Židov
predlagati komesara upravi KKL na potvrdu; jedino sarajevska M. C. 0. smatrala je da to nije potrebno. 2. Radni je Odbor priposlao na zahtjev »Jetvrejskom Klubu« 400 šekaiim obavijestivši o tom M, C, 0, u Sarajevu, Radni Odbor obrazložio je svoj postupak u opširnom listu, koji je za informaciju javnosti objelodanjen i u »Židovu« br, 23 od 28. maja o. g. • . ■ 1 i Ali budući da jc M, C. O, u Sarajevu i dalje slala mai gledište, da R. 0. ne bi smio priposiati Jevrej. Klubu šekabm, to je S, O, oa predlog R. 0.-a zaključio, da se o/vaj spor izmeđju M. C. 0, i R. 0. preda na rijcšcnje Sav. Sudu. Ujedino će imati Savezni Sud da se pozabavi uskratom übiranja Saveznog doprinosa sa strane M. C. O. Nije dakle stavljena M. C. O, pred Savezni Sud nego spor izmedju nje i R. 0., pa Savezrti Sud ima da donese svoju odluku. Naše stajalište da ne budemo sudije u vlastitoj stvari, prikazuje se naravno skroz krivo kao neka makinacija Saveza. Najoštriju osudu traži postupak M. C, 0,, koja već sad, vjerojatno u očekivanju po nju nepovoljnog pravorijeka, nastoji da diskreditira »ovu inače lijepu i korisnu ustanovu« Saveznog Suda. 3. Neistinita i neispravna je tvrdnja glede postavljanja kandiđatske listine za 14. cijonastički kongres. Konstatujemo prije svega, da niti R. 0. niti Glavna izborna komisija ne postavljaju kandidature. Nadalje da nema službene kanđidatske listine. Nije istina, da Savez mora dati opoziciji mjesta u delegaciji za kongres, jer ne spada u njegovu kompetenciju da dijeli mandate za kongres. Proporcionalni izborni sistem zajam čuje svakoj grupi, da prema njezinoj brojačnoj snazi može prodrijeti sa cijelom svojom listom, ili sa pojedinim kandidatima. Toliko općenito. A sad, kako se ima stvar sa zahtjevom sarajevskih sumišljenika? Savez Cijonista, bez sumnje prema gore navedenom knva adresa, kad se radi o postavljanju kandU datske listine, dobio je dne 9. jula, dakle dana, kad u smislu izbornoga reda treba kandiđatske listine da budu predane Glavnoj izbornoj komisiji, u 11 sati prije podne brzojav, koji jc u Sarajevu predali u 8 sati i 40 minuta. Brzojav nije bio potpisan, ni po kome, a glasio je: »Savez Cijonšsta Zagreb, Plasirano hiljadu šekaiim želimo svakako da Sarajevo kao jak centar bude zastupano po jednom delegatu naše orijentacije predlažemo VBtu Kajcna kao delegata a Bracu Poljokana kao zamjenika molimo brzojavni odgovor«. Na ovaj smo brzojav odgovorili istoga dana Ovom depešom: »Advokat doktor Sumbul Atijas, Sarajevo Za mjesnu cijonističku organizaciju primismo nepotpisan sarajevski brzojav tražeći kandidature Kajem Poljokan stop Radni Odbor ne postavlja kandidature Lista zagrebačkih šekelista sporazumno s Beogradom i drugim grupama predana. Propisi za postavljanje katndßdature u »Židovu« Cijanisavez« Ovu našu depešu nadopunili srao dopisom, u kome smo od M. C. O, tražili razjašnjenja jer smo držali, da M. C. O. mora poznavati izborni red, pa da je ona
ozbiljno mislila na kandidaturu sarajevske grupe ona bi se pravovremeno, a ne u posljednji čas stavila u sporazum sa Zagrebom ili kojim drugim mjestom ili bi postavila sama svoju listinu, a me bi se tek u zadnji čas obratila na Savez t. j. 9. jula. ! , i i Pored toga moramo još da utvrdimo slijedeće; M. C. 0. u Saiajetvu trebala je kao i sve (druge M. C. 0. obračunati svoje šekalim do2o. juna. Na sve pozive ona se oglušila i nije ni do danas poslala obračun niti povratila šekelske blokove, pa prema tome ne bi imala prava na izbor, jer njezini šekalim nijesn na vrijeme predani, a Egzekutiva priznaje kao temelj za broj delegata pojedinih Saveza i frakcija sam<o oWu sumu šekalim, koja je Egzekutivi do propisanoga roka doznačena. Prema tome nije istina da je »svesnom i zlonamjernom krivnjom vodstva Saveza zanemaren i ostao bez legitimiranih predstavnika jak židovski centar Sarajevo« nego jedinO (krivnjom sarajevske M. C. O. U Zagrebu, dne 21. jula 1925, Radni Odbor Saveza Cijonista Kraljevine S. H. S. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslavija
