Židov

(Zemlja) i »Da var« (Riječ) u Jafi posvema su moderni listovi. »Davar« izlazi od 1. juna ove godine i zastupa umjerenu socijalističku struju. Tjednici su: »Hapoel Hacair(Mladi Radnik) u Tel A'ivu, >Kol Jak o b«, organ ortodoksa, >K o 1 J i s r a e 1« list Agude, obadva n Jerusolimu, »K u litre s« u Tel Avivu, organ cijonističke radničke organizacije »A Ii d u t Haavoda«, Ha tor u Jerusolimu (Mizralii), »Hajišuv« u Jafi, »Medim« (Umjetnost i književnost) i moderni, ilustrovani tjednik »Hamizrah- (Istok). Polumjesečno izlaze jedini komercijalni stručni list u Erec Jisraelu »Mishar Vet aasi j a« i hebrejsko izdanje službenoga lista >H a i t on H a r i š m i«. Od šest mjesečnika treba istaći odličan list >HašiIo a h«, poljoprivredni časopis >Ha s ade« i stručni list za dječje vrtove »H a • g i na«. Na engleskom jeziku izlaze dnevnik »Palestine BuMetin«, koji izdaje 'palestinska brzojavna agencija, osim toga nedjeljno izdanje »Doar Hajoma« pod imenom »T Ii e Palestine Weeik I y« i službeni list »O ffic i a 1 Qaz e 11 e«-

Organizacija sefardskoga židovstva

Prenosimo iz »VViener Morgenzeitunga« ovaj razgovor saradnika toga lista sa predsjednikom Saveza Cijomsta dr. Davidom A 1 k a 1 a i e m. Članak je popraćen slikom pokojnoga oca dra. Alkalaja, koji je bio habam i propovjednik sefardske općine u Beču. Sefardske općinstvo prihvaća razumljivo i jednostavno cijooiističku ideju, jer u njega uopće nema asimilatorske ideologije. Politički je cijonizam i kod Sefarada kao i u ostalih Židova konkretni izričaj želje za povratkom -u staru domaju. Čežnja za preporodom židovskoga naroda medju Sefardima dade se veoma lijepo ilustrirati u mojoj vlastitoj porodici. Brat moga djeda, rabi Jehuda Maj Alkalaj, rabin u Zemunu, bio je već god. 1840, cijonista i napisao je cijonističko djelo, koje je izašlo u Beogradu na hebrejskom jeziku, »Goral 1’ Adonaj«. Moj otac. Moses de Alkalaj, habam i propovjednik sefardske opčine u Beču, bio je jedan od osnivača i pomagača prvoga nacijonalnog studentskog društva, Kadime u Beču, koje je postojalo i prije nego što je Herzl bio stupio na popr šte. Kod makabejske svečanosti, koju je to udruženje priredilo godine 1884. održao je moj otac govor na hebrejskom jeziku; to je vaijada bio prvi javni hebrejski govor, koji se je nakon mnogo i mnogo godina držao u zapadno evropskom gradu. Moj otac bijaše tada, kao što se to samo po sebi razumije, objekt mržnje tadašnjih svemoćnih zastupnika asimilacije. Medju pozdravima prvoga cionističkoga kongresa u Bazelu, nalazilo se i jedno pozdravno p : smo udruženja iz Beograda, koje je postojalo već davno prije, nego što se javio Herzl, i koje je odaslalo mene kao svoga zastupnika na bazelski kongres. Iza nastupa Herzlova uzeo je aktivnoga učešća u cijonističkom pokretu doduše samo sefardski Balkan, a azijatski sefardi ustrajali su u svom stotine godina starom pasivitetu sve do

