Židov

Sto ste omladina. Već Vi treba da vaspitanjem svojih ličnosti tek steknete pravo kritikovanja i pravo nametanja svoje ć uđoredne volje starijima- Tek kad nagomilate i sredite velike pretpostavke u svojoj nutrini za vedru i čistu odluku, po kojoj ćete da udešavate sami svoje koraike. Vi možete da tu volju nametnetc drugima. Ja vjerujem u htijenje omladine; znam da će iz nje izaći elita, koja će biti graditeljiea židovskog narodnog etosa, jer se u njoj nijesu ukrutile dinamičke energije u spomenike umišljenih zasluga u prošlosti, u čijoj se sjeni lagodno počiva, nego da je sve u živoj cirkulaciji. Vjerujem u omladinu, u kojoj vidim riješenost za gradnju narodne domaje. Vjerujem u omladinu, koja nesputana daje zamaha svome zanosu u tolikoj mjeri, da može zaboraviti svakidašnjost i da su joj ideali jedina unutarnja stvarnost, pa da je kadra jurišati nebeska vrata, iza kojih je ljepota i sjaj prividjenja, koje hoće da učini stvarnostima. Po Vama, budućim gradiocima, što se popinjete za jedan stepen više na ljestvici na kojoj se čovjek penje da se rve s Bogom za svoje spasenje, da date docnije mjesta novim koljenima što će iza Vas jurišati nebesa, može da postoji vjera u ostvarenje riječi Psalma 87.: »Misir spominjem i Babel me priznaje, gle ovo je zemlja Filistejaca, Tirus i Kuš taj ima ondje zavičaj svoj! Ali o Cijenu će se reći: »Ovdje je zavičaj svih njih.« Po kome, ako ne po Vama, Vaš narod smije da se nada: da će Cijon biti ognjište, u čijem će se ognju kristalno prekaliti što je najplemenitije u čovječanstvu, te će se smjeti da kaže: Biti Židov znači biti čovjek! (Dugotrajni jaki pljesak.) Predsjednik; U ime čitave omladine ja se ovime najljepše zahvaljujem dru. Lichtu, koji je u svojem govoru prikazao puteve i ciljeve, prema kojima treba da se kreće naš rad. On je dao putokaz, po kojemu ovaj šesti naš slet ima da odredi naše nove i ako stare smjernice, da nam dade nadu i snagu i da nam pokaže, kako ćemo izvršiti sve 1,0, što je gospodin dr. Licht govorio i u ime svoje i u ime omladine, ili barem u ime, da tako kažem, jedne omladinske ideje, kakova treba da izmedju nas nastane. Ja se još jedamput zahvaljujem svima onima, koji su nas pohodili i onima koji su nas pozdravili i nadam se, da će oni i na ostalim priredbama našega sleta učestvovati.

GODIŠNJA KONFERENCA HAPOEL HACAIRA JUGOSLAVIJE

U srijedu dne 12. augusta o. g. obdržavala se « Osijeku godišnja konferenca Hapoel Hacaira Jugoslavije. Zasjedanje otvara >u IH sati prije podne haver Hochsinger te u svom pozdrav-' noim govoru ističe, da je to prvti sastanak nakon osnutka partaje pred đvnjje godine. Slijedi referat 'havena R o I h m ii I I e r a o »Svjelskom položaju tiilahdute . Govornik prikazuje razvitak palestinskoga Hapoel Hacaira do praške kanterence god. 1920. te čitave stranke nakon osnutka Hitdhdute. Podrobno se osvrće na polrtčku i kulturnu zadaću ideje narodnoga socvdkzrraa te obuhvaća u širok pm potezima današnju situaciju partaje, u điaspori i u Palestini. Tom pragodom daje iscrpi,jivu sliku položaja radništva u Erec Isnaelu i njegovih institucija. Osobito ističe probleme četvrte aiije te arapsko pitanje. Iznosi stanovište partaje u pogledu jewish Agencv i time u vezi Krfmskoga Projekta fe naglašava, da kolortizacija Južne