14. KONGRES SAOPĆENJA KONGRESNOG UREDA.
Kongresne legitimacije. Svaki posjetilac neka se u vlastitom interesu pismeno javi što prije uredu Saveza Cijonista, Zagreb, Ilica 31, kako bi mu taj ured mogao dta ispuni i dostavi kongresne legitimacije. Prijavi valja priložiti marku od 1 dinara. Svaki posjetilac ikongresa moći će na temelju te prijave dobiti dvije legitimacije: jednu bijelu i jednu modru. Bijela legitimacija vrijedi za popust kod naplate austrijskoga vizuma. a modra legitimacija za popust na austrijskim željeznicama. Austrijski vizum dobiva se na temelju bijele kongresne legitimacije uz popust od 25%. Popusti na austrijskim željeznicama. Generalna direkcija austrijskih željeznica odobrila je popust na njenim željeznicama za sve posjetnike kongresa, koji čd se moći iskazati valjanom kongresnom legitimacijom (modrom)Posjetnici kongresa izvadit će željezničku kartu na prvoj pograničnoj austrijskoj stanici i dati svoju legitimaciju vidirati. Putuju li brzim vlakom, kupit će ulaznicu za osobni vlak onoga razreda, kojim žele putovati, a putuju li osobnim v la kom, upotrebit će za put u Beč i natrag jednu i po karte za osobni vlak. U posljednjem slučaju treba sačuvati obje karte, jednu cijelu i polovicu, sve dok se na povratku ne predje austrijska granica. Iste ove pogodnosti vrijede i u slučaju da se karta kupuje u putničkim agencijama. Kod putovanja brzim vlakom može se za povratak uzeti i d rugi put nego kojim se je došk) u Beč, ali se popust kod povratka dobiva samo u slučaju, ako je modra kongresna legitimacija providjena štampiljom prve pogranične austrijske stani-
c e, tkojom se je ušlo u Austriju. Prema tomu moraju oni, što su nabavili kartelu putničkim agencijama, u prvoj pograničnoj austrijskoj stanici v i d i r a t i svoju modru legitimaciju štampiljom te stanice. Popust na željeznicama vrijedi samo odi. augusta do 15. septembra 1925. Putovanje parobrodom. Na ekspresnoj liniji Beograđ-Beč vrijede popusti samo za one putnike, koji putuju brodom u Beč i natrag. Ovi plaćaju samo put do Beča (Talfahrt), pa dobivaju karte za put u Beč i natrag- Željeznička legitimacija (modra) vrijedi i za parobrode. Legitimacija mora biti vidirana datumom i štampiljom mjesta iz kojeg se polazi. Narudžbe stanova. Posjetnici kongresa moraju svoje narudžbe stanova upraviti na adresu »Wohnungsamt des XIV. Zionistenkongresses, Wien 1., Franz Josefs Kai 5.« U prijavi treba navesti: 1. koje vrste treba da je soba, koliko smije stajati (vidi ranije objave o tom u »Židovu«), 2. koliko dana će se soba upotrijebiti. Budući, da je u Austriji običaj za k a pariti stan kaparom u iznosu od stanarine za jedan dan, to se svi reflektanti umoljavaju, da narudžbi prilože odgovarajuću svotu uz napomenu, da je taj iznos namijenjen za kaparu. Onaj, koji se koristi ovim stanarinskim uredom kongresa, mora da si nabavi kongresnu markicu uz cijenu od 3 austr. šilinga, koja se lijepi na modru legitimaciju, a na zato odredjeno mjesto. Markice se mogu naručiti direktno kod kongresnoga ureda u Beču, ili se mogu dobiti na stanici, kod dolaska u Beč. Kongresne novine. Pretplata na Kongresne novine stoji za Jugoslaviju svega 60 dinara, a šalje se kongresnom uredu. Adresa kongresnoga ureda jest: Biro des XIV. Zionistenkongresses, Wien 111-, Lothringerstrasse 20. Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 21. o. mj. primio do znanja izvješća o cijonisličkom radu u Nišu, zatim je Lav Stern referirao o prego\orima što ih je vodila uprava Keren Kajemeta s osiguravajućim društvom »Feniks«, kojima je pribivao i izaslanik Hanhale u Jerusoltmu g. dr. Egon Z w e i g. Sklopljen je ugovor izmedju naše uprave K, K. L. i osiguravajućeg društva »Feniks« te će se u Zagreba osnovati odjel za osiguranje života kod K. K. L. R. je 0. nadalje raspravljao o pisanju posljednjeg broja »Jevrejskog Života«, te je obzirom na brojne neispravnosti i krivi prikaz stanja stvari zaključeno, da R. o.i Uprava K. K. L. radi Informacije naše javnosti daju ispravak, koji donosimo na drugom mjestu. Centralna uprava Keren Hajesoda za kraljevinu SHS obavješćuje i ovim putem sve svoje prijatelje, da je razriješila svoje veze s »Centralnom bankom za trgovinu, obrt i industriju đ. d.« u Zagrebu. Moli s toga, da se sve uplate za Keren Hajesod doznače bilo na Savez C i j o n i staili Upravu Židovskog Narodnog Fonda, Zagreb, Ilica 31 uz naznaku, da je ta svota odredjena za Keren Hajesod. Uprava Keren Hajesoda otvorit će vlastiti račun kod poštanske štedione, pa će svima priposlati uplatnice. Cakovac. 15. jala održalo je ovdašnje Židovsko Omladinsko Društvo i S. 1 O. U. spomenslava prigodom 21-godišnjice smrti dr. Tbcodora -Herda.
6
•2 1 D 0 V«
BROJ 32.