, da je imenovanje Claytona posvema sigurno i ako u novinstvu kruže razne druge kombinabije, i da će službeno saopćenje o tom biti doskora objavljeno. Herbert Samuel namjerava prema vlastitim izjavama, koje je izrekao na jednom banketu prigodom otvorenja sveučilišta, da se stalno naseli u Jerusolimu kao obični gradjanin i da saradjuje u izgradnji zemlje.

Povratak ministara Amerya i Hoare

27. aprila stigli su engleski ministar za kolonije Amery i ministar za zračnu plovidbu Hoare u Kairo, odakle su otputovali dalje u Italiju, 29. aprila stigli su u Rim* Ondje su konferirali s ministrom predsjednikom Mussolinijem.

Balfour ušao u vladu

Službeno je saopćeno, da je lord Balfour imenovan predsjednikom Tajnoga Vijeća i članom engleskoga kabineta, gdje je došao na mjesto pokojnoga lorda Curzona, to jest, postao je lordom čuvarem pečata. U nekim londonskim listovima pisalo se o tom imenovanju u vezi sa Balfourovim stajalištem prema cijonizmu i radu u Palestini, pa je na primjer „Star“ na uvodnom mjestu rekao, da ovaj ulazak Balfoura u vladu jasno pokazuje stav engleske vlade protiv antisemitskoga pokreta, koji je stalno napadao Balfourovu deklaraciju. Nekoji listovi javiše, da će lord Balfour zastupati izvanju politiku vlade u gornjoj kući.

Novi arapski memorandum

Palestinslia arapska egzekutiva odaslala je 27. aprila protestni memorandum Savezu Naroda, u kojem ponovno protestira protiv cijonističke politike u Palestini i protiv izjave Herberta Samuela na posljednoj sjednici mandatarske komisije, koja je zasijedala u oktobru prošle godine u Rimu. Opširnjji izvještaj o tom memorandumu donosimo na drugom mjestu u ovom broju.

GOD. IX.

POSTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB 8. maja 1925 « 14. ijara 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: QOD. 100 D. POLUOOD. 50. D ČETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 20.