Ukrajine i Knina ne znači načelnu protimbu s palestinocentr lenom idejom cijonizma, ako uspije 'izbjeći finar si jadnome i psihotoškome sukobu lizmedijn produkti vi ranja ruskih Židova tamo i naseljivanja Palestine. Glavnom zadaćom Je wisti Agencv Midi zemljoradničku kotonizačiju Palestine, ističe važnost velikih dugoročnih zajmova te želi, da se ovakova Jewish Agencv u svakom pogledu podupre. Pozdravlja prve početke suradnje arapskoga >i židovskoga radnika te vidi na toj bazi ■uz pomoć intemacjjonatnoga proltelairijaki. mogućnost za sredjonu društvenu ii gospodarsku izgradnju Palestine. Slijedi referat havera H o c h s i n g c r a o «radiu Hapoel Hacaira u Jugoslaviji«. Odnuiti nakon osnutka partije započelo se organizovanjom mjesnih grupa pogotovo zagrebačke, koja je bika za to najspremnija. Kao prvu veću akciju poduzeo je Hapoel Hacair raspačavanje dionica Radničke Banke i to pulem Komiteja za Radnu Palestinu, kojr je njegovom incijativom osnovan i čije postove su članovi vodstva Hapoel tiaoaira izvršivali. Svega je rasprodano oko 100 dionica. Nakon lanjske šekelske akcije 'uspostavljen |je s mnogim mjesnim grupama življi kontakt. Vodstvo se osim toga trudilo, da nadje bazu za zajednička rad sa sarajevskom grupom Poale Cioma. U ovoj se godini provela vrlo živahna šekelska akcija, koja je svoj idejni izražaj našla u mnogim polemikama po našem novim stvu te ideološkim člancima, dok su se u pojedinim grupama i društvima isto tako obdržavali sastanci i debate. Pred Izbore za kongres stupiti su predstavnici ofiiciozne liste delegata za cionistički kongres u Beču s Hapoel Hacairom u pregovore radi zajedničkoga istupeL Tokom pregovora bi dogovoreno, da će Hapoel Hacair sačinjavati dio Glavne Izborne Komisije i da će od tri kandidata delegacije iz kraljevine SHS jedan pripadati Hapoel Hacairu tugostavije. Medin to se u posljednji čas pokazalo, da ofknozni predstavnici stamcionista nisu u stanju, da se drže ugovorenoga te je prema tome Hapoel Hacair bioprisiljen, da istupi iz Glavne Izborne Komisije i da dade glasove svojih šetkalim Svjetskoj Hitahduti. Referent ističe momente, s kojih ije Hapoel Hacairu mnoga do toga stalo, da radi i djeluje unutar S. C. J. te je stoga vrlo pcžalr.o, a za razvitak jugoslavenskog cionizma sigurno štetno, što se sa strane gradjanskih cionista ni je polagala važnosti na mogućnost saradnjc. Hapoel Hacair imade oko 16 grupa u isto toliko mjesta sa' 270 oiganrzovanih članova. Obzirom na jugoslavensku kotoni ju u Paleskni naglašava Hapoel iHacaiir svoju princpijelrvu protivšHrnu proti svakome landmannschaftlich naseljivanju l , alt u konkretnome slučaju računa s kolonijom kao činjenicom te želi da se razvije u smis’u palestinske radne zajednice. ♦ Nakon oduije debate predlaže haver Wel tmann apsolutorij za dosadan je vodstvo, koji se jednoglasno podjeljuje. tza toga obrazlažu referenti svoje prijtdloge te se primaju ove rezolucije: I. Prijedlog Cionističke Eksekutive za ostvarenjem proširene Jewish Agencv neka se čim prije provede. Obzirom na to, što je ona tek-