danas. Da se i ovaj dio svjetskoga židovstva privuče na sa raduj u i da se i on u nacijonalnom, kulturnom i religioznom pogledu učini dozrelim za zadaće židovske renesanse, stvorio se na poticaj rabi Ben Cijon Uzi e 1 a u Palestini i izdavača palestinskoga dnevnika Doar Hajom, E 1 M a 1 i j a h a komitej. koji je zaključio da okupi sve Sefarde u jednoj sefardskoj uniji i koji je moralno poduprt Usiškinom priredio konferencu Sefa rad a, što je prošle nedjelje ■zasijedala u Beču. Ova je konferenca jedna od najradosnijih pojava sefardskoga židovstva. Organizovaino sefardsko židovstvo može mnogo da znači za izgradnju Palestine. Delegati konference bili su svi sefardski delegati kongresa (ima ih dvanaest) osim toga otpao je za pojedine općine i sefardske korporacije na svakih 200 njihovih članova po jedan delegat; predsjednikom konference izabran je gospodin Moše Picioto, koji potječe iz Manchestra, a sada živi u Erec Jisraelu. Ostvarenje ove konference imade se uvelike zahvaliti predanju i materijalnoj pomoći ovoga muža. Izabran je kom itej od 14 lica (7 za Palestinu i 7 za galut), koji će imati da rukovodi radom, što se mora da izvrši na temelju zaključaka konference. Predsjednici ovoga komiteja su rabi Jakob M ei r (Jerusalem) i Ben Cion Uz i el (Jafa), koji uživaju veliki ugled kod sefardskih Židova na Orijentir Naročito treba istaći, da organizacija sefardskog židovstva ne znači nikakav separatizam, i ovaj je princip jasno naglašen u jednoj prihvaćenoj rezoluciji, koja kaže, da sefardska o rganizacija ima da radi prema statutima C ij o n i s t ič k e Organizacije, Ima da se osnuju udruženja i svagdje, gdje stanuju Sefardi mora da se provodi osobna propaganda, treba da se organizira rad oko Keren Kajemeta i Keren Hajesoda medju Sefardima. Treba da se drže predavanja o cijonističkim i židovskim pitanjima, hebrejski kurzevi i t. d. Mi se nadamo, da ta konferenca označuje početak velikoga i dalekosežnoga rada sefardskoga židovstva.

Razne vijesti

Barun Edmond Rothschild osamdeset godina star. Barun Edmond Rothschild. veliki pariški filantrop, tvorac prvoga palestinskoga jišuva, proslavio je dne 19. augusta osamdesetgodišnjicu svoga rodjenja. Barun Rothschild ima nepro cjenjivih zasluga za palestinsku kolonizaciju i njegovo je ime ovjekovječeno u uspomeni palestinskoga židovstva Barun Edmond Rothschild jest sada šef čuvene bankovne kuće Rothschild u Parizu. Žena njegova je takodjer član velike porodice Rothschilda. koja potječe iz Frankfurta. Ona je kći šefa frankfurtskih Rothschilda, Wilhelma Karla Freiherra von Rothschilda. Barun Edmond Rothschild je član francuske akademije. Pedesetgodišnjica Saula Ćemihovskoga. Slavni hebrejski pjesnik Saul Cern i h o v s k i navršio je 27. augusta o. god. pedeset godina svoga života. Njegov jubilej slavi se u Beču, gdje se Cemihovski sada prilikom kongresa nalazi, na veoma svečani način. Cemihovski je pjesnik poznatih idila i epske pjesme »Baruh iz Mainza«. Preveo je na hebrejski uz ostalo

