Židov

prilikom državnih svečanosti mogu se itca, podvrgnuta očinskoj, hrfočskoj ili vojnoj vlasti primorati, da prisustvuju vjerskim aktima, obredima i svečanostima, ali samo one vjere, kojoj ta lica pripadaju (čl. 2. stavka druga). Ovo se naredjenje ne može smatrati negacijom slobode vjerovanja, Ijer se radi o čislo vjerskom aktu i jer se prisila vrši samo na lica', podčinjena odredjenbj disciplinskoj vlasti. Jednako je logično, da se lica, koja ne pripadaju izvjesnoj (konfesiji, ne mogu pridržati da prisustvuju vjerskim obredima, aktima i svečanostima, ni da sto doprinose u vjerske njezine svrhe, ako ih ne veže realni teret ili privalno-pravna pogodba, čl. 5. Poštujući u jednu ruku potpunu slobodu ličnog vjerovanja, a dajući u drugu ruku, da se pripadnici Ustavom usvojenih konfesija udružuju u vjerske svoje svrhe u jednu vjersku zajednicu naredjuje čl. 6. da starešine, službenici i uopće članovi jedne vjerske zajednice ne mogu da vrše obredne ni druge svećeničke poslove članovima druge vjere, ako ih nadležni svećenik ili službenik na takovo djclanje nije ovlastio ili ako im je vršenje tih poslova dopušteno po pravilima te druge vjere ii bez naročitog ovlaštenja. Protivno ovomu izvršeni akt nema pravne vrijednosti. • ♦ * U Ustavom usvojene vjere broji čl. 5. i »mojsijevce sefardskog i aškenaskog obreda*. Iz ranije razloženoga moga sta-jatišta o židovstvu ne saglašavam se sa nazivom »mojsijevci«, a pogotovo se ne slažem sa diferenciranjem sefardskog i aškenaskog obreda, Predlažem stoga da se u članu 3 izmjeni naziv »mojsijevci sefardskog i aškenaskog obreda* u naziv »židovski* ili »jevrcjski« . Član 6., čini mi se, nije na pravom mjestu, spadao bi u IV. dio »Verski organi«. No i manjkav je taj član. Po nezvanom inovjerskom organu izvršeni akt nema pravne vrijednosti. Po stranke može to da bude od neprijatnih posljedica, a da samoga službenika ili svećenika po predlogu zakona ne stižu ni kake štetne posljedice. Proliv lica, što se nepovlasno unesu u obredne i svećeničke poslove članovima druge vjere, pogotovo ako se radi o aktima državno-pravnoga značaja, valjalo bi sartkcijonirati represalija. [l. Verske organizacije. Ovaj dio sadržaje samo tri člana. Za židovsku je vjeru važan čl. 7., po kojemu se novo organizovanje kao i svaka promjena u njihovoj organizaciji podvrgava nadzoru i odobrenju Ministra Vera. Time se ne uvadja ništa novo, jer su j do sada židovske bogoslovne općine potpadale pod nadzor državne vlasti, i jer je svaka promjena u njihovoj organizaciji zavisila od odobrenja državne vlasti. Kako u židovskoj vjerskoj zajednici nema hijerarhijskog uredjenja, i. j. podložnosti i nadležnosti pojedinih vjerskih organa, to se član 8. i 9. ne tiče židovske vjerske zajednice, pa nema razloga, da se o njima posebice govori. —n (Nastavit če se).