slom mandata jecteni legalni zastupnik jisuva, a i kao predstavnik paLesfinocemtričke židovske kolonizacije, irnade ona osobitom poimnjom da pratit kol oni zaci jiu Kritma, tmade da uspostavi odnošaje s Jointom u svrhu pro-i vadjanja. sistematske kolonizacije, koja u medjusobnom ođnošaju ne bi značila načelnu protimbu. Kad su već snošajem prilika veliki dijelovi naroda osudjeni, da si stvaraju eksistence u galuti, onda je bolje, da to čine kao zemljoradnici, nego u neproduktivnim zvonjima. Ipak ostaije glavnom zadaćom Jewish Agency politička 1 gospodarska izgradnja židovske domaje; osobita važnost treba da se posveti podržavanju odnosa s mandata rnom vlasti i uplivtsanju iste. Da se sve to postigne, Hitahdut će poduprijeti sve nove mogućnosti, koje bi mogie da dovedu Jewish Agency do znatnoga oja;čanja. 11. Konferenoa Hapoel Macama Jugoslavije pozdravlja najnoviju, povećanu im/igraciju u Palestinu, koja ije značajna kao imigracija srednjega staleža ii maloga kapitala te pružna je, da se gospodarska kriza u palestinskim gradovima, osobito .u Tel-Avivu ikroz tu imigraciju üblažila. Unatoč toj pojavi, ostaije Hitahdut pri svome već češće naglašenom slajiovistu, prema kojemu je gospodarska obnova Erec Isra/ela moguća tek na osnovu velikih zajmova. Isto lako ponavlja Hitahdut svoje stanovište o prioritetu. zemljoradničke kolonizacije u Palestini. Da se ta provede, potrebni su spomenuti veliki dugoročni zajmovj, u protimbi spram dosadašnjih razmjerno malih, kratkoročnih gradskih i indusirijških investicija. HL Konferenca Hapoel Haca-ir a Jugoslavije pozdravlja najsrdačnije saradnju židovskoga i arapskoga radnika te se nada, da će se) ta sanadnja u sto kraćem roku moči i u pozitivnome smislu da manife skije (ne kao dosad tek kod pojedinih stre,(kova). Istodobno iz razume •konferenca svoje zadovoljstvo zbog pristupa hasdskih zemljoradnika u Histadrut klatit. HStahdut izjavljuje ,đa je društvena, kulturna i gospodarska izgradnja Palestine moguća tek onda; ako se njen radni narod, i arapski i židovski, osposobi, da ostvari veliki .pokret radničke klase Palestine. Tako dugo, dok je radni narod osudjen, da se zadovolji ulogom nemoćnoga svjedoka, Jer nije znao da zbije svoje redove u čvrstu or-< ganizadijuv dotle se u Palestini ne će da izgradi radna zajednica. Hitahdut izjavljuje, da uspjeh nastojanja palestinskoga radSništva za ostvarenjem slobodne radne zajednice slobodnoga židovskoga arapskoga naroda u Palestini, ovisi o soradnji s .tnlemaoionalmm proletarijatom. IV, Godišnja konferenca Hapoel Hacaira Jugoslavije uzima pozdrav Saveznoga Odbora S. C. J. sa zadovolsfvom do znanja. U isti čas žali, što u protimbi s dotičnom rezolucijom Saveznoga Odbora, razvitak prilika unutar Saveza Cionista Jugoslavije u odnošaju prema Hapoel Hacairu. a pogotovo dogodjajj pred izbore za OKirtistsčki kongres u &ecu, ne opravdavaju nadu u razvitak, poželjan za obe strane. Konferenca ističe svoju bojazan; da će cionistički život u Jugoslaviji uz takove u slove štetovab. ali se mak nada, da će već u dogledno vrijeme .uspjeti, uspostavili povoljnije odnošaje.

»ŽIDOV«

BROJ 36.