ep o Oilgamešu, a naskoro će da izadju u Stiebelovom izdavačkom zavodu hebrejski prijevodi Ilijade i OdisejeDolazak lorda Plumera u Palestinu. Novi Vrhovni Komesar Palestine, maršal lord Plumer, stigao je dne 25. augusta u Jafu. U Tel Avivu, na iskićenoj stanici pozdravio je Vrhovnoga Komesara načelnik Dizengov svečanim hebrejskim govorom, u kojem je naglasio sklonost i simpatije semitskih stanovnika Palestine. Lord Plumer zahvalio je kratkim riječima za taj pozdrav. Skupina židovskih skauta iz Tel Aviva predala je L a d y Plumer kitu cvijeća modre i bijele boje. U Jerusolimu dočekali su lorda Plumera činovnici vlade, pa Colonel Ki s K kao zastupnik Cionističke Egzekutive, nadalje zastupnici kršćanske konfesije, pa muslimani i obadva nadrabina Lord Plumer zahvalio je svima za srdačan prijem i pozdrav i izrekao je nadu, te će moći da sve zastupane slojeve učini svojim prijateljima; istaknuo je veliku odgovornost njegove službe. Njegov engleski govor preveden je na arapski i hebrejski jezik. Kasnije je lord Plumer položio službovnu prisegu na ruke civilnoga komesara Colonel S y m e s a u prisutnosti najviših činovnika, mcdju kojima se je nalazio i Colonel Kish kao predstavnik Jewish Agency. Svima prisutnima izrekao je lord Plumer svoje udivfjenje o uzornom redu r miru. Fuzija Poale Cijena i Ceire Cijona. Nakon đesetdnevnih pregovora formalno je dne 21. augusta proglašena fuzija cijenističkih socijalističkih radničkih stranaka Poale Cijona i Ceire Cijona. Novi savez zvat će se: »Svesvjetski židovski socijalistički radnički savez Poale Cijon-, Zastupnici omladinskih saveza kao što su »Hašomer fiacair« u Rusiji, >Dror« u Poljskoj i nekoji drugi najavili su svoj pristup novoj organizacijiUmrla žena Pereca Smoienskina. U nedjelju, dne 23. augusta, sahranjena je uz brojno učešće cijonista supruga Pereca Smoienskina, Leonora Smole n s k y. Kongresni prezidij zastupali su na sprovodu gospoda nadrabin Njemirover i drJakob Ehrlich. Nad otvorenim grobom govorili su nadrabin Njemirover i gospodja Patak, kao zastupnica cijonističkih žena.

Iz Jugoslavije ŠESTO VIJEĆE SAVEZA ŽID. OML. UDRUŽENJA dne 10.—13. VIII. 1925. u Osijeku.

Prva sjednica. U ponedjeljak prije podne otvara predsjednik S. Ž. O. U. Cvi Rot hmii 11 e r šesto redovno Sav. Vijeće kratkim govorom, u kojemu naglašava, da je unatoč ranijoj odluci, po kojoj se Sav. Vijeće ima održati izvan sleta, R. O. sazvao ovo Vijeće istodobno sa sletom, jer smatra, da je Vijeće sastavni dio sleta i one odluke, koju ovaj slet ima da donese. Tu odluku vidi u nutarnjoj duševnoj promjeni čitavoga našega rada i života, u promjeni, kojom će Palestinceontrizam postati odredjivačem saveznoga rada. Zbog toga nije ovo Sav. Vijeće podesno za fraze i opoziciju u sitnicama. Treba da vidimo, kojim ćemo putem da krenemo. R. O. traži odobrenje onoga puta, kojim je vodio Savez do danas i koji predlaže Saveznom Vijeću,, da odsad krene njime svom energijom. Bira se biro Saveznoga Vijeća; predsjednik Cvi RothmiilIe r; potpredsjednici; Ivo Almu li. Beograd, Mihael Engelmann, Osijek, Filip Reintr i Moše S c h we i g e r, Zagreb; tajnici; Kisela Rosenberg, Vukovar, Albert \Veiss, Novi Bečej i Oto Zentner, Brčko; bilježnici Milatr Pelđmann i Ernest Ooldberger, Virovitca, Eugen Hoffmann, Čakovec, Regina P &»rer a, Split, Temes i Franjo Zent.n er, Zagreb. U verifikacijom se odbor biraju; Filip Re in e r, Egon Qol d n e r, Franjo Zentner iz Za—

8

»ŽIDOV«

BHOJ 37.