Nahum Sokolov o aktuelnim palestinskim pitanjima

Predsjednik Cijonistićke Egzekutive gospodin Nahum Sokolov stigao je nakon kraćega boravka u Rumunjskoj dne 15. juna ii Varšavu. Ondje je dne 16. juna primio zastupnike židovske štampe, kojima je dao nekoliko izjava o palestinskim pitanjima. Sokolov je ponajprije demantovao glasine, da je njegov put u Poljsku u vezi sa posjetom Luciena VV o 1 f a i sa poljsko-židovskim pregovorima za sporazum. On je za te glasine slučajno doznao u Rumunjskoj. Na njima nema nijedna riječ Istine. Doveli se 'ga u Poljsku isključivo neki privatni motivi. On hoće da tu posjeti grobove svojih predaka i da se kraće vrijeme odmori u Otvvocku. Zatim je Sokolov naročito naglasio, da su posvema krive i neispravne bojazni, koje se sa mnogih strana javljaju, da kolonijalni ministar A m e r y ne zauzima povoljan stav prema cijomzmu. Linija britanske politike se ne će mijenjati. Amery je pristaša Balfotirove deklaracije, pa će ovom svom naziranju podati izričaja u skoro vrijeme. Engleska želi održanje mira u Palestini, pa je obradovana nadasve povoljnim uspjesima židovske kolonizacije, a htje'a bi da i Arapi iskažu svoju priznaju toga djela. Mi smo vazda vjerovali u mogućnost židovsko-arapskoga sporazuma, a vjerujemo u nju i danas unatoč svem rovarenju Arapskoga Kongresa. Isto su tako neosnovane alarmantne vijesti o tom, da se je situacija u Palestini pogoršala i da su ohladnjeii odnošaji prema Engleskoj. Nasuprot tim vijestima situacija u Palestini postaje svakoga dana sve to bolja, a Engleska, koja se dosada uvijek zadovoljavala izjavama sa naše strane, može sada da upoznaje i da procijeni židovski rad. Obzirom na lorda Plumera izjavio je Sokolov; Radni period uprave Herberta Samuela je završen i sada počinje nova era. I u stvari imenovanja lorda Plumera kruže posvema neosnovane vijesti i bojazni. Žali se, što se engleska vlada nije posavjetovaia sa Cionističkom Organizacijom o nominiranju novoga Vrhovnoga Komesara, pa se što više govori, te se je britanska vlada ovim svojim postupkom ogriješila o mandat. Jest, istina je rekao je Sokolov Cionistička je Organizacija bila iznenađjena ovim imenovanjem, ali o ogrešenju o mandat ne može ovdje da bude govora. U samom se mandatu nigdje ne govori o Vrhovnom Komesaru Palestine, a kamo li o suradnji sa Cionističkom Organizacijom u slučaju imenovanja ovakovoga komesara. Tlko poznaje engleske prilike, znat će, da se imenovanje Vrhovnoga .Komesara vrši neovisno i od samoga parlamenta-Odluka u tom slučaju pada u najužem okviru kabineta. Lord Plumer je za nas neispisana hartija. Ne smije se lord Plumer unaprijed susretati ovakovitn neosnovanim verzijama i predrasudama. Činjenica jest, da će on nastaviti politiku Herberta Samuela. A zatim dalje alarmantne vijesti. Glasine o demisiji Normana Ben!twicha ne ođg o varaju faktima, a isto tako ne odgovaraju istini vijesti o skidanju židovskih barjaka. Nešto taikova nije se desilo. Neki židovski trgovac, koji je na rodjendan engleskoga kralja izvjesio židovsku i englesku zastavu, bio je pozvan od nekoga policajca, da skine židovsku zastavu, a nato mu je trgovac odgovorio, da se i na kući Egzekutive vije židovski barjak. Sokolov je rekao, da svakoga može da uvjeri, te se židovski barjak nije skidao. Predbacuje nam se, da zapuštatno Genf. To je naivan prigovor, jer težište Saveza Naroda ne leži u Genfu nego u glavnim gradovima raznih država. Delegati dolaze u Genf sa tačnim uputama svojih vlada. Naša politika mora da počiva na tom, da pojedine vlade pređobijemo za nas u njihovu sjedištu, a ne tek u Genfu. Nahum Sokolov se iza toga opet svratio na židovsko-arapske odnošaje i spomenuo nekoliko činjenica, koje dokazuju, da se je mnogošta obratilo na bolje. Zajednička demonstracija židovskih i arapskih radnika prigodom prvoga maja znači velik korak naprijed. Ali veću važnost imade zbližavanje zbog izgrađjivama zemlje. Tako doprinosi mnogo elekrifikacija Palestine udruživanju arapskih i židovskih interesa. Arapski inženjeri rade zajedno sa židovskima, a mi i uopće nastojimo, da Arape povučemo u židovska eko-

ijomsfci život. Hoćemo da ih otrgnemo od njihove gospodarske pasivnosti, pa se nadamo, da ćemo ovako najprije doći do sporazuma. A sada imigracija. Krije ii četvrta alija zaista, a sebi opasnosti, a naročito, kad preuzme k*,-, rakter masa? Uistinu ona nikako pije takova, a(i svaka imigracija imade dakako svoje dobre i loše strane. Jasno je, da rad nekadanjih »Luftć menscha« u Palestini nije onako znatan i vele- 1 ban, kao rad haiuca U ■•Emeku. Ali i rad ; ovtft vLuftmenscha« jest dokaz židovske energije i spretnosti, a najbolji je izričaj toga Te! Aviv. Pripovijesti o budama sa »gazot« (sifoni) su veoma pretjerane. Imade dakako i u Palestini valjada još velik broj »Luftrnensćha«,' ali ako ne mogu da se nasele u Tel Avivu, odlaze u »Ja-' 1 bi onu« (poljoprivredno naselje hasida rabia iz Jab!one), gdje se posvećuju zemljoradnji., . Obzirom na planirano proširenje Jewish Agency izjavio je Sokolov, da će iskoristiti priliku, da na kongresu izrekne svoje mišljenje u toj važnoj stvari. O tom pitanju objavljuje lavovski list >Chwila« razgovor sa Sokolovom, u kojem on izjavljuje, da ie.on za proširenje. Jevish Agency* ali da se sada ne će da upušta u pojedinosti, Iz, Amerike nijesu još stigle uiskakove konkretne, informacije. a isto tako i iz mnogih drugih zemalja. O pojedinostima bit će govora na narednoj" sjednici Akcijonoga Komiteia, koja će se održati dne 15. jula u Berlinu. Ali on može već:sada. đa! kaže, da je vrijeme za to, da se otvore, vrata, uz rezervu, da Ci/onistička Organizacija i,dalje ima. đa zadrži svoju odlučnu ulogu. Izriču se neke bojazni, ali jedino do nas stoji, da ih Uklonimo. Ne smijemo da zapaduemo u pesimizam-, jer taj' nije stvaralačke Naša snaga ovisi o tome, hoćemo li moći da Cijonistićku Organizaciju brojčano i duhovno ojačamo 1 da je duhovno i moralno produbimo.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Sokolov ti Varšavi. Dne 45. juna je u Var savu predsjednik Cionističke Egzekutive Na-, hum Sokolov. Sokolov namjerava, da ostane u Varšavi nekoliko dana. Zastupnicima štampe je izjavio, da nikako ne misli da dira u tečaij poljsko židovskih rasprava. Dosada su se prisustvu Sokolovu' održali u Varšavi dogovori Cijo reis ličko ga Vrhovnoga Vijeća' o oijonistićkim pitanjima. Sokolov' odlajti za koji dan u Berlin, gdje će da ostane sve dio svršetka sja- • dnice Akcijonog Komite ja; Zasijedanje Mandatarne Komijsije Saveza Naroda. Dne 25. juna počinje u Gentu zasijedanje Mandatarne Komisije Saveza Naroda, kolje će potrajati nekih četrnaest dana Prema, ireformicijama) ITA nije isključeno, da će se ovdje eventulaino tretirati i neka palestinska pitanja, kao iia| primjer prijedlog engleskog ministra za kolonije Amerya o podavanju naročitih povlastica za Palestinu, a i peticija palestinskih Arapu. I Sastanak lorda Plumera i Sir Herbert Samnela. H. Samuel odlazi iz Palestine dne 30. juna. Ponajprije će poći u Londona ondalnile otići će na oporavak u Tirol. Prema informacijama london. lista »Jewjsh Times« nastupit će lord Plumcr svoju službu u Palestini tek u augustu a prije toga sastat će se sa Herbertom Samuelom u Tirolu, da se s njime porajzgovori o problemima Palestine. U tom medjuvremenu vršit će kome-sarsku službu "novi sekretar Colomel Sym(©s. Svjetska konierenca Keren Kajemeta. Kao i dosada tako i ovu godinu saziva; Keren Kajemet konfercncu svojih vodećih aaradndka u čitavom svijetu, koja će se održavati neposredno prije- 14. kongresa. Konfcrencaj, na koju su pozvani predsjednici i upravitelji pojedinih zemaljskih povjereništva KKL i sekretari najvažnijih zemaljskih povjereništva održat će se u Beču od 11, do 14. augusta; Raspravit će se praktična pitajnja propagande i buduća! djelatnost Kcrena i kongresni problemi, koji tangiraju KKL. - ; Pola milijuna ieja sabrali su književnici n Bnkareštu za Keren Kajemet, Književnički dan za Kerta Kajemet u Bukareštu donio je lijepu svotu od-500.000 leja .(500 funti) za Geulat Haarec. r Velika, skupština za Keren Hajesod n Parizu., Dne 11. juna održamaj je u velikom amfiteatru

4

»2 l D O V.

BROf